Gdje je skuplje, na Jadranu ili na Azurnoj obali? U nekom malenom istarskom ili dalmatinskom mjestu ili na venecijanskom Lidu? Ako je suditi po mini patroli novinara Glasa Istre, na početku ovogodišnje sezone nema mnogo dileme: Hrvatska je danas skuplja od većine mediteranskih država, iako, naravno, ima primjera da su cijene na Jadranu daleko niže od onih u poznatim svjetskim ljetovalištima. Krenimo redom.

Mnogima od onih koji autocestom putuju prema Dubrovniku, odmah kod silaska u Pločama prvo mjesto gdje će se zaustaviti je kultni restoran "Kod Olge", gotovo i jedini u tom kraju do Stona. Riječ je o mjestu kamo godinama dolaze brojni gosti, poput hrvatskog književnika Miljenka Jergovića i njegove supruge Ane Bogišić, ali i oni koje put jednostavno tu dovede. Krajnje ljubazni domaćini ne prave razliku među gostima i nude svježu ribu na gradelama, ali i lokalne specijalitete od žaba i jegulja. Pa plata s četiri ribe, uz tri priloga i tri salate te piće košta nevjerojatnih 300 kuna, što bi bilo gdje u Italiji ili Španjolskoj bila cijena za jednu osobu.

Najskuplji restorani puni

Ali, već koji kilometar dalje, na samom jugu Hrvatske, cijene su znatno drukčije. Na otoku Lopud, koji je sve više meta elitnih gostiju koji žele potpun mir, u restoranu "Obala" porcija liganja je 200 kuna, a večera za dvoje, ako se naruči i vino, skuplja je od 1.000 kuna. Bez obzira na cijene koje očito baš i nisu za domaće goste, restoran je pun i za ručak i za večeru. A Dubrovnik je posebna priča, kao i svake godine, pa su oni najskuplji restorani puni, dok oni u kojima su cijene umjerenije još uvijek nemaju prepune terase.

A onda na red dolaze cijene hotela. U ovom trenutku od Umaga do Cavtata nema hrvatskog hotela u kojem je cijena noćenja niža od 200 eura. Toliko gosti plaćaju i u hotelima niže kategorije, a u onima s četiri i pet zvjezdica cijene se kreću od 300 do 800 eura. U jednom od tih hotela koji ima pet zvjezdica, a na jugu je zemlje, u hotelskoj sobi nije radila klima, televizija, mini bar i gost je trebao 24 sata da mu se izredaju majstori. Većina hotela muku muči i sa zaposlenima, osoblje je priučeno, ljubazno, ali ne i profesionalno.

Od Umaga do Cavtata nema hotela s noćenjem jeftinijim od 200 eura, u višim kategorijama i do 800 eura (Snimio Joško Ponoš/Cropix)

S druge strane, u hotelima s četiri zvjezdice na Azurnoj obali, u Cannesu ili Nici, može se prenoćiti za 120 eura, a u hotelima niže kategorije, poput "Ibisa", noćenje je i 50 eura. Takve su cijene i u srpnju i kolovozu, s time da, naravno, razvikani hoteli imaju astronomske cijene. Žalosno je da mnogi od niže rangiranih hotela na Azurnoj obali pružaju daleko viši standard usluge nego neki od naših razvikanih hotela. Ili, želite li sada, pa čak i u kolovozu, rezervirati boravak u nekom od hotela s četiri zvjezdice na Lidu, cijena će biti oko 100-150 eura, što je za Jadran nezamislivo.

Vozeći se od Rijeke do Splita, pa zatim Dubrovnika, može se naići na zaista različite cijene i u kafićima, restoranima, konobama. Neke su poletjele do neba, neke su umjerene, a ima i primjera da su cijene i niže nego u većim gradovima. Sendvič s terase hotela "Millenium" u Opatiji medijski je postao poznat nakon što je objavljeno da košta 120 kuna, dok isti takav ili možda manje razvikani sendvič u kafićima u Crikvenici košta 25-30 kuna.

Od 15. srpnja sve bukirano

Splitske cijene su također različite, neki su korektni i poskupjeli su 20-ak posto u odnosu na prošlu sezonu, a neki su ugrabili priliku i podigli cijene od 50 do čak 100 posto. Negdje su cijene znatno niže nego u Njemačkoj, odakle nam dolazi mnogo gostiju, ali ima i primjera da i dobro stojeći Nijemci ostanu u čudu.

Kada je riječ o ponudi, i kratka "inspekcija" od sjevera do juga pokazuje da hrvatski turizam, osim mora i sunca, nije ponudio ništa spektakularno novoga. Istra je i dalje na vrhu, ima manjih pomaka, ali to je još uvijek daleko u odnosu na konkurente s Mediterana. Spašavaju nas, kao uvijek, okolnosti koje nam trenutno idu na ruku, jer smo i dalje sigurna zemlja, relativno blizu zemljama gostiju koji nam najčešće dolaze. Rekordi su na vidiku, ali ne zato što je hrvatski turizam učinio bitne pomake naprijed, već zbog toga što nam gosti dolaze po nekoj inerciji.

Ako Istra prednjači, a svakako prednjači u svemu, gotovo je nevjerojatno da nema istarskih stručnjaka u vodstvu turističkih institucija u Hrvatskoj. Čelne pozicije zauzimaju podobni kadrovi, koji s turizmom nemaju baš mnogo veze, a onda se i ne može očekivati da ćemo napokon krenuti naprijed i imati jasnu viziju kakav turizam želimo.

Bilo kako bilo, za koji dan bit će gotovo nemoguće u većini jadranskih mjesta dobiti slobodan krevet. Na Hvaru su nam rekli da je od 15. srpnja sve bukirano, gotovo do kraja rujna, na Bolu kažu da očekuju rekordne gužve. Cijene privatnog smještaja često će određivati ponuda i potražnja, a malo koji apartman može se dobiti za manje od stotinjak eura. Hvarske cijene bit će i mnogo više, a turiste čeka i skup trajektni prijevoz. Automobilom doći i otići s Visa košta izuzetno mnogo, bar za hrvatske prilike, a po reakcijama skupo je i za strance. Da i ne spominjemo da će splitska trajektna luka ponovno biti prepuna, uz gužve kakve je teško zamisliti, a većina hrvatskih trajekata podsjeća na turizam iz vremena komunizma.

Vile i marine su hit

Hit su ove godine marine i luksuzne vile. U Istri cijena sedmodnevnog najma košta od 3.000 do 5.000 eura, a nije mnogo jeftinije ni u Grižanama, malom mjestu iznad Novog Vinodolskog. Neke od super komfornih vila dosežu i cijene od 10.000 eura za tjedan dana, dok se na jugu Italije slične vile mogu iznajmiti i po duplo nižoj cijeni. Ali, zanimanja za hrvatske vile, opremljene najčešće kombinacijom dizajnerskog namještaja i Ikee, sve je veće, a ponovno se javlja i zanimanje za najam brodova. Kornati su opet puni, a dobre rezultate ima i većina jadranskih marina.

Ove godine ima i novih investicija, poput hotela "Aminess Khalani Beach", prvog s pet zvjezdica u Makarskoj. Iako je otvoren prije nekoliko mjeseci, već je pun gostiju, a pruža gostima sve što imaju vrhunski hoteli. Dok je u predsezoni cijena boravka bila 150 eura, sada je narasla na 600-700 eura. Hotel je projektirao poznati splitski arhitekt Jerko Rošin, kojeg znamo i kao bliskog prijatelja bivšeg premijera Sanadera.

Neki su ugrabili priliku i podigli cijene od 50 do čak 100 posto (Snimio Duško Marušić Čiči)

Početak sezone, međutim, obilježili su i brojni problemi. Slike prepunih vlakova koji idu prema moru, s putnicima koji sjede i leže po podovima, šokirala je u mjeri da se zaista moramo sramiti da su nam željeznice u takvom stanju. Sve je više i incidenata u kojima stradavaju turisti, a posljednji, iz Splita, posebno je zabrinjavajući. U sukobu koji se dogodio prije nekoliko dana teško je stradao turist iz Velike Britanije, a navodno je pretučen na plaži. Njega i njegove prijatelje napala je grupa mladića, izudarali su ga ciglom i ostavili da leži u moru. U Zadru kobno je završio izlazak mladog stranca koji je pao s bedema pod UNESCO-ovom zaštitom. Očito, bit će ovog ljeta mnogo posla i za hrvatsku policiju.

Bit će ovo, kako se sada čini, rekordna sezona, a mnogi rezultati približit će se onima iz 2019. godine. Za sve one koji žive od turizma bit će to i vrijeme dobre zarade s kojom će se dati preživjeti teška zima koja nas sve očekuje. Usprkos svemu, previše zadovoljstva ipak neće biti jer su ove godine isplivali na površinu mnogi problemi, među njima i nedostatak kadrova.

Nedostaje 30.000 sezonaca

Na jugu zemlje su nam govorili da kronično nedostaje kuhara i konobara, pa se i ove godine zatvaraju neki restorani, bez ljudi jednostavno ne mogu raditi. Bilo je i primjera ekstremno visokih ponuda za deficitarna zanimanja, ali kuhari radije odlaze u susjedne turističke zemlje gdje je tržište rada mnogo organiziranije i korektnije. Rezultat je da hoteli nemaju dovoljno sobarica, restorani kuhara i konobara, a po nekim grubim procjenama nedostaje čak 30.000 sezonaca.

Hrvatski turizam svakako je za Hrvate preskup i za mnoge je boravak na moru u jeku sezone, ako nemaju nešto svoje, gotovo nemoguć. Ne pomažu ni rate, ni kartice. Sedam dana za obitelj s dvoje djece košta najmanje 1.500 eura, a mnogi si to ne mogu priuštiti. Žele li Hrvati uštedjeti, pravac Azurna obala. Ibisovi i Novotelovi hoteli, kojih je bezbroj, mogu se dobiti za stotinjak eura.

Povezane vijesti

• Hrvatska Nijemcima u top 5 destinacija
• T. Cook: Hrvatska među popularnim destinacijama
• Premali broj hotela usporava rast turizma