GOST KRISTINE BULEŠIĆ U SHIPYARDU

Korado Korlević, najpoznatiji hrvatski astronom: SVIJET SE UGASIO, NEMA STRASTI

| Autor: Lara BAGAR
Kristina Bulešić i Korado Korlević (Neven LAZAREVIĆ)

Kristina Bulešić i Korado Korlević (Neven LAZAREVIĆ)


Više ne živimo u industrijskoj revoluciji već u svijetu doživljaja ekonomije. Sport, glazba i prodaja snova, to danas ide, smatra Korado Korlević i dodaje da su Kinezi tijekom posjeta Uljaniku shvatili da je to mrtvi kapital i da se tu trebao napraviti veliki filmski studio, europski Bollywood koji bi generirao nova radna mjesta ali i novu strukturu gostiju jer "glavno je danas prodavati snove"

Dupkom pun Shipyard pub u kojem se tražio pedalj više pobio je opasku gosta večeri najpoznatijeg hrvatskog astronoma, znanstvenika i edukatora Korada Korlevića da ljude danas ne možeš izvući iz komfora kauča i televizije. No, kako je tema sada već tradicionalnog "Četvrtka s Kristinom u Shipyard Pubu" bila "Povjeruj u nemoguće", ispostavilo se da je Korado Korlević postigao gotovo nemoguće te je inertnu i indolentnu pulsku publiku zainteresirao i inspirirao što, kada je on u pitanju, nije nemoguće.

Erudit renesansnog duha, kao i uvijek imao je odgovor na svako pitanje - od edukacije do besmrtnosti. A na uvodno pitanje moderatorice i organizatorice večeri Kristine Bulešić tko je zapravo on, na trenutak je zastao i rekao: "Nije baš jednostavno. U Višnjanu sam bio ridikul. A danas je ridikul čudak, osoba koja mijenja svijet. Čudak znači biti kreativac i netko kome društvene norme nisu bitne. Na Internetu piše da sam astronom, no ja sam edukator. Recimo da sam osoba koju sve zanima, i netko tko je odlučio pomoći drugima da odrastu sa što manje šokova. Želim da djeca shvate koliko je važno da rade u životu ono što vole". Opisujući tako sebe Korlević je dodao da je strast, kako u poslu tako i u životu, iznimno važna, i zadatak je to otkriti i prenijeti novim generacijama koje imaju sve manje strasti.

- Živimo u svijetu u kojemu strast nestaje, primijetio je uz opasku da Pula kao ni obližnji Trst nisu isti kao prije 40-ak godina, te dodao: "Gase se, bez strasti su. Ljudi ne sanjanju. U svijetu koji prodaje snove imati iste je katastrofa.

Novac će kupovati zdravlje i mladost

Govoreći o današnjem vremenu Korlević je istaknuo da smo iz tehnološke civilizacije duboko zabrazdili u civilizaciju prodaje snova.

- Više ne živimo u industrijskoj revoluciji već u svijetu doživljaja ekonomije, smatra Korlević, a uz to postavljajući pitanje: "Gdje je danas, u doba transformacije, novac?", odgovara: "U prodaji priča i doživljajne ekonomije. Sport, glazba i prodaja snova, to danas ide" Konstatira i da su Kinezi tijekom posjeta Uljaniku shvatili da je to mrtvi kapital i da se tu trebao napraviti veliki filmski studio, europski Bollywood koji bi generirao nova radna mjesta ali i novu strukturu gostiju jer: "Glavno je danas prodavati snove".

U njegovom uvijek pesimističnom tonu koji ima realne osnove veli da smo u vremenima kolosalnih promjena te da je civilizacija u vrlo nestabilnom stanju gdje se ide u nekoliko opasnih pravaca te je čovjek i čovječanstvo do te mjere ugroženo da su nagađanja da će do 2100. biti ispod dvije milijarde ljudi jer čovječanstvo doživljava radikalne promjene. Tome u prilog govore i "ekološki brakovi", odnosno brakovi bez djece, a on smatra da se sljedeće tri generacije neće razmnožavati. "Bit će nas malo i biti će hrpa staraca, a priče će se prodavati", prognozira Korlević.

U takvom svijetu novac će i dalje imati glavnu ulogu pa će i on kupovati zdravlje i mladost, jer se nagađa da će lijek za zaustavljanje starosti na tržištu biti za pet godina, naravno samo za odabrane i za puno novaca.

- Nikada nije bilo luđe, bolje i opasnije. Zadnji put je bilo ovako sredinom '20.-ih godina prošlog stoljeća i prije 400 tisuća godina. Ovo je poseban trenutak u povijesti, veli Korlević. Iako smatra da je u današnje vrijeme darovitost kao riječ izlizana i da se radi o manifestiranoj darovitosti, ipak je zajednički cilj i budućnost u edukaciji. Smatra da je budućnost u medicini, genetici i molekularnoj biologiji, te da kurikulum ničemu ne koristi.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter