Ilustracija (Pexels)
Nije čudo ako ste zbunjeni prehranom i hranom jer mitovi o njima šire se društvenim mrežama, a nerijetko i medijima. Prehrana je popularna tema danas, no upadljivi naslovi, a nedovoljno pojašnjeni dovode do kontinuirane pojave različitih prehrambenih mitova
Nutricionizam je relativno nova znanost te kako se određene informacije pojave, preporuke se mogu mijenjati pa zastarjele informacije mogu zaostati i pretvoriti se u mit.
Evo nekoliko mitova i zašto im ne vjerovati.
To je mit koji ne nestaje. Ugljikohidrati jesu zbunjujući jer kruh i tjestenina sadrže iste, no u ugljikohidrate se ubrajaju i voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice i jogurt. Sve navedene namirnice su itekako potrebne u prehrani.
Važno je razlikovati dodani šećer (konzumni, bijeli šećer, saharozu) i prirodni voćni šećer koji se uz vitamine, minerale, prehrambena vlakna i antioksidanse nude u voću. Upravo prehrambena vlakna u voću omogućavaju sporiji ulazak šećera u krv.
To je puno kompleksnije od takve pretpostavke. Žudnja se javlja zbog stresa, premalo sna, emocionalne iscrpljenosti. Hrana bogata šećerom, ugljikohidratima i masnoćom poput pomfrita i sladoleda aktivira dijelove mozga zadužene za emocionalnu ugodu, stoga je puno primamljivija od špinata ili nekog drugog povrća.
Ovaj mit proizlazi iz činjenice kako svaki obrok ubrzava metabolizam, pa samim time i puno manjih obroka više ubrzava metabolizam. Ipak to nije točno.
Istraživanja pokazuju da dva ili tri obroka dnevno, regulirana i pojedena u određeno vrijeme smanjuju opasnost nakupljanja prekomjerne tjelesne težine.
Objed za stolom, hrana.
Također važno je znati da se ujutro troši dva puta više energije na metabolizam nego poslijepodne i navečer. Manji obroci ne zadovoljavaju glad pa čovjek stalno nešto grickajući pojede više nego u jednom konkretnom obroku koji je sam po sebi bolje probavljiv.
Razmak između obroka treba biti tri do pet sati radi bolje probave i metabolizma, piše portal za zdraviji i sretniji život Centar zdravlja.