Iako do sada na ovom području nije zabilježena ni jedna zaražena periska, preventivno su uzroci upućeni na analizu kako bi se utvrdilo jesu li zaražene Haplosporidiumom pinnae i bakterijom Mycobacteriumom, uzročnikom stravičnog pomora ove prelijepe školjke * Naš je cilj s tim malim stokom inducirati mrijest, skupiti larve u našim uvjetima te s jedne strane krioprezervirati larve na 196 stupnjeva, kaže Aleksandra Bel Dajković, voditeljica pulsog Aquariuma

Iako je situacija diljem Jadrana alarmantna i plemenitoj periski izgleda, nažalost, prijeti pomor, u Istri izgleda da su za sada zdrave, dok drugačije ne pokaže detaljna stručna analiza. Budući da najveći mediteranski školjkaš ugiba diljem Sredozemlja, a od ljeta se bolest u rekordnom roku vrlo brzo proširila od njegova juga prema sjeveru, pulska ekipa stručnjaka iz pulskog Aquariuma poduzela je preventivne mjere, brzo djeluje te su postali svojevrsni prihvatni centar za periske te ništa ne prepuštaju slučaju jer u protivnom riskiraju nestanak ove plemenite školjke.

Inače, sjeverni dio Jadrana ostao je jedino stanište do kojeg parazit i bakterija koji napadaju periske nisu stigli, a to je zbog niže razine temperature mora, nižeg saliniteta i drukčijeg strujanja mora. Tako su, u nastojanju da očuvaju nekolicinu, očito posljednjih periski u cijelom Mediteranu, već ranije 33 zdrave jedinke s pulskog šireg obalnog područja prebacili u akvarije gdje se o njima brinu 24 sata dnevno.

(Danilo MEMEDOVIĆ)

No, nisu stali samo na tome. Od resornog su ministarstva dodatno tražili još 100 periski na skrb, a ovi su iznimno brzo reagirali i to im odobrili. Tako je u pulski Aquarium prošlog četvrtka stiglo 100 periski iz Vinkuranske vale koje su stavljene u karantenu. No, tu spašavanju nije kraj. U ponedjeljak ih je dovezeno još 100 iz područja Rovinja i one su također sve stavljene u karantenu gdje se o njima brine iskusni tim djelatnika, a preseljene su periske i dalje u vlasništvu republike Hrvatske.

Simbol plodnosti

Iako do sada na ovom području nije zabilježena ni jedna zaražena periska, uzroci su preventivno upućeni na analizu Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagreb kako bi se utvrdilo jesu li zaražene Haplosporidiumom pinnae i bakterijom Mycobacteriumom, uzročnikom stravičnog pomora ove jedinstvene prelijepe školjke.

Nakon što bude potvrđeno da su novopridošlice zdrave, predstoji im briga o ukupno 233 jedinke ovog školjkaša koja nije nimalo jeftina, pogotovo ako znamo da se pulski Aquarium o njima brine o svom trošku kako bi spasio ovu endemsku vrstu.

- Situacija je alarmantna i drastična zbog toga što je periska kao školjkaš zaštićena od 1992. godine. Nad njom se nije radilo jer ona nije bila konzumna vrsta. Postala je ugrožena životinja jer se u prošlosti koristila za takozvanu svilu, odnosno morsku svilu jer školjkaš ima bisusne niti koje se proizvode iz posebnih žlijezda i čvrsto vežu školjku za dno. Oduvijek se znala kvaliteta tih niti te su se dugo vremena kroz povijest do danas vadile i koristile za proizvodnju kraljevske odjeće, uresa i rukavica. Osim toga, koristila se za nakit. No, i sama plemenita periska po sebi je veličanstvena, mitološki gledano simbol je plodnosti te je sama po sebi atrakcija i suvenir, veli nam Aleksandra Bel Dajković, voditeljica Aquariuma Pula dok nas vodi u bazene gdje nam pokazuje periske u karanteni.

Aleksandra Bel Dajković (Danilo MEMEDOVIĆ)

- U listopadu smo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike dobili dozvolu za sakupljanje i držanje 33 jedinki koje su sakupljene s raznih lokacija Pule. Testirane su na Haplosporidiumom pinnae i bakteriju Mycobacteriumom i zdrave su. One su u karantenskim pogonima jer ne možemo koristiti morsku vodu kao takvu i imamo cirkulaciju posebnog sustava. Moramo je tretirati, na neki način sterilizirati pomoću UV lampe, govori nam Bel Dajković i pokazuje "udomljene" periske.

Školjke u karanteni

Bazeni se nalaze u tvrđavi gdje je nekada bio disko klub na Verudeli. Bazeni, hrana i ljudi koji rade s njima izolirani su. U bazenima čuvaju periske kako bi raspolagali zdravim periskama za eventualni pokušaj reprodukcije.

- Naš je cilj s tim malim stokom inducirati mrijest, skupiti larve u našim uvjetima te s jedne strane krioprezervirati larve na 196 stupnjeva, detaljno objašnjava Aleksandra uz nadu da će u slučaju pozitivnog rezultata te periske vratili u prirodu.

U podnožju iste utvrde imaju pogon žive hrane gdje sami proizvode fitoplanktone i zooplanktone koji su sterilan.

- Za hranu mjesečno, točnije za 33 jedinke, izdvajamo 300 eura. Koristi se sterilan plakton jer u Hrvatskoj toga nema. To je hrana iz Španjolske i Italije koja se poslije posebno blenda i miksa da bi mi napravili organski đus jer one moraju bit u top formi, objašnjava nam u toplom podnožju voditeljica Aquariuma. Sve se pomno kontrolira i pazi, kako bi periskama bilo ugodno, kao doma.

Bel Dajković kaže da nije to prvi put da neki školjkaš ima problema sa parazitima i praživotinjama. Vrlo se slična se situacija događala u prošlosti sa kamenicama (oštrigom).

- Isto je bila riječ o Haplosporidiumu, samo što je bila drugačija. Možda je on evoluirao pa je napao pinnu nobilis. On u školjku uđe pomoću vode, ode u probavnu žlijezdu, zatvori je i školjkaš ne može više jesti i jednostavno propada. Zaraženo tkivo djeluje kao da je netaknuto. No, školjka tada već izgleda bolesno. Školjka se počinje teže zatvarati. U livadama poseidonija kada je napadnuta ronioci su primijetili i prisutnost crva jer oni osujećuju kad nešto truli. Smrtnost je velika, čak 99 posto, objašnjava voditeljica Aquariuma.

Svjedoci izumiranja

"Svjedoci smo možda izumiranja jedne vrste jer ona živi samo u Mediteranu. To je endem, i ako je izgubimo zbog bolesti ili infekcije ona će nestati. No, priroda je takva da e uvijek nekako pobrine i da jedan mali dio, jedan posto populacije ili sporadično će neka opstati, odnosno postati imuna. Moguće je, ali sada je kompletna smrtnost enormna, zabrinuto će voditeljica kojoj ipak bazeni s "udomljenim" periskama ulijevaju nadu za opstanak. Ne može nitko predvidjeti koliko će ovo trajati, ali bi se uz taj program zaštite nešto moglo spasiti. Prijeti li taj parazit još nekim populacijama, još se ne zna.

Podsjetimo, vađenje periski koja se nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta RH zabranjeno je još 1977. godine. Periska je najveći školjkaš Mediterana koji može živjeti čak 50 godina i narasti do 120 centimetara. Osim što filtrira oko šest litara morske vode na sat, služi i kao stanište različitim organizmima. Unutar nje s njom u simbiozi živi i rak. Žive u livadama morskih cvjetnica i očekivano je da će pomor periske utjecat i na taj okoliš.

Ovo je globalni problem, ali se o pojavi jako malo zna. Zašto se zaraza pojavila sada? Ima li ikakve veze s globalnim zatopljenjem?, samo su neka od pitanja koja znanstvenici pokušavaju odgovoriti, a u pulskom Aquariumu djeluju poput "hitne pomoći".

Povezane vijesti

• FOTO / NOVA ATRAKCIJA U PULSKOM AQUARIUMU: Nakon morskih konjića, mačaka i ciklida, IZLEGLA SE I PRVA RAŽA - SREĆKO
• Aquarium zatvoren do 14. travnja
• PULSKI AQUARIUM ima novu pridošlicu. DOZNAJEMO O KOME SE RADI!