ZANIMLJIV POSTAV

FOTO / NOVA ATRAKCIJA U PULSKOM AQUARIUMU: Nakon morskih konjića, mačaka i ciklida, IZLEGLA SE I PRVA RAŽA - SREĆKO

| Autor: Borka PETROVIĆ


Naš se akvarij potrudio da za potpunu ishranu mladih raža pridobije veću količinu raznolikog fito i zoo-planktona, mikroskopskih organizama koji su neophodni za rast i razvoj manjih riba, pa tako i raža jer se sa njima počinju hraniti kad potroše zalihe žumanjčane vrećice iz vlastitog jajeta iz takozvane sirenine torbice, naglasila je vlasnica pulskog Aquariuma Milena Mičić

Aquarium Pula ima izuzetno zanimljiv jadranski postav. Zanimljivija od samog postava trenutno je činjenica da su njegove stanovnice, raže kamenice (Raja clavata), položile jaja. Nakon tri tjedna od polaganja, oplođeno je čak devet od ukupno 22 jaja, što pokazuje koliko se raže ugodno osjećaju u svom novom domu.

- S obzirom na to da su hrskavičnjače sve ugroženija grupa životinja, a većina je zaštićena, ovaj je događaj za nas uistinu poseban, kaže voditeljica Aquariuma Aleksandra Bel Dajković, ponosna što su prošlog ponedjeljka dočekali i taj trenutak kada se iz jajeta napokon izvalila i na svijet došla mala raža.

Dugačka je osam centimetra, teška nešto sitno, ali dovoljno da ih ispuni ponosom i veseljem, ističe Bel Dajković, te dodaje da je prva raža dobila ime Srećko ili Srećka, a vrijeme će pokazati kako će se zvati u budućnosti. Prva beba, doznajemo, došla je na svijet oko tri tjedna ranije (inkubacija zametka inače traje oko pet mjeseci), ali dobro napreduje i raste.

Ugroženi organizmi

Voditeljica Aquariuma pojašnjava da priča na prvu djeluje simpatično i slatko, no zapravo skriva zabrinjavajuću poruku: sve je više morskih organizama ugroženo, a posebno se to odnosi na morske pse, raže i koralje, pa akvariji zapravo postaju konzervacijski centri za ovakve vrste.

Vlasnica Milena Mičić pojašnjava da Aquarium pristupa zaštiti hrskavičnjača putem programa uzgoja ugroženih vrsta u zatočeništvu kroz međusobnu suradnju s ostalim akvarijima i ZOO vrtovima iz Europe i svijeta. Naime, uvođenje tog programa rezultiralo je povećanjem broja jedinki, unaprjeđenjem znanja o uzgoju, kontroliranom razmjenom jedinki između institucija, a samim time i smanjenjem uzimanja jedinki iz prirode.

- Naš se akvarij potrudio da za potpunu ishranu mladih raža pridobije veću količinu raznolikog fito i zoo-planktona, mikroskopskih organizama koji su neophodni za rast i razvoj manjih riba, pa tako i raža jer se sa njima počinju hraniti kad potroše zalihe žumanjčane vrećice iz vlastitog jajeta iz takozvane sirenine torbice, navodi Mičić, te napominje da je potrebno posebno skrbiti o svakom jajetu kako bi se iz njega izlegla mala raža. Istaknula je da je ovo samo početak priče koju žele zaokružiti i sada, kada su vidjeli da mogu uzgojiti ražu - a cijeli postupak nije jednostavan, od nadležnog ministarstva dozvolu očekuju dozvolu za reintrodukciju u more i pokušaju sačuvati ovu, sve rjeđu, morsku vrstu.

Pulske mačke po Europi

Zahvaljujući dobrim akvarijskim uvjetima, pojedine vrste riba konstantno se reproduciraju u zatočeništvu. U studenom je tako djelatnike akvarija razveselio dolazak na svijet još jedne morske mačke.

- Za nas, djelatnike akvarija, to je već svakodnevica, vrhunac dugotrajnog procesa. Do sada smo sigurno imali stotinjak mladih ove vrste, ističe Bel Dajković dodajući da njihove morske mačke, danas kao odrasli primjerci, plivaju po mnogih europskih akvarijima. Naime, kako pojašnjava, svih 50-ak europskih akvarija međusobno su povezani i "višak" životinja kola između njih.

- Nama je, za izložbeni postav, dovoljna određena količina jedinki. Sve što je više od toga razmjenjujemo s drugim akvarijskim centrima. Želja nam je da u budućnosti pomladak ugroženih vrsta poput morskih konjića i raža, koji su strogo zaštićeni, vratimo u more i tako podržimo njihov opstanak u prirodnom staništu, kazala je Bel Dajković.

Aquarium Pula ustraje u tome da njihovi akvarijski postavi ne budu samo puke izložbe riba, već nose dublju priču kojoj je cilj ljude educirati i potaknuti ih na razmišljanje o klimatološkim promjenama koje nam se neminovno događaju, a utječu na sav biljni i životinjski svijet.

Udomljavanje ciklida

Midas ciklidi (Amphilophus citrinellus) su tijekom prošle godine neumorno pripremali gnijezda, polagali jajašca i brinuli se o potomstvu. Aquarium Pula čak je imao viška ove vrste tropske slatkovodne ribe pa je pozvao sve one koji ciklidima mogu pružiti dobre uvjete života da ih udome.

Odraslo 14 morskih konjića

Među najzanimljivijim lanjskim pomlatkom svakako su maleni morski konjići koju su se porodili lani u travnju. Dok su sipe puštale svoja jaja, novopridošli konjići iz Oceanografskog muzeja u Monaku još su tijekom prijevoza počeli s porodom, a djelatnike akvarija iznenadili su i vodenjaci s desetinama malih ličinaka koje su premještene u "dječji vrtić" odnosno uzgojni bazen. Sada su već veliki i čeka se njihov pomladak. Što se tiče morskih konjića, njih je, doznajemo, ukupno 14 doseglo zrelost i dio ih također pliva po akvarijima diljem Europe.

Čuvanje periski

U pulskom Aquariumu pokušavaju se sačuvati i periske koje odumiru na cijelom Mediteranu. Zoran Mičić iz akvarija te morski biolog Neven Iveša iz Premanture nedavno su iz mora izvadili 30-ak periski koje bi trebale predstavljati matični stok za očuvanje ove vrste. Zdrave periske nastojat će se očuvati u bazenu, ali i sačuvati njihov genetski materijal. Probat će se izolirati i gamete, spolne stanice te ih krioprezervirati na minus 196 stupnjeva. U projekt koji ostvaruju preko Europskog udruženja akvarijskih kuratora, pulski akvarij uključio se potaknut pomorom periski na zapadnom Mediteranu.

Više od polovine vrsta hrskavičnjača u opasnosti je od izumiranja

U Sredozemnom moru zabilježeno je sedamdeset i sedam vrsta morskih organizama iz razreda hrskavičnjača, među kojima su najpoznatiji predstavnici morskih pasa i ražovki. Morski psi i raže posebno su ranjive životinje i bore se za svoj opstanak; sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov uništava zalihe koje se onda ne mogu regenerirati. Više od polovine vrsta u opasnosti je od izumiranja, unatoč mjerama koje se poduzimaju u posljednjih deset godina i kojima je cilj smanjenje prekomjernog izlova. Podaci IUCN-a pokazuju da je pola ražovki, odnosno 16 od 32 vrste, suočeno s povećanim rizikom od izumiranja, kao i 54 posto morskih pasa, odnosno 22 od 41 vrste. Alarmantno smanjenje broja vrsta povezano je s intenzivnim ribolovom, ali i zbog ulova radi nenamjernog masovnog i neselektivnog ribolova (tzv. bycatch ribolova). Nažalost, kao i kod mnogih drugih vrsta hrskavičnjača, raža kamenica koja je uzgojena u pulskom Aquariumu još se uvijek ne nalazi ni na jednom od strateških dokumenata vezanih za zaštitu na Jadranu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter