VELIKE PROMJENE NA SVEUČILIŠTU JURJA DOBRILE Barbieri na odlasku: Sam čovjek ne može ništa napraviti, imao sam odlične suradnike. Škare u dolasku: Želim poduzetničko sveučilište

Arhiva G. I.

Za razliku od dosadašnje prakse studenti bi slušali program u kojem bi sudjelovali uspješni poduzetnici. Govorimo o kompanijama visoke tehnologije jer to je ono što je danas ne samo aktualno, nego i nužno. Naglasak će biti na, nazovimo to tako, studentskom iskustvu, a to je jačanje Pule kao studentskog grada. To je svima poznat problem: treba ojačati suradnju i umrežavanje, što kroz alumni udruge s našim bivšim studentima, što s ostalima u zajednici, pojašnjava Škare

Rektor Sveučilišta Jurja Dobrile prof. dr. sc. Alfio Barbieri ulazi u zadnju godinu svog mandata, drugog, i ne može se više kandidirati, a za svog nasljednika na funkciji punu podršku daje članu svog najužeg tima, prorektoru za znanost i istraživanje prof. dr. sc. Marinku Škari. Potvrdio nam je to jučer prof. Barbieri kojem mandat traje do listopada iduće godine, a javni natječaj za izbor novog rektora raspisat će, kaže, uskoro, početkom listopada. Natječaj treba biti otvoren mjesec dana pa bi se potvrda Senata Sveučilišta o imenovanju novog rektora mogla dobiti do konca studenog.

Rektor Barbieri još ne razmišlja o tome što će nakon odlaska s te funkcije, ni da li se vraća među profesore, na svoj matični Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković". U godini pred sobom nada se sretno okončati priču o otvaranju medicinskog studija pri pulskom Sveučilištu, čime se zadnjih dana intenzivno bavi. Čak nam je najavio da bi se u narednih desetak dana mogao riješiti taj problem s Nacionalnim vijećem za znanost.

Priprema strategiju

- Sa studijem medicine došli smo do kraja, fali nam samo jedan potpis, sporazum s nekim KBC-om i medicinskim fakultetom u zemlji. Nažalost, s Rijekom više ne uspijevamo uspostaviti komunikaciju, a Nacionalno vijeće reklo nam je da pribavimo sporazum kakvo je Katoličko sveučilište potpisalo s KBC-om Sestre milosrdnice u Zagrebu. Nigdje nije propisano kako taj sporazum treba izgledati. To je birokratska prepreka koju se ipak nadamo uskoro riješiti i ako ne ove, iduće akademske godine upisat ćemo prve studente medicine, optimističan je Barbieri.

Svoj rad tijekom dva mandata ne želi ocjenjivati, to prepušta drugima, a on posebno ističe da ništa ne bi mogao napraviti da iza njega ne stoji kvalitetan tim. "Sam čovjek ne može ništa napraviti, a ja sam imao odlične suradnike, osim Marinka i Lorene Škare, bio je tu Valter Boljunčić, sada Mirjana Radetić Paić, prije nje Nevenka Tatković, pa ostali prorektori i drugi kolege", ističe rektor.

Marinko Škare potvrđuje nam svoju zainteresiranost za rektorsku funkciju, "pogotovo ako dobijem podršku rektora Barbieria i Senata, zašto ne?" Upravo radi na novoj strategiji razvoja pulskog Sveučilišta za sljedeće četverogodišnje razdoblje (2021.-2024.) pa nam otkriva glavne smjernice tog razvoja.

- Naglasak će svakako biti na iskoraku prema takozvanom poduzetničkom sveučilištu, koje će biti više uključeno u gospodarske procese regije i šire. Od startupova za studente, ali i poduzeća, poticanja studentskog poduzetništva još od trenutka kada počnu studirati, do mogućnosti otvaranja tzv. startup campusa s uspješnim poduzećima u Istri. Za razliku od dosadašnje prakse, studenti bi slušali program u kojem bi sudjelovali uspješni poduzetnici. Govorimo o kompanijama visoke tehnologije jer to je ono što je danas ne samo aktualno, nego i nužno. Naglasak će biti na, nazovimo to tako, studentskom iskustvu, a to je jačanje Pule kao studentskog grada. To je svima poznat problem: treba ojačati suradnju i umrežavanje, što kroz alumni udruge s našim bivšim studentima, što s ostalima u zajednici, pojašnjava Škare.

Za novi kampus u bivšoj Mornaričkoj bolnici kaže da bi to trebao biti najveći iskorak Sveučilišta u sljedećem razdoblju. To je velika investicija i naravno da se neće sve realizirati u četiri godine, nego u fazama, kako budu pritjecala sredstva iz EU-fondova i Ministarstva. Prva faza preuređenja zgrade iz austrougarskog doba trebala bi početi sljedeće godine i njome bi se prvenstveno stvorili uvjeti za sastavnice Sveučilišta koje sada dijele prostore s drugima. Na proljeće treba biti završen i novi studentski dom u postojećem kampusu, čime bi se zaokružio visok studentski standard.

- Naglasak nove strategije bit će i na razvoju programa "distance learninga", što nije on line učenje, već je riječ o certificiranim programima na engleskom jeziku koji bi se ponudili stranim studentima. Što se tiče postojećih studijskih programa i njihove današnje i buduće atraktivnosti, prvo se mora napraviti snimka stanja i posebna upisna strategija. Znamo za čim postoji potražnja, te podatke imamo, ali treba ugraditi i dugoročne prognoze, koji će biti potencijalni važni studiji u budućnosti. To su studiji koji su obično vezani uz visoke tehnologije, to se zna da će biti aktualno, a potom i društveno-humanistički studiji, ali ne u ovom obliku kakvi su danas. Primjerice, bihevioralna ekonomija, neuroznanost, jedan spoj klasičnih studija kakve smo imali do sada i tehnologija i onih stremljenja kamo tehnologija ide. To je iskorak prema novim oblicima studija koji će kombinirati fundamentalna znanja, koja su prije bila ugrađena u studij, i nova tehnološka dostignuća, pojašnjava prof. Škare.

U strategiji koju priprema, veli, naravno da je zastupljen i studij medicine. Nema odustajanja. "Imamo dopusnicu, imamo i međunarodnu akreditaciju, pozitivnu ocjenu našeg programa međunarodnog povjerenstva koji čine ugledni znanstvenici iz velikih bolničkih centara u svijetu. Oni se rukovode najvišim znanstvenim standardima. A Nacionalno vijeće za znanost traži od nas da potpišemo sporazume s nastavnim bazama, KBC-om i s medicinskim fakultetima na način da definiramo tko će predavati na kolegijima koji će se izvoditi tek u petoj godini studija, dakle od danas za pet godina. A to nije uobičajena praksa", ističe Škare, naglašavajući da je početni moment za osnivanje Medicinskog fakulteta bila bolnica u Puli. Ona je razlog zašto je Sveučilište uopće krenulo u tu priču - da medicinski fakultet bude potpora bolnici.

Živjeti sa zajednicom

- Sveučilište izdvojeno iz zajednice i društva nema nikakvog smisla. Ako smo mi institucija koja će samo obrazovati ljude, to nije u skladu s onim što je po definiciji sveučilište. Mi moramo živjeti sa zajednicom i rješavati probleme zajednice, što se kaže, biti nit vodilja, svjetionik. Ako mi ne damo podršku našoj bolnici, ljudima, onda tko će. Da nema pulske bolnice, ta ideja ne bi imala smisla. Imamo bolnicu i ako imamo naše ljude koje ćemo educirati i koji će onda ostati raditi u toj bolnici, koji će razvijati klinički bolnički centar - to je bila ideja. To će ostati u strategiji i tko god bude novi rektor prihvatit će to i odraditi do kraja, ako već to ne riješi sadašnji rektor prof. Barbieri, zaključuje Marinko Škare.

Na Sveučilištu Jurja Dobrile radi od 1994. godine i tu je prošao čitav put, od studenta i mlađeg asistenta do prodekana i dekana FET-a, redovnog profesora u trajnom zvanju, prorektora sve do, evo, izglednog budućeg rektora. Doktorirao je na zagrebačkom Sveučilištu.