Djeca koja imaju međuobroke imaju veću vjerojatnost konzumirati više voća i drugih zdravih namirnica koje inače ni bi pojeli, pokazalo je malo istraživanje kvalitete dječje prehrane.

Znanstvenici su proučili podatke o prehrambenim navikama 150 obitelji na području Minneapolis-St. Paul u Minnesoti čija su djeca bila u dobi od 5 do 7 godina.

Znanstveni tim sudionike istraživanja tri je puta ispitao o tome što su jeli i pili u prethodna 24 sata.

Kad su izdvojili i proučili samo dječje obroke znanstvenici su utvrdili da je tzv. indeks zdrave prehrane prosječno bio 55,3 od mogućih 100 bodova.

No, kad su u obzir uzeli međuobroke rezultat je porastao na 57,1 bodova.

“Međuobroci su među djecom obuhvaćenom istraživanjem pozitivno pridonijeli sveukupnoj kvaliteti prehrane”, napisala je voditeljica istraživanja Katie Loth sa sveučilišta Minnesota u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics.

“No, utvrđeno je i da su međuobraci povećali prosječno dječje konzumiranje prerađenih žitarica i zaslađenih napitaka", kaže Loth.

Uzimajući samo u obzir obroke djeca su jela prosječno 3,9 porcija prerađenih žitarica poput bijelog kruha i 0,4 porcije zaslađenih napitaka poput sokova i gaziranih pića, pokazalo je istraživanje.

Kad su se uključili međuobroci djeca su unosila pet porcija prerađenih žitarica i 0,54 porcija zaslađenih napitaka dnevno.

Djeca su putem obroka prosječno dnevno unosila 1215 kalorija a kad su se pribrojali i međuobroci prosječni dnevni unos porastao je na 1581 kaloriju dnevno.

Uzimajući u obzir i međuobroke djeca su konzumirala prosječno 1,08 porciju voća, 1,29 porcija povrća, 4,26 porcija bjelančevina i 2,15 porcija mlječnih proizvoda dnevno, pokazalo je istraživanje. 

Uzimajući u obzir samo obroke djeca su konzumirala jedva dvije trećine porcije voća dnevno, 3,88 porcija bjelančevina i 0,59 porcije povrća što sugerira da međuobroci osiguravaju djeci više zdravih namirnica, napisao je znanstveni tim.

Pokazalo se da su međuobroci više pridonosili zdravoj prehrani dječaka nego djevojčica.

Kad su se isključili međuobroci iz analize indeks kvalitete prehrane pao je kod dječaka 2,5 bodova, a kod djevojčica jedan bod.

S obzirom na to da se radi o malom broju ispitanika i mogućnosti da roditelji nisu davali točne podatke o prehrani djece znanstvenici ističu da je potrebno daljnjim istraživanjima bolje proučiti što utječe na izbor dječje hrane i koje su prepreke uvođenju više zdrave hrane putem međuobroka.

“Dugoročno rad na metodama poboljšanja dječje prehrane i uvođenju zdravijih namirnica u obliku međuobroka treba nastaviti", dodaju znanstvenici.

Povezane vijesti

• UN: Svako dijete danas je u opasnosti zbog klime i loše prehrane
• Treba li djecu tjerati da pojedu sve s tanjura?
• Što je hrana zdravija to su djeca sretnija- studija o mentalnom zdravlju