Projekt Starlink tvrtke SpaceX upravo pokreće prvi privatni beta program uz kojem će nekoliko stotina testera, pokusnih korisnika, dobiti pristup internetu iz svemira. U prvoj fazi, Starlink će imati nekoliko stotina, a potom i nekoliko tisuća komunikacijskih satelita namijenjenih dobacivanju širokopojasnog interneta i u one dijelove svijeta gdje sada nema kablova i mreža preko kojeg bi se on distribuirao

Internet seli u svemir. Za koju godinu će podzemni vodovi, bakreni i optički kablovi ili bežični wi-fi skliznuti u zaborav poput prethodne internetske tehnologije – modema brzine 64 kilobajta u sekundi koji su prethodili današnjim brzinama čiji je nacionalni minimum postavljen na četiri megabita u sekundi ili recentnih mobilnih 3G i 4G mreža koja su najmanje pedeset puta sporije od nadolazeće, za mnoge kontraverzne 5G povezanosti.

Odluku o novom internetu za 21. stoljeće koji će iz svemira, sa satelita pokrivati cijeli planet – na sličan način na koji to danas radi satelitska televizija – donijeli su veliki tehnološki investitori poput Elona Muska i Jeffa Bezosa – te su za dobili dopuštenja nadležnih američkih vlasti. Naravno njihova usluga bit će globalna što će umnogome promijeniti način života korisnika čiji posao ovisi o širokopojasnom internetu, ali i ostalih telekomunikacijskih kompanija što će se mora prilagoditi novim pravilima igre.

Dvije velike tvrtke, SpaceX i njihov projekt Starlink te Amazon sa svojim vrlo ambicioznim projektom Kuiper, krenula su proteklih dana u ostvarivanje svojih planova za revolucionarni prekoret prema svemirskom internetu.

Javni interes

Projekt Starlink tvrtke SpaceX upravo pokreće prvi privatni beta program uz kojem će nekoliko stotina testera, pokusnih korisnika, dobiti pristup internetu iz svemira. U prvoj fazi, Starlink će imati nekoliko stotina, a potom i nekoliko tisuća komunikacijskih satelita namijenjenih dobacivanju širokopojasnog interneta i u one dijelove svijeta gdje sada nema kablova i mreža preko kojeg bi se on distribuirao.

Amazon je za svoj projekt Kuiper dobio prvu i najvažniju dozvolu američke Federalne komisije za telekomunikacije (FCC). Odluka da Amazon krene u svoj preporod svjetskog interneta donesena je jednoglasno jer je jasno kako se čini o velikom iskoraku u razvoju digitalnog društva i ekonomije i nije neobično da Amerikanci u tome žele preteči sve konkurentre.

Projekt Kuiper sastojat će se od najmanje 3.236 komunikacijskih satelita i njih od sada mogu legalno početi lansirati. Američka Federalna komisija za komunikacije tvrdi da će ovaj projekt biti u javnom interesu jer će do većeg broja ljudi donijeti širokopojasni pristup internetu. Posebice zato jer je Amazon prvenstveno orijentiran na američko tržište te želi satelitskim signalom pokriti područje SAD-a.

Iz Amazona potvrđuju da će, slijedom ove dozvole, u Kuiper nastaviti ulagati svoje resurse i novac. Za to su već pripremili preko deset milijardi dolara, Najavljuju kako će zaposliti velik broj ljudi koji će graditi zemaljsku mrežu, te proizvoditi satelite i korisničke terminale. Kupierovim signalom bit će pokriveni privatni korisnici, škole, bolnice, kompanije i druge organizacije u regijama gdje trenutačno nije dostupna brza zemaljska internetska veza.

Ali, iz Amazona već potvrđuju kako neće stati samo na granicama Sjedinjenih Država. Žele biti dostupni kupcima iz svih krajeva svijeta - obiteljima koje zajedno rade i uče od kuće, znanstvenicima i istraživačima, službama sigurnosti u slučaju katastrofa te tvrtkama kojima je internet važan za posao.

"Radimo nevjerojatnu količinu izuma kako bismo isporučili brze, pouzdane širokopojasne mreže po cijeni koja ima smisla za kupce", rekao je Rajeev Badyal, potpredsjednik tehnologije za Project Kuiper, stoji u priopćenju kompanije Amazon.

„Širokopojasni sustavi utemeljeni na LEO tehnologiji kao što je projekt Kuiper predstavljaju ogroman broj izazova. Sastavili smo tim inženjera i znanstvenika svjetske klase koji su posvećeni ispuniti našu viziju i zadržati ga u sigurnom i održivom okruženju za sve“, tvrdi Rajeev Badyal iz Amazona.

Uz privatne kupce, Amazonov plan je poslovna suradnja s telekomunikacijskim kompanijama koji se namjeravaju širiti u područja koja još nisu pokrivena signalom mobilnih mreža LTE i 5G generacije. Njima Amazon nudi partnerstvo širom svijeta jer će njegovih tri tisuće satelita pokrivati cijeli prostor zemaljske kugle.

Uz Starlink i Kuiper, sličnu uslugu planira i kompanija OneWeb – a ne treba zaboraviti ni već postojeće, doduše skromne i ostvarene projekte dvosmjernog satelitskog interneta koji se mogu koristiti i u Hrvatskoj.

Astronomi su, stoga, zabrinuti kako će masovna satelitska megakonstelacija zagaditi nebo, pa će tisuće satelita na putanji oko Zemlje predstavljati pravi nered u prostranstvima svemira. Dok bi se „sazviježđe“ iz Amazona moglo brojati lansiranjem 3.236 novih satelita – što je znatno više od 2.600 satelita što već kruže oko planete – treba znati kako je SpaceX za svoju mrežu Starlink upotrijebio nekoliko stotina satelita. Prošlog tjedna lansirali su ih 57, no sveukupno bi ih moglo biti oko – 12.000. Ne treba zaboraviti ni slične planove Facebooka i Telesata gdje također vide kako se budućnost telekomunikacija seli u svemir.

Astronomima pri tome najviše smeta što će na slikama noćnog neba sada imati „svjetle pruge“ – tragove satelita – koji će im smetati u detektiranju nebeskih promjena. No, to pitanje nije zakonski riješeno – svemir ne pripada nikome – i poslovne pothvate moćnih kompanija teško će spriječiti skupine profesionalnih i amaterskih astronoma.

„Još uvijek nemamo nikakve industrijske smjernice", rekla je Michele Bannister, planetarna astronomkinja sa Sveučilišta u Canterburyju na Novom Zelandu za New York Times.

"Nemamo industrijsko tijelo koje proizvodi dobro korporativno građanstvo od svih ovih entuzijastičnih kompanija koje se žele pokrenuti. Nemamo regulatorno podešavanje koje bi pružilo jasne smjernice industriji. Iskreno, čini mi se da kao da postavljam gomilu aviona, a zatim da nemam kontrolu zračnog prometa."

Problemi su započeli u svibnju 2019. godine kada je lansirana prva skupina Starlink satelita. U trenutku lansiranja, pokazalo se kako je njihovo svjetlosno zagađenje presudna smetnja za rad astronomskih laboratorija.

"Većina zemaljskih opservatorija zapravo započinje u sumrak", rekao je Julien H. Girard, znanstvenik za podršku na Sveučilišnom institutu za svemirski teleskop u Baltimoreu. "Počinjemo sa uzimanjem podataka čak i kad nebo nije potpuno tamno, posebno u blizini infracrvene valne duljine. Nema nikakve sumnje da astronomska zajednica i dalje može raditi znanost uz prisustvo tih zviježđa, ali to je teret", rekao je dr. Girard.

Osim Starlinka, astronomi su prijavili i problem s kompanijom Oneweb – koja trenutno traži novog vlasnika – dok bi smetnju mogao predstavljati i Amazonov Kuiper projekt.

"Kuiper bi lako mogao imati jednaki utjecaj na optičku i radio astronomiju kao i ostala satelitska sazviježđa", rekao je Jeff Hall, direktor Opservatorija Lowell u Arizoni i predsjednik Odbora američkog astronomskog društva za zagađenje svjetla.

Sazviježđe Amazona imat će daleko manje satelita u usporedbi sa Starlinkom, ali njegov će se niz rasporediti u tri orbite, sve veće nadmorske visine od trenutno razmještene mreže SpaceX-a.

Brojnost satelita koji kruže oko zemlje mogao bi dovesti i do incidenata, odnosno njihova sudaranja, ne izrade li se odgovarajuća pravila. Nedavno je europska svemirska stanica (ISS) trebala uključiti svoje motore kako bi izbjegla Starlinkov satelit iako opasnost nije bila posve potvrđena.

Ne odbijaju suradnju

"Jedna od stvari za koju mislim da je najproblematičnija je da ne postoji zakonska prevencija ili pravna zaštita noćnog neba", smatra Chris Newman, profesor svemirskog prava i politike na sveučilištu Northumbria u Velikoj Britaniji.

Velike kompanije poput Amazona i SpeceX ne odbijaju suradnju s astronomima, pa je već najavljeno kako će Starlinkovi sateliti imati tamni premaz na letjelicama kako bi smanjili svjetlosno zagađenje u svemiru.

Inače, Hrvatska pošta je još 2014. godine u suradnji s tvrtkama Intersat i EuroBroadband ponudila korisnicima korištenje satelitskog interneta. Ponuda se prije svega oslanjala na korisnike kojima je internetska veza zbog udaljenosti ili želje za korištenjem interneta na plovilima bila nedostupna. Brzina tog pristupa internertu nije bila velika – do 15 megabita u sekundi za download i do tri megabita za upload – što je brzina koju dopuštaju i stari bakreni vodovi preko kojih se nudi internet kod vodećih hrvatskih telekoma. Ipak, cijena je znatno viša – flat pristup stoji oko osam stotina kuna, što je najskuplje od bilo kojeg paketa na tržištu i to bez dodatne usluge telefona ili paketa televizijskih programa.

Ponuda koju pripremaju Starlink i(li) Kuiper vjerojatno će biti dostupnija i u svakom slučaju brža. Ostvare li prosječnu brzinu 5G mobilne mreže – za koju telekomi tvrde da je sto puta brža od 4G mreže, odnosno da brzina širokopojasnog interneta ide do 10.000 megabita u sekundi – internetska revolucija iz svemira svakako će se dogoditi.

Povezane vijesti

• SVEMIRSKI TELEKOM: Muskov Starlink ubrzat će 5G i u Hrvatskoj
• Musk pita pratitelje na Twitteru treba li prodati dionice Tesle
• ČELNIK TESLE IMA DEVETERO DJECE: Elon Musk dobio blizance s izvršnom direktoricom Neuralinka