Često se puta voli reći da je grad preopterećen kad dođu gosti, ali temelj svega je ipak prostorno-planska dokumentacija koja je rezervirala prostor i omogućila parkirna mjesta, prvenstveno oko starogradske jezgre, a onda i šire. Naša kompletna infrastruktura je jednostavno predviđena za takvu količinu ljudi, naglasio je gradonačelnik Poreča Loris Peršurić
(Snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Istra je usred špice sezone, a statistički podaci još u lipnju (s)rušili su one iz rekordne 2019. godine. Tako će se, čini se, i nastaviti. Na Poluotoku, prema lanjskom popisu, živi 195.794 stanovnika, a u najturističkijoj županiji trenutno ima pola milijuna ljudi! Naime, direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević prije nekoliko dana je otkrio da u Istri trenutno boravi tek nešto manje od 300 tisuća gostiju! Noćenja u milijunima broje Rovinj, Poreč, Umag, Općina Funtana, sva odredišta i na obali i u unutrašnjosti puna su ljudi.
"Htjeli bismo da turista bude još i više, ali došli smo do maksimuma brojki iz 2019., s time da nam je broj noćenja dosegnuo indeks 104 u odnosu na 2019., a dolazaka imamo nešto manje. Interesantno je da imamo 700 kreveta manje nego prije jer se hoteli renoviraju, kazao je gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.
S obzirom na brojnost ljudi koji trenutno borave na porečkom području, postojeća infrastruktura, po riječima porečkog gradonačelnika, nije preopterećena, a ni redukcija vode nije problem.
"Temelj svega je prostorno planiranje i širenje infrastrukture. Naprimjer, kanalizacijska mreža na razini Hrvatske iznosi oko 40 posto, a mi u Poreču smo na 93 posto. Ne govorim samo o urbanom dijelu, nego i o selima. Sada težimo doći do 100 posto. Možda i jest u nekim vršnim opterećenjima, ali sigurno je cijela infrastruktura predviđena za toliko gostiju i građana. Zato smo i gradili pročistače zadnjih godina", kazao je Peršurić i podsjetio da su samo prošle godine otvorena četiri pročistača koji su predviđeni za veliki broj ljudi, ne samo na području Poreča kao grada, već i okolnih općina.
Istaknuo je da se konstantno ulaže i u cestovnu te općenito prometnu infrastrukturu.
Loris Peršurić (snimio Milivoj MIJOŠEK)
"Izgradili smo obilaznicu čime smo rasteretili promet, a u ovom trenutku gradimo još jedan prsten, međuobilaznicu. Često se puta voli reći da je grad preopterećen kad dođu gosti, ali temelj svega je ipak prostorno-planska dokumentacija koja je rezervirala prostor i omogućila parkirna mjesta, prvenstveno oko starogradske jezgre, a onda i šire. Naša kompletna infrastruktura je jednostavno predviđena za takvu količinu ljudi", naglašava Peršurić.
Komentirajući visoke brojčane rezultate dosadašnje sezone, porečki gradonačelnik izrazio je uvjerenje da je za ovakve statističke podatke Poreča i okolice zaslužna i predsezona, pogotovo sa sportskim manifestacijama. I očekivanja do kraja sezone su optimistična.
"Vjerujem da ćemo doći do rezultata rekordne 2019. i da ćemo se tu zadržati, oko indeksa 100 ili nešto malo više, ali mislim da ćemo biti tu negdje", kazao je Peršurić dodavši da će, unatoč manjku od 700 kreveta, biti produžena turistička sezona. "Prednost ne samo Poreča, nego cijele Istre, jest cestovna povezanost i blizina emitivnih tržišta kao što su Austrija i Njemačka odakle dolaze i naši najbrojniji gosti. Zadnjih godina bilježi se rast ne samo tih gostiju, nego i čeških, čiji je postotak povećanja stvarno velik. Gosti su sve kvalitetniji iz godine u godinu, ali ono što je isto tako bitno je da mi u Poreču konstantno širimo ponudu i sadržaj i stvaramo dodatan motiv dolaska gostiju u naš grad, ne samo u sezonu nego i dalje", zaključio je Peršurić.
I u središnjoj Istri, koja ide u smjeru očuvanja svoje autohtonosti, počevši od gradnje, preko gastronomske ponude pa sve do programskih sadržaja, također su zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone koja je premašila rezultate iz 2019. Turistička zajednica središnje Istre, prema riječima direktorice Sanje Kantaruti, posljednjih šest godina intenzivno radi na produljenju turističke sezone, odnosno postizanju toga da postane cjelogodišnja destinacija.
Sanja Kantaruti (snimio Milivoj MIJOŠEK)
"Ove godine zaista možemo reći da smo napokon sve bliže tom cilju, budućim da nam se sezona produžila. Naime, počela je ranije nego prethodnih godina. Vjerujemo da će sezona u ovom obimnijem obliku završiti ako ne krajem rujna, onda svakako u listopadu, te da ćemo nakon toga tijekom zimskih mjeseci nastaviti raditi na produljenju s našom kampanjom za digitalne nomade "Živi i radi u Istri", za što nam je Hrvatska turistička zajednica i ove godine odobrila sredstva, čime nas potiču na nastavak razvoja novih, selektivnih oblika turizma", rekla je Kantaruti.
"Sezona je izvrsna, počela je vrlo visokim postocima u odnosu na proteklu 2021. godinu, ali već smo odavno prestigli i rekordnu 2019. Idemo dalje s tim rezultatima, imamo brojne programe koje provodimo, uz klasično uređenje naših kapaciteta, ali i proširenju eno-gastronomske ponude", istaknula je Kantaruti, naglasivši da takve manifestacije doprinose brendiranju središnje Istre, kao i kulturni turizam te oživljavanje manjih mjesta.
Turistička zajednica središnje Istre uz Grad Pazin obuhvaća još osam jedinica lokalne samouprave, a to su Pićan, Gračišće, Sveti Lovreč, Tinjan, Karojba, Sveti Petar u Šumi, Lupoglav i Cerovlje te, po riječima direktorice, kroz program koncerata, besplatnih vožnji i degustacijskih tura omogućuje gostima upoznavanje središnje Istre.
"Vjerujemo da će ova sezona biti uspješnija od bilo koje do sada. Središnja Istra je i dalje limitirana rastom turističkog prometa time što mi na petini područja Istarske županije imamo nešto manje od 5.000 kreveta. Radi se ponajprije o kućama za odmor, apartmanima, kamp odmorištima i ruralnim kampovima. Još uvijek imamo male kapacitete i stoga rastemo, ali održivo i ograničeno, a sukladno s time i ne možemo postići neki ogroman rast", navodi Kantaruti.
Mjesta za masovniji turizma, potvrđuje nam, ovdje i nema, jer su u pitanju mjestašca koja nemaju ni mogućnost masovnije gradnje, a i strategija TZ-a je usmjerena na zeleni, spori, aktivni turizam. "Mi i želimo manje objekte, održati tu prepoznatljivost središnje Istre, kontrolirajući gradnju da se ne naruši autentičnost ruralnih područja. Trudimo se zadržati taj duh jer to je ono što je trajno. Središnja Istra mora ostati izvorna i tradicionalna, zadržati taj oblik života, hranu, ljude i arhitekturu - to je ono što će uvijek privlačiti turiste", zaključila je Kantaruti.