Biljke trebaju vodu kako bi preživjele, ali to ne znači da uživaju kad pljušti. Kada navru tmurni oblaci i počne lijevati, biljke reagiraju odmah, a reakcija im je, na iznenađenje znanstvenika, slična panici. 

Koliko god se to činilo čudno, jer im voda donosi život, a ne smrt, stručnjaci kažu da je vlaga najrašireniji način za širenje bolesti među vegetacijom. Što je duže list vlažan, veća je vjerojatnost da će se ondje ugnijezditi neki patogen, prenosi ScienceAlert. 

"Kad se kišna kap rasprsne po listu, sićušni dijelovi vode odbiju se na sve strane", kaže biokemičar Harvey Millar sa sveučilišta Western Australia.

"Te kapljice mogu sadržavati bakterije, viruse, gljivične spore. Jedna kapljica ih može raspršiti 10 metara uokolo na druge biljke". 

Drugim riječima, reakcija biljke na kišu slična je reakciji ljudi kada netko u njih kihne, što im je neugodno i odmah aktiviraju obrambeni mehanizam. 

Imitirajući kišu vodom u spreju i prskajući ih, međunarodna skupina znanstvenika promatrala je ubrzani domino-efekt mikroskopskih promjena u biljkama koje pokreće snažan protein nazvan Myc2.

"Kada se Myc2 aktivira, tisuće gena krene u akciju pripreme obrambenog štita", objašnjava Millar. 

"Ti znaci upozorenja putuju od lista do lista i izazivaju niz zaštitnih učinaka", dodao je. 

Nakon prskanja vodom Myc2 je aktivirao i regulirao najmanje 20 gena povezanih s proteinima. Štoviše, isti signali kojima se biljke koriste za širenje informacija među listovima, koriste se i za komunikaciju s vegetacijom u blizini. 

Jasmonska kiselina je jedna od mnogih kemikalija koje se proizvode u odgovoru na kišne kapi. Ona regulira brojne fiziološke procese uključene u rast biljke i u njezin odgovor na stres. Usto, kada su jasmonske kemikalije u zraku, one mogu obavijestiti ostale biljke o tome što se događa. 

"Ako susjedne biljke imaju uključene svoje obrambene mehanizme, manje je vjerojatno da će širiti bolest", objašnjava Millar. "Zato je biljkama u najboljem interesu da pronesu upozorenje". 

Ranije ovoga mjeseca u odvojenoj je studiji dokazano da biljke, kada su napadnute razvijaju univerzalan 'jezik' kojim ostale upozoravaju na opasne predatore. 

Premda kiša ne donosi takvu strašnu opasnost, ponekad dolazi s ozbiljnim rizicima. Odatle panika. 

Članak je objavljen u PNAS-u, časopisu američke akademije znanosti. 

Povezane vijesti

• Najviše kiše u Puli
• Najkišovitija veljača u povijesti meteoroloških mjerenja
• Studija: 40 posto biljnih vrsta pred izumiranjem