Ilustracija (Pixabay)
Otapanje ledenog pokrivača zapadnog Antarktika znatno će se ubrzati u desetljećima pred nama i moglo bi podići razinu mora čak i ako svijet realizira nastojanja usmjerena na ograničenje globalnog zagrijavanja, podaci su iz studije objavljene u ponedjeljak u časopisu Nature Climate Change.
Istraživači iz instituta British Antarctic Survey, koji stoje iza najnovije studije, upozoravaju da je čovječanstvo “izgubilo kontrolu” nad sudbinom ledenih polica, divovskih smrznutih struktura koje plutaju na rubu glavne ledene ploče i imaju stabilizirajuću ulogu u obuzdavanju pomicanja i otapanja ledenjaka u oceanu.
Antarktika je u zadnjih nekoliko desetljeća već prošla kroz ubrzani gubitak leda, a znanstvenici su već upozorili da bi se ledeni pokrivač zapadne Antarktike, koji sadrži dovoljno vode da podigne razinu oceana za nekoliko metara, mogao približiti klimatskoj “točki preokreta”.
Uz pomoć računalnog modeliranja, simulacije na britanskome nacionalnom superračunalu, istraživači su procijenili porast temperature oceana u različitim scenarijima zagrijavanja i na temelju jednog modela.
U sklopu studije proučavali su proces otapanja oceanskih voda ispod plutajućih ledenih ploča Amundsenova mora.
Ustanovili su da je brže otapanje ledenih ploča neizbježno već u predstojećim desetljećima zbog zagrijavanja oceana.
Čak i u scenariju u kojemu se emisije stakleničkih plinova smanjuju, a zagrijavanje se uspijeva održati unutar najambicioznijeg cilja Pariškog sporazuma – 1,5 Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskom erom – njihovi su rezultati identični.
Zaključili su da bi čak i u najboljem scenariju zagrijavanje oceana u 21. stoljeću moglo biti triput brže nego u 20. stoljeću.
Kaitlin Naughten, glavna autorica studije kazala je kako “postoje svi razlozi zbog kojih se može očekivati” da će otapanje leda pridonijeti porastu razine mora, premda to nisu izričito proučavali, a otprije se zna da bi se moglo raditi o jednome metru do kraja stoljeća.
“Otapanje zapadnoga antarktičkog ledenog grebena jedna je od posljedica klimatskih promjena kojoj ćemo se vjerojatno morati prilagoditi”, smatra ona.
Milijuni ljudi na našem planetu trenutačno žive u nižim priobalnim područjima. Neka će obalna mjesta morati biti napuštena ili će se stambene jedinice graditi na povišenim područjima, kazala je.
Albert Naveira Garabato, profesor fizičke oceanografije na Sveučilištu Southampton, studiju je nazvao “pozivom na uzbunu”.
“Sve ukazuje na to da je naš prethodni izbor djelovanja vjerojatno rezultirao znatnim otapanjem zapadnog antarktičkog ledenog pokrivača i posljedičnim porastom razine mora, čemu ćemo se neizbježno morati prilagoditi kao društvo u predstojećim desetljećima”, rekao je za Science Media Centar.
No Naveira Garabato ističe da je ovo istodobno “poziv na uzbunu” kako bismo se dodatno angažirali na smanjenju emisija stakleničkih plinova i izbjegli ostale ozbiljne klimatske posljedice, među kojima je otapanje ledenog pokrivača istočne Antarktike, koji se trenutačno smatra stabilnijim.
Autori studije su zamijetili da bi, premda veće smanjenje emisija u ovome stoljeću ne bi previše utjecalo na gubitak ledenog pokrivača zapadne Antarktike, ono ipak moglo imati znatan učinak na dulji rok, s obzirom na to da ledenom pokrivaču vjerojatno trebaju stoljeća, a možda i tisućljeća da u potpunosti reagira na klimatske promjene.
Jonathan Bamber, profesor na Odjelu geografskih znanosti Sveučilišta u Bristolu napominje da je studija donekle ograničena jer su istraživači koristili samo jedan model za istraživanje oceana i nisu eksplicitno proučavali učinak zagrijavanja vode na povećanje razine mora.
“Ovaj dio zapadne Antarktike sadrži dovoljno leda da podigne razinu mora za više od jednog metra. Stoga je važno shvatiti na koji će se način to mijenjati i evoluirati u budućnosti”, kazao je Bamber koji nije sudjelovao u istraživanju.
Led na Antarktičkom moru prošle je zime imao najniži dosad evidentiran maksimalni volumen.
A istraživanje objavljeno ranije ovog mjeseca pokazalo je da se oko 40 posto ledenih polica na Antarktiku znatno smanjilo u posljednjih 25 godina.