Udruga pčelara Pule ove će godine proslaviti 50 godinu postojanja i uspješnog rada. Iako im je korona donekle pokvarila planove te nisu mogli, kako su to zamislili, održavati radionice i predavanja, to su vrijeme članovi udruge iskoristili kako bi uredili prostor u Zagrebačkoj 12 koji su dobili od Grada na korištenje.

U prostoru od 140 četvornih metara uredili su salu za sastanke koja će se koristiti za razna predavanja i radionice, a krenuli su i s uređenjem izložbe posvećene pčelarstvu i pčelama.

- Uređenje ovih prostora dio je šireg projekta pod nazivom Pčelarsko-edukacijski centar ili skraćeno PEC, pojašnjava predsjednik udruge Nikola Bićanić, pokazujući što se u prostoru već odradilo, a što još mora.

Dio izložbe koji donosi novu i staru pčelarsku opremu već je postavljen, a montiran je i dio edukativnih panela. Oni će uskoro dobiti QR kodove, što će one koji žele znati više voditi do web stranica s dodatnim informacijama. Ovaj dio izložbe, doznajemo, financijski potpomaže Grad Pula i Istarska županija. Cijela je ideja krenula, navodi Bićanić, kada je udruga nabavila pčelarsku opremu u sklopu projekta potpore mladim pčelarima.

- Došli smo na ideju da opremu, kada se ne koristi, negdje izložimo jer smo na izložbi o pčelarstvu, koja je organizirana prije dvije godine, uvidjeli da ljude ova tematika jako zanima. Izložbu su, prisjeća se Bićanić, razgledali brojni pojedinci, ali i više od 70 grupa, vrtićarci, školarci, studenti…

Uz riječi da je ovo velik prostor u centru grada i nema smisla da se ne iskoristi u potpunosti, navodi da im je cilj bio prostor opremiti višenamjenski kako bi mogao služiti za predavanja, radionice, sastanke, ali i prikupiti i postaviti stalni izložbeni postav pčelarske opreme i alata kako bi se posjetitelji mogli na zanimljiv i edukativan način upoznati sa životom pčela, njihovom međuovisnošću s biljnim svijetom i ulogom u očuvanju bioraznolikosti te načinom nastajanja meda i ostalih pčelinjih proizvoda.

- Stvaranjem edukativno-izložbenog prostora stvorit ćemo bolje mogućnosti za edukaciju djece ali i svih zainteresiranih građana, a time i jačati svijest ljudi o važnosti i značaju pčela, ali i o njihovoj ugroženosti, navodi Bićanić dodajući da je siguran da će nakon što zaživi PEC postati nezaobilazna točka, ne samo za građane, nego i za sve posjetitelje Pule i šire okolice. Voljeli bi, kako veli, da ovo postane i jedan od turističkih punktova u gradu.

Na pitanje kada bi izložba mogla biti gotova, nada se da će sve odraditi do studenog, kada je službeni rođendan udruge. Udruga djeluje na području južne Istre, točnije obuhvaća gradove Pulu i Vodnjan te općine Medulin, Ližnjan, Fažanu, Marčanu, Barban, Svetvinčenat i Bale, ali imaju članove i iz graničnih općina. Broj aktivnih članova kreće se između 60 i 70, a oni imaju zajedno više od tri tisuće košnica.

Tajnik udruge Darko Važanski navodi da svake godine dobiju 10-15 novih članova - mladih pčelara, ali dio njih i odustane. U prošloj se godini, kaže, dio članstva osipao jer su aktivnosti radi korone, nažalost, zamrle.

- Službeno nas je 70-ak, no na tu brojku moramo dodati i sve one pčelare koji nisu u udruzi. Riječ je najčešće o pojedincima koji tek počinju ili imaju mali broj košnica, navodi tajnik udruge, dodajući da se njih 15-ak pčelarstvom bavi ozbiljno i imaju od 50 do 200 košnica.

Na upit kakva im je bila lanjska godina, Važanski veli da ju je "bolje zaboraviti". Hladno vrijeme, kiše u vrijeme kada ih nije trebalo biti, cvijeće bez dostatnog nektara, sve je to utjecalo da neki pčelari na kraju nisu imali niti teglicu meda ni za svoje potrebe!

- Sezona je za većinu pčelara bila jako, jako loša. Nešto meda uspjeli su dobiti oni koji su selili svoje košnice na neke povoljne mikrolokacije, gdje je ispaša bila bolja, navodi Važanski, pojašnjavajući da svi pčelari iz južne Istre zapravo moraju seliti svoje košnice na ispašu, najčešće na Učku, u Gorski kotar pa sve do okolice Petrinje, jer ovdje nema dovoljno hrane za njih. Dodaje da su zbog loše sezone pčele morali dohranjivati pa su imali i velik pomor pčela, a koliki su točno gubici, znat će se tek za koji mjesec.

Jedna od aktivnosti s kojom se članovi udruge ponose jest projekt "Sadnice za pčelice", odnosno podjela sadnica medonosnih biljaka svojim članovima, ali i građanima, što je financirala Istarska županija. Kroz četiri godine udruga je podijelila čak 1.600 stablašica, sve ukrasnih i medonosnih vrsta koje cvjetaju upravo u onim mjesecima kada nema dovoljno hrane za pčele te su na taj način stvoreni bolji uvjeti za uzgoj pčela na ovom području.

- Dobrobit od pčela je ogromna. One oprašuju više od 80 posto biljaka cvjetnica i više od 70 posto usjevnih kultura te sudjeluju u 35 posto proizvodnje hrane u svijetu, veli Bićanić, zaključujući da je dobrobit za svijet puno veća od oprašivanja za koje su zaslužne pčele, nego od proizvoda koje od njih dobiju pčelari. Njihovom očuvanju pomoći će i ovaj edukacijski centar.

Prvi predsjednik Anton Crnobori

Prvo neformalno okupljanje pčelara Puljštine dogodilo se 60-ih godina prošlog stoljeća, a Pčelarsko društvo Pula osnovano je 24. studenog 1971. na inicijativu prof. Antuna Crnoborija, Vinka Galića i nekoliko drugih pčelara. Za prvog predsjednika društva izabran je prof. Anton Crnobori.

Na početku je društvo okupilo 13 pčelara - Antun Crnobori, Vinko Galić, Milko Roce, Geza Szabadoš, Ivan Bulešić, Bogdan Pleslić, Ciprijan Lukež, Stipe Bartolić, Marko Račić, Ivan Kaić, Viktor Maričić, Aco Stefanović i Martin Kaić. Osamdesetih godina društvo bilježi nagli razvoj, raste i broj članova pa ih je 1981. godine već 84 i Pula tada ima drugu najveću udrugu pčelara poslije Osijeka.

Prvi školovani pčelar iz udruge bio je Stjepan Bartolić iz Fažane. Pohađao je pčelarsku školu u Novom Vinodolskom, a pčelinjak je imao na otočju Brijuni kao službeni "Titov pčelar".

Povezane vijesti

• Bolji uvjeti za uzgoj pčela: Buzetski pčelari POSADILI 90 MEDONOSNIH SADNICA
• FOTO/PČELARSTVO NA DJEDOVINI ISTARSKOG KRASA Mladen Mikac počeo je pčelariti s jednom pčelinjom zajednicom. Danas ih ima 50. "Stari pčelari znali su reći: Ako zimi bude leda bit će i meda." Sada je led na proljeće, tako da NE MOŽE BITI NI MEDA
• RAZJASNILI SMO BROJNE ZABLUDE O MEDU Dr. sc. Gordana Hegić: Kupujte med od poznatog i lokalnog pčelara za kojeg znate da ima košnice