Ana Krelja: U Hrvatskoj godišnje zanimanje fizioterapeuta upiše oko 400, a u Puli nešto više od 20 učenika Neven LAZAREVIĆ
Mr. Ana Krelja (1986.), profesorica u pulskoj Medicinskoj školi, autorica je netom objavljenog udžbenika "Masaža" namijenjenog učenicima drugog razreda srednjoškolskog obrazovanja zdravstvene struke za zanimanje fizioterapeutski tehničar.
Prvi je to srednjoškolski udžbenik masaže u Hrvatskoj, a objavila ga je Školska knjiga. Time je bar u ovom predmetu zamijenjena višegodišnja praksa predavanja uz pomoć skripti, napravljenih iz prilagođenih sadržaja viših i visokih škola, tj. stručnih studija.
U Hrvatskoj godišnje zanimanje fizioterapeutskog tehničara upiše oko 400 učenica i učenika, a trenutno se u Puli za to zanimanje, kroz sva četiri razreda, sprema 90 učenika, od čega su dvije trećine djevojke. No, ove je godine, prvi put, zanimanje fizioterapeutskog tehničara upisalo 14 dječaka i 10 djevojaka. Veći odaziv dječaka Ana Krelja tumači time što ovo srednjoškolsko zanimanje jedino ima predmet kineziologije, koji je pak osnovni predmet na Kineziološkom fakultetu (nekad DIF-u), koji dečki namjeravaju upisati.
- Koliko je razlog školovanja za fizioteraputa očekivanje da će se kasnije lakše zaposliti?
- U tom smislu više profitiraju medicinske sestre i tehničari koji dobivaju posao odmah po završetku srednje škole. Nešto je manje interes vezan uz zapošljivost prisutan kod fizioterapeuta jer oni moraju, po starom programu, završiti i jednogodišnji staž. No, fizioterapeuti imaju širok spektar djelatnosti: mogu raditi u Domovima za starije osobe, u zdravstvenim ustanovama, u wellness centrima te zdravstvenom turizmu. Stoga ih jako puno traže hotelske kuće za rad u spa i wellness zoni.
- Koliko je to fizički zahtjevan posao?
- Zahtjevan je ovisno o tome radite li manualne tehnike ili određene rehabilitacijske vježbe, kineziterapiju. Kod masaže uglavnom znaju nastradati ručni zglobovi, s time da je obaveza nastavnika da educiraju svoje učenike kako pravilno prenijeti težinu i štedjeti sebe. Ako oni nisu zdravi, nisu u mogućnosti brinuti o zdravlju svojih pacijenata.
- Masirate li vi osobno?
- Prije jesam, ali više ne. Jedan od predmeta koje vodim podrazumijeva i provedbu praktične nastave iz masaže, nekada i do četiri sata dnevno.
- Prije ste se bavili komercijalno masažom?
- Da, to mi je platilo fakultet. To je lijepi izvor prihoda, godinama sam se time bavila. Tada sam imala srednjoškolsko zdravstveno obrazovanje i položen tečaj masaže. S vremenom sam se i nastavila usavršavati u tom području, ali pronašla i druge interese unutar struke. Nama se kurikulum nije mijenjao već 20 godina, a u međuvremenu su razvijene mnoge druge tehnike, i masaže i rehabilitacije. Ako želite imati znanja i vještine u ovoj struci, uz osnovno srednjoškolsko obrazovanje vi se morate educirati privatno i završiti tečaj limfne drenaže, tečaj akupunkture, vezivno-tkivne masaže ili neke druge tehnike koje vas zanimaju. Morate se sustavno educirati i biti u skladu s idejom cjeloživotnog učenja.
- Pojasnite nam limfnu drenažu, jer mi laici masažu doživljavamo samo kao klasičnu metodu za razbijanje miogeloza i opuštanje.
- Limfna drenaža spada više u medicinsku kurativnu masažu. Klasična masaža se dijeli na medicinsku, sportsku i estetsku masažu. Limfna drenaža je specifična tehnika masaže van te podjele, a koja se najčešće radi s osobama koje su u postoperativnoj rehabilitaciji, koje imaju probleme oslabljene cirkulacije limfe, otjecanja ekstremiteta.
- U limfnoj drenaži su blagi pritisci i hvatovi?
- Tu su izrazito blagi hvatovi jer je limfa netom ispod kože. To je vrlo spora i zahtjevna tehnika koja iziskuje visoku razinu koncentracije fizioterapeuta.
- Koliko su sportska i estetska masaža zahtjevnije od klasične medicinske masaže?
- Klasična i sportska masaža više iscrpljuju, tim više što se sportska masaža povodi prije i nakon sportskih napora. Estetska masaža zahtijeva veću posvećenost klijentu; ljudi nisu došli da bi održali zdravlje nego s ciljem otklanjanja fizičkog nedostatka. To su ljudi više posvećeni sebi, a masaža im je svojevrsna nagrada. Vole dobiti kompletan, profesionalan i stručan pristup, od objašnjenja do odabira kontaktnih sredstava. Znači tu kontaktno sredstvo više nije bazno hladno prešano ulje; to su sad kreme koje znaju biti renomirane.
- Dominantno je tu riječ o estetskoj masaži lica?
- Da, usmjerena je na zatezanje i hidratizaciju kože lica, na zdrav izgled te kože; no u estetskoj masaži često može biti i anticelulitna masaža koja je vrlo popularna u predsezonskom razdoblju (smijeh).
- Koji su pozitivni učinci masaže?
- Masaža nije luksuz, masaža je potreba svakog čovjeka. To je ulaganje u vlastito zdravlje. Ima mnogostruke učinke na razini cijelog organizma.
- Ali nije malo sto ili 150 kuna. Doduše, bez problema dajemo puno više za pse.
- I popije se toliko kave u tjedan dana. Kod nas svijest nije na toj razini. Ljudi često nisu niti svjesni svih benefita koje nosi masaža. Kad govorimo o benefitima masaže, učinak je i na lokalnoj, ali i na razini cijelog organizma. Tako na lokalnoj razini, kroz specifične hvatove u početnim dijelovima masaže, dolazi do smanjenja boli, laganog zagrijavanja tkiva, odstranjuju se umrle stanice kože. Sa svakim hvatom se zagrijavaju sve dublje i dublje strukture kože, a samim time se šire krvne žile, pojačava se cirkulacija. Kroz neke intenzivnije hvatove potiče se izmjena venske i arterijske cirkulacije unutar mišića, rekuperira se mišić, koji je spremniji za veće izazove, što je jako bitno sportašima, ali i pacijentima koji imaju oslabljene mišiće nakon imobilizacije i dugotrajnog zaležaja. No, masaža ima i opći učinak: poboljšanje cirkulacije odražava se na cijeli organizam, to je vezani sustav; dolazi do sedacije organizma, a to je onaj osjećaj kad se osobi nakon masaže spava. Tijekom masaže, ako se ne prelazi granica boli, dolazi do otpuštanja hormona poput, primjerice serotonina, hormona sreće, koji nas usrećuje, ali i relaksira tijelo.
- Znači, nemojte pušiti, nego idite na masažu?
- Da (smijeh). Bit će višestruka korist.
- Koliko je u masaži važno načelo privatnosti?
- Jako je važno, posebno ako imate uvid u zdravstveni karton osobe koja vam se javila nakon bolničkog liječenja. Dakle, diskrecija. Ne smijete prenositi njene informacije, nećete nikome govoriti tko vam je danas bio na masaži i tko ima kakvu problematiku. Drugi segment privatnosti jest onaj tijekom masaže, koja omogućava osobi da se opusti. Imate sramežljivije osobe koje će reagirati na, primjerice, ulaz kolegice u prostoriju ili na neki vaš alarm koji će prekinuti masažu. Osim privatnosti, tada je narušena i dosegnuta razina opuštenosti.
- U srednjem je vijeku zbog odnosa prema tjelesnosti i putenosti masaža bila zabranjena.
- Ne samo da je bila zabranjena, nego su se u tom razdoblju neka znanja zaboravila i izgubila. Kad se masaža nanovo počela primjenjivati, krenula je s nižom razinom od one na kojoj je stao njen razvoj.
- Ali, Bizant je masažu imao kontinuirano.
- Da, Bizant i Arabija imali su kontinuirani razvoj znanosti, medicine, time i manualnih tehnika poput masaže. No, treba reći da je kršćanstvo u srednjem vijeku dalo ogroman doprinos javnom zdravstvu osnivanjem javnih bolnica, kada je liječenje postalo dostupno cijelom pučanstvu, a ne samo bogatom staležu.
- Vratimo se na putenost. Budući da je masaža liječenje dodirom, ipak je taj intimistički odnos često između žene maserke i muškog klijenta, i obrnuto, a to netko može krivo shvatiti. Posvećujete li tome pozornost u predavanjima?
- Tome posvećujemo veliku pozornost i to je jedan od razloga zašto kolega ne želi predavati masažu (smijeh), da se ne bi u praktičnom dijelu predmeta našao u neugodnoj situaciji. Hajmo reći da mu je opravdana nelagoda, jer postoji dosta hvatova u kojima se obje strane mogu osjećati nelagodno.
- S druge strane, pojedine maserke znaju previše brbljati tijekom cijele masaže.
- Tu se morate prilagodite klijentu. Nakon početnog razgovora i upoznavanja klijenta s tehnikom koju ćete primijeniti i kad se osoba smjesti na ležaj za masažu, tu prestaje svaki razgovor, osim ako ga osoba koja je došla na masažu ne potencira. I tu je kraj priče.
- Puno je masera koji rade na crno. Naplaćuju i po 100 kuna za pola sata masaže, a ne izdaju račune. Zar je takva potražnja? U čemu je poanta?
- Nije problem toliko u cijeni masaže. Za licencirane obrte cijena je otprilike ista - sat vremena od 100 do 150 kuna. Problem je, po meni, više u činjenici da je u našoj zemlji vrlo skupo i birokratski vrlo zahtjevno održavati obrt. Smatram da je nestručnost znatno veći problem kod mnogih osoba koje provode masažu "na crno".
- Ali pojedinci riskiraju?
- Riskira jedan dio ljudi, ali oni ne drže masažu zasebno. Često je ona u sklopu kozmetičkih salona, pa kolege često završavaju tečajeve za ugradnju trepavica, depilaciju, da bi mogli popuniti sadržaje i biti konkurentniji.
- Kad je posrijedi klasična masaža i uklanjanje miogeloza, tih nakupina mliječne kiseline u samom mišiću ili neposredno oko njega, mnogi laici smatraju da je dobra masaža - bolna masaža.
- Miogeloze su, zapravo, otvrdnuća kroz mišić. To nisu kuglice ili čvorovi kako si ljudi to zamišljaju.
- Iako ih takvim osjećaju pod prstima.
- Da. No, to je dio mišića koji je otvrdnuo zbog supstrata koji nastaje zbog fizičke aktivnosti, zbog raspada glikogena u mišiću. I što se događa? Vi kroz veći dio masaže imate cilj sniziti tonus mišića kako biste mogli oporaviti taj mišić ili riješiti neku patologiju u njemu. Pritisak na tvrđi dio mišića izaziva bol, no ako pređete razinu ugodne boli, tijelo se automatski brani, povećava se prirodni tonus i vi ste poništili dobar dio učinaka koje ste ostvarili do tada. Masaža, dakle, treba biti ugodna. Ne smije prelaziti granicu boli i mora biti dobro projicirana na problematiku.
- Ali opet, neke maserke objektivno nemaju jaki hvat, pa izostaju i konkretni učinci masaže, a i ugoda.
- Jedan od zadataka fizioterapeuta je i da prije masaže upozna osobu s učincima i reakcijama na masažu. Ako vam je, primjerice, na masažu došla osoba zbog migrena, obrazložit ćete joj zašto joj nećete masirati glavu odmah u startu, čak niti vrat, već ćete se prvo posvetiti ramenima, čime ste pripremili to područje za kompenzacijske mehanizme kada krenete potiskivati vensku cirkulaciju iz vratne kralježnice. Da biste, dakle, spustili tenziju glave te gornjeg i donjeg dijela vrata, vi morate osloboditi neko drugo područje, odnosno stražnji i prednji dio ramena, oko lopatica. Osobe vas tada znaju upozoriti da njega taj dio ne boli. Zato klijentu treba uvijek objasniti zbog čega nešto radite. Ista stvar je s procjenom hvata, ona se temelji na procjeni integriteta kože pacijenta i procjeni mišićnog tonusa.