Primjena informatičke tehnologije je omogućila brzi razvitak medicine u novim otkrićima, dijagnostici i načinima liječenja. S druge strane, protokoli prema pacijentima nisu u potpunosti slijedili prednosti koje nudi informatičko doba te su u pojedinim slučajevima ostali nepromijenjeni desetljećima.

Jedan od svakodnevnih primjera iz prakse je tzv. "prozivka" pacijenta u čekaonici ordinacije ili u zdravstvenom prostoru. Kako na takvu praksu gleda GDPR i da li je ugrožena privatnost pojedinca, prikazat ćemo na slijedeća dva primjera iz osobnog iskustva.

Ordinacija liječnika obiteljske medicine je svima početna točka susreta sa zdravstvenim sustavom. Široki spektar usluga koje svaki pojedinac tu ostvaruje se kreće od preventivnih i kontrolnih pregleda, preko savjetovanja i malih zahvata, pa do uputnica za daljnje specijalističke pretrage. Samim time, posjeta takvoj ordinaciji nužno ne upućuje na sumnju u određenu bolest, pa čak niti opće zdravstveno stanje. U čekaonicama takvih ordinacija prozivanje pacijenta po imenu i prezimenu se ne bi smatralo da je protivno GDPR-u, niti su prozivanjem ugrožena prava pojedinca u pogledu zaštite osobnih podataka u normalnim epidemiološkim uvjetima.

Kada se nađemo na prijemu ordinacije čija posjeta nedvosmisleno upućuje na mogućnost ili sumnju u određenu bolest ili određeno stanje, svaka prozivka u čekaonici po imenu i prezimenu bi ugrozila privatnost pojedinca.

U mnogim našim ustanovama postoji zajednička čekaonica, a okolne ordinacije su različite specijaliziranosti. Ako se primjerice u jednoj od njih obavlja isključivo testiranje na hepatitis C, prozivka pacijenta u čekaonici za tu ordinaciju bi nedvosmisleno uputilo na sumnju u određenu bolest i samim time bi privatnost pojedinca bila ugrožena, a cijeli postupak je u suprotnosti s GDPR-om.

U kontekstu pandemije COVIDA-19, epidemiološko stanje je nametnulo zdravstvenom sustavu organiziranje specijalističkih centara namijenjenih isključivo testiranju građana na koronavirus. Takva testiranja su omogućena svim građanima, a preporuke za testiranje kroz medije dolaze od državnih tijela (Nacionalnog stožera, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, itd.). S druge strane, širok je raspon preventivnih razloga testiranja, a neki od njih mogu biti obveza uoči svakog drugog medicinskog zahvata, zahtjev organizacije da se svaki zaposlenik prije povratka s godišnjeg odmora testira, želja građana koji imaju rizičnog ukućana ili je građanin kontakt zaražene osobe.

Iz osobnog iskustva, na takvoj lokaciji zdravstveni djelatnici ponekad imenom i prezimenom prozovu osobu koja je došla na testiranje. S obzirom na sveukupnu situaciju, dolazak na testiranje ne predstavlja nužno i sumnju da je osoba pozitivna na korona virus, pa time i prozivka imenom i prezimenom ne predstavlja povredu osobnih podataka.

Pored navedenih primjera, svaka prozivka koja osim imena i prezimena sadrži i dodatnu informaciju s opisom zdravstvenog stanja (dijagnoze) ili konkretne upute za dodatno liječenje također predstavlja kršenje Opće uredbe i privatnost pacijenta.

Iz navedenih primjera se jasno vidi da ista procedura može imati različit utjecaj na povredu osobnih podataka. Prilikom procjene je potrebno uzeti u obzir znatno širi kontekst, koji dodatno utječe na rizik od povrede, ali i kriterije koji se definiraju van samog sustava ili organizacije gdje se provodi obrada osobnih podataka.

Kao univerzalna i trenutna preporuka se u svim situacijama može uvesti dodjeljivanje broja pacijentima prilikom ulaska u zdravstvenu ustanovu ili čekaonicu, a slična praksa nam je poznata u bankama, poslovnicama Pošte i slično.

Treba naglasiti, ali samo u teoriji, da je upotreba broja zdravstvenog osiguranja ili drugog identifikatora koji je zdravstveni sustav dodijelio pojedincu također prihvatljiva sa stajališta GDPR-a, ali je zbog numeracije u stvarnosti takav identifikator nezgrapan i neupotrebljiv.

www.feralis.hr

Povezane vijesti

• Prvo veliko kršenje osobnih podataka ZAPOSLENIH I U JAVNOM SEKTORU GRADA PULE I POREČA
• Ines Bolkovac, direktorica hrvatskog Centra za zaštitu osobnih podataka "Feralis": POLITIČARI NISU JEDNAKO ZAŠTIĆENI KAO DRUGI GRAĐANI
• Mini vodič za samostalno uređenje web stranice U SKLADU S GDPR-om