NAJEZDA

VRATILI SE S FRATARSKOG PUNI OPASNIH NAMETNIKA: Krpelji i u Puli mogu prenijeti boreliozu, pa čak i babeziozu

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ

Vrlo je važno pregledati kožu odmah nakon povratka iz prirode jer ćemo tako smanjiti rizik prijenosa bolesti čak i ako je krpelj zaražen i ako nas je ugrizao. Nije to kao komarac da će ubosti i odmah prenijeti uzročnika. A budući da dugo sisa krv i vrijeme prijenosa uzročnika bolesti je puno duže. Treba biti minimalno 10 sati ubušen pod kožu da bi prenio boreliju, objašnjava Nediljko Landeka

 
 
 

 

Šparugarima i ljubiteljima zelenila ovih bi dana boravak u prirodi mogao prisjesti zbog velikog broja krpelja koji su se namnožili proteklih vlažnih dana. Jedna obitelj koja je bila na pikniku na Fratarskom otoku požalila se da je nakon povratka kući uočila desetke krpelja koji su se razmilili ne samo po odjeći, nego i torbama.

No, nije riječ o nikakvoj najezdi, kao što je pomislila pulska obitelj, nego uobičajenom dobu godine za ove nametnike. Dr. sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Županijskog zavoda za javno zdravstvo, kaže da je prethodno razdoblje vlažnog i toplog vremena izrazito pogodovalo krpeljima koji u nekim slučajevima mogu izazvati lajmsku boreliozu, bolest čiji su glavni nositelji sitni glodavci.

Pozivi građana

- Primamo dosta poziva građana koji su na nekim područjima brali šparuge. Krpelja ima i na područjima povezanim s ispašom ovaca, poput okolice Vodnjana. To su mjesta gdje inače žive krpelji, koji vole biti na ovcama. Vrebaju žrtvu, odnosno čekaju kad će netko naići kroz grmlje ili travu. Prioritetno je to ovca, a ne mi, mi smo slučajna žrtva koja prolazi kroz takvo stanište. Krpelj visi na travi ili grančici i čeka kad će netko naići da se zakači, ima posebne kukice kojima se kači. Ovčje runo za to je idealno. Međutim, ako prođe pas ili čovjek, iskoristit će priliku. Zato se preporuča da, ukoliko ulazimo u stanište krpelja, nosimo odjeću od glatkog materijala za koji se krpelj teže može zakačiti te, po mogućnosti, koristimo repelente. Treba izbjegavati zarasle staze s visokom travom, kao i grmlje. Nakon povratka iz prirode potrebno je pregledati se jer često na mjestu uboda ne osjećamo bol tako da se krpelj može ubušiti pod kožu a da to ne osjetimo, kaže Landeka.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter