Kada je 1995. godine lansiran 17. film o tajnom agentu Jamesu Bondu "GoldenEye" svijet su zadivile scene snimane na najvećem radio teleskopu na svijetu. Među brdima Portorika izvire sferični tanjur promjera 305 metara, iznad kojeg, na visini od 150 metara, visi metalna platforma koja ima funkciju prijemnika.

Riječ je o kompleksu naziva Arecibo koji je konstruiran novcem američkog Ministarstva obrane.

Bilo je to u vrijeme hladnoratovskih 1960-ih kada je usred napora da se razvije obrana protiv balističkih projektila napravljen i kultni teleskop koji su znanstvenici diljem svijeta desetljećima koristili za istraživanje udaljenih planeta, otkrivanje potencijalno opasnih asteroida i lov za potpise izvanzemaljskog života.

FAST u Pingtanu (Kina) - veća varijanta američkog Areciba i pulskog Grossradio Pola

Arecibo je planetarno popularan, ali rijetki su oni koji znaju da je ideja za taj objekt potekla iz sličnog kompleksa izgrađenog u Puli, na prostoru današnjeg Marsovog polja. Slično kako su po završetku Drugog svjetskog rata preuzeli njemački raketni program sa Peenem?ndea i razvili svoj svemirski program na Cape Canaveralu, tako su Amerikanci ideju početno razvijenu u Puli tijekom Prvog svjetskog rata usavršili na karipskom otoku Portoriku nakon Drugog svjetskog rata.

Elvis Mileta i Elmo Cvek pored bivše zgrade Grossradio Pola

Kada se usporede podaci iz Pule i Portorika uočavamo da su u pitanju jako slični projekti. Tamo gdje se godinama u Puli planira nogometni kampus, na Marsovom polju, djelovala je radio stanica koja se slušala diljem Mediterana te čitavog prostora Austro Ugarske, ali i susjednih zemalja koje su protiv nje   ili s njom ratovale. No, projekt na Portoriku imao je širu primjenu pa je postao prozor u udaljeni svemir.

Arecibo na Portoriku - objekt takvih dimenzija i oblika imali u Puli 1915. godine

Preciznije rečeno to je prostor između specijalne bolnice Medico (Rizzijeva ulica) i kružnog toka gdje se križaju Ulica Prekomorskih brigada i Premanturska cesta. Odgovor na to pitanje najbolje je opisao Elmo Cvek u svojoj knjizi iz 2015. "Naredba broj 12, Pula u doba Austrije". Prije nego je napisao ovo vrijedno djelo on je imao pristup digitalnom austrijskom arhivu pa je iz njega izvukao vrijedne informacije i fotografije. Valja reći da su se i drugi autori u svojim knjigama dotaknuli ovog kompleksa, ali je Cvek najdetaljnije od svih otkrio ovu zaboravljenu prošlost Pule.

U knjizi je opisao kako je 1915. godine izgrađen Grossradio Pola (ili Gross Radio Pola ili Grossradiopola) i da je tada, taj kompleks, imao najjači radio signal u čitavoj Europi i bio slušan u svim velikim gradovima monarhije, a pokrivao je cijelo Sredozemlje. Na njemačkom internetskom portalu pronašli smo podatak da je Siemensu i Halskeu plaćeno 1,18 milijuna kruna za opremu Grossradio Pola. Potom da se puštanje u pogon odvijalo 9. srpnja 1915., a puni rad počinje 5. rujna 1916.

U crvenom krugu je položaj Grossradio Pula (Izvor : Google Earth)

Izračunali smo, analizirajući fotografiju iz Cvekove knjige i sve dostupne karte da je promjer radijalno postavljenih antena ukopanih u tlo Marsovog polja bio 300 metara. Cvek je u knjizi pojasnio da je time postignuto dobro zrcaljenje emitiranog signala.

Dakle, oko središnje točke na tlu bio je postavljen antenski sustav promjera 300 metara. Tanjurastog oblika s obzirom da je središnja točka bila na 16 metara nadmorske visine, a rubni krakovi su dosezali 30-40 mnv na okolnim brdima.

U smislu promjera tanjurastog postolja na terenu sličnost je itekako očita: Grossradio Pola imao je oko 300 metara, a Arecibo 305 metara. Visina prijemnika na Portoriku dostizala je 150 metara, a visina stupa antene u Puli - također 150 metara što je otprilike 38 katova. Nikada kasnije nije izgrađen tako visok objekt u Puli, a najviši stambeni pulski neboder broji "tek" 18 katova.

Marine radio postaja na Klinci - crnogorska verzija Grossradio Pola

Je li projekt iz Pule iz 1915. Amerikancima tijekom 1960-ih godina bio inspiracija da naprave sličan i po dimenzijama posve identičan projekt? Taj podatak sada nije poznat, ali istraživači će u budućnosti sigurno pronaći odgovor na pitanje gdje su Amerikanci crpili ideju za gradnju svog prozora u svemir napravljenog na Portoriku po dimenzijama Grossradio Pola.

Interesantno je još jedno poklapanje. Amerikanci su izgradili Arecibo 48 godina nakon što su Austrijanci napravili Grossradio Pola, a Kinezi su 53 godine nakon Arecibo izgradili svoju verziju i nazvali je FAST koja je bila proširena verzija Arecibo jer na tlu ima sferični tanjur promjera 500 metara, a prijemnik visi 214 metara iznad tla. Zanimljivost je da sve tri lokacije, gdje su izgrađeni ovi vrlo slični sustavi, počinju slovom P: Pula, Portoriko i Pingtan.

Unutrašnjost radio postaje Grossradio Pola zabilježeno 1916,. godine (iz knjige "Naredba br. 12, Pula u doba
Austrije")

Nakon Austro-Ugarske, SAD-a i Kine koji su razvijali sustav koji jeotpočetka napravljen u Puli, i svaki u razmaku od pola stoljeća, pitanje je koja će država biti predvodnik razvoja za 50-ak godina i hoće li nastaviti razvijati Grossradio Pola.

Povezane vijesti

• PULA ZA GUINNESSA: U Areni najveći ljudski svjetlosni znak
• Tamara Obrovac na Kaštelu promovirala novi album
• Jedinstvena vizualna atrakcija - 360° 3D mapping na Forumu