Prošle je godine prijeđena psihološka granica porasta globalne temperature

Ilustracija (Pixabay)

Pariškim sporazumom prije deset godina svijet se obavezao da globalno zagrijavanje zadrži u okviru porasta temperature od 1,5 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. No, svijetu po tom pitanju, posebno u situaciji sve napučenijeg planeta, sa sve većom potrebom za energijom i sve većom industrijskom i prometnom aktivnošću, ide sve lošije. Ne pomažu ni populisti na vlasti širom svijeta, redom negatori klimatskih promjena.

Rezultat? Prošla godina će ostati upamćena i po tome da je po prvi put od potpisivanja Pariškog sporazuma ljudska civilizacija uspjela preći tu psihološku granicu. Naime, po upravo objavljenim podacima Usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S), Europske unije, prosječna svjetska temperatura u 2024. bila je za 1,6 stupnjeva Celzijusa viša od one prije industrijske revolucije.

To je skok od 0,1°C u odnosu na 2023., također rekordno toplu godinu u prosjeku. Priroda je u 2024. pokazala u stvarnosti na mnogo mjesta što znači ovakvo povećanje temperatura kroz učestale prirodne katastrofe tamo gdje ih u tim razmjerima nikad nije bilo, od poplava poput onih u Valenciji i na Nepalu, smrtonosnih tajfuna i uragana širom svijeta, toplinskih valova koji su odnosili živote tisuća kao onaj u Saudijskoj Arabiji za vrijeme hodočašća u Meku, preko neviđenih požara kakvim svjedočimo i sada u Los Angelesu, do nezapamćene suše u Amazoni.

Stručnjaci predviđaju da ćemo ovim tempom do kraja stoljeća doći do povećanja prosječne temperature za 2,7°C. Ako bude tako, katastrofe bi se mogle multiplicirati, a mnoga danas ljudima naseljena područja učiniti nemogućim za život.

Situacija je sve više zabrinjavajuća i više se ne može govoriti o iznimkama, zadnjih deset godina ujedno je i deset najtoplijih godina od sredine 19. stoljeća otkad se vode evidencije.

Jedan od razloga rasta globalne temperature u prvom dijelu 2024. bio je izazvan i periodičnim klimatskim fenomenom El Niño u tropskom dijelu Pacifičkog oceana, no s njegovim popuštanjem u drugom dijelu godine, temperatura je globalno stala iznad prosjeka.

Dakako, uvijek se može reći da je u pitanju prirodni fenomen, ali teško je zanemariti argumente stručnjaka po kojima ljudska aktivnost doprinosi globalnom zagrijavanju. Prije svega, problem ostaje korištenje fosilnih goriva u proizvodnji energije i dobara, te u prometu. Razina ispuštanja stakleničkih plinova koji se oslobađaju paljenjem fosilnih goriva nastavlja rasti, unatoč povećanim kapacitetima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i elektrifikaciji prometa.