SLAVKO KOPAČ

VELIKA UMJETNIČKA PRIČA SVJETSKIH RAZMJERA. Sve zahvaljujući pulskim supružnicima Kristijanu i Tamari Floričić. "Kada sam vidjela Kopačeva djela, shvatila sam da predstavljaju nešto zaista posebno i da ih treba očuvati i vratiti "doma""

Od dvjestotinjak djela Slavka Kopača koja su zastupljena na izložbi u Meštrovićevom paviljonu, čak 130 dolazi iz privatne kolekcije ovih supružnika, koji su prije nekoliko godina osnovali Udrugu ArtRencontre posvećenu upravo brizi za Kopačevu ostavštinu * Cijela ideja ove izložbe Slavka Kopača u Zagrebu, kao i naše Udruge ArtRencontre ima za cilj stavljanje Hrvatske, njene umjetnosti i kulture u centar svjetske kulturne scene. Kopač je umjetnik koji stavlja Hrvatsku u centar kulturnih zbivanja točnije Post War Arta, kaže Kristijan Floričić

| Autor: Vanesa BEGIĆ i Bojana ĆUSTIĆ JURAGA
Tajnica udruge Maja Ivić, organizator Damir Kanaet,  Anira Ruso Brečić kustosica, Kristijan i Tamara Floričić i Tomislav Buntak, predsjednik HDLU-a

Tajnica udruge Maja Ivić, organizator Damir Kanaet, Anira Ruso Brečić kustosica, Kristijan i Tamara Floričić i Tomislav Buntak, predsjednik HDLU-a


Do 27. ožujka u Zagrebu se, u Meštrovićevom paviljonu, može razgledati izložba "Kopač", radova umjetnika Slavka Kopača (Vinkovci, 1913. - Pariz, 1995.), i to zahvaljujući pulskim supružnicima Floričić, Kristijanu i Tamari. Riječ je o velikim, ali samozatajnim ljubiteljima umjetnosti kojima je primarni cilj sačuvati kulturnu i umjetničku baštinu i dati svoj doprinos da hrvatski umjetnički velikani, poput Kopača, budu sačuvani od zaborava i dobiju mjesto koje zaslužuju. Dok je Krstijan poznati istarski poduzetnik, njegova supruga Tamara je sveučilišna profesorica.

Kako je krenula cjelokupna ova lijepa umjetnička priča svjetskih razmjera, odnosno kako su Kopačevi radovi stigli iz Pariza u Hrvatsku, upitali smo Tamaru Floričić, docenticu na Fakultetu ekonomije i turizma pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile.

gg

Naime, od dvjestotinjak djela koja su zastupljena na ovoj izložbi, čak 130 dolazi iz privatne kolekcije ovih supružnika, koji su prije nekoliko godina osnovali Udrugu ArtRencontre, koju vodi Tamara Floričić, a posvećena je upravo brizi za Kopačevu ostavštinu.

- Mi dolazimo iz ekonomskih voda, no oduvijek sam bila velika ljubiteljica umjetnosti, obilazila muzeje i izložbene prostore diljem svijeta. Kada smo od prijatelja čuli za aukciju djela ovoga autora, otišli smo te 2017. godine u Drouot, gdje smo u toj čuvenoj aukcijskoj kući otkupili njegova djela. Kad sam vidjela njegova djela, shvatila sam da predstavljaju nešto zaista posebno i da ih treba očuvati i vratiti "doma", da ne budu raspršena po svijetu i da ne ostanu nedovoljno valorizirana. Riječ je o iznimnom umjetniku i šteta što njegovo stvaralaštvo nije bilo valorizirano u mjeri u kojoj zaslužuje. Radio je s poznatim umjetnicima francuske umjetničke i kulturne scene, kao što su primjerice slikar i kipar Jean Dubuffet, ili pak čuveni umjetnik André Breton. Surađivao je i s poznatim kritičarima, kao što je primjerice to Michel Tapié. Upravo Tapié ga je uvrstio u knjigu "Un art autre", i to kao jednog od začetnika informela. Zbog svega toga, a prije svega zbog njegove vrijednosti, znam da smo učinili pravu stvar otkupivši njegova djela. Puno sam proučavala njegovo stvaralaštvo, nailazila na razne materijale, knjige, a rad na svemu tome se nastavlja. U planovima je puno toga, u budućnosti planiramo predstaviti njegova djela i u Puli, planira se otvorenje i centra gdje će se moći razgledati njegova djela, no o tim projektima ne bih ovom prilikom toliko. Krajem idućeg tjedna u Zagrebu će se održati dvodnevni stručni međunarodni simpozij o Kopaču, kazala je Tamara Floričić, koja je zajedno sa svojim suprugom uvelike zaslužna za veliku zagrebačku izložbu "Kopač".

gg

- Cijela ideja ove izložbe Slavka Kopača u Zagrebu, kao i naše Udruge ArtRencontre ima za cilj stavljanje Hrvatske, njene umjetnosti i kulture u centar svjetske kulturne scene. Kopač je umjetnik koji stavlja Hrvatsku u centar kulturnih zbivanja točnije Post War Arta. To je bilo prepoznato bez ikakvih materijalnih interesa. Jer, Kopač je uvijek bio kreator, a ne sljedbenik, osoba kojom se Hrvatska i svijet može i mora ponositi. On i njegova umjetnost su u samom vrhu svjetske kulture i umjetnosti, o čemu svjedoče pripadnici svjetske, posebice francuske intelektualne elite od André Bretona 1950-ih nadalje. Uz sve to, Kopač je bio iznimno skromna osoba, htio je i uspio ostati čist, i nije ga zanimala ni slava ni promocija, kaže Kristijan Floričić, najavljujući nakon zagrebačke izložbe, njena inozemna gostovanja, a prva je na redu Francuska.

O važnosti cijele ove kulturne priče kreirane entuzijazmom, trudom i ljubavlju obitelji Floričić, svjedoči i činjenica da će krajem idućeg tjedna biti predstavljena i monografija "Ombres et matieres - Shadows and Materials" u izdanju slavnog pariškog Gallimarda čiji su autori čuveni povjesničari umjetnosti svjetske reputacije Pauline Goutain, Roberta Trapani i Fabrice Flahutez. Među ostalim uvaženim gostima, o djelu ovoga autora govorit će i Tamara Floričić.

Kada je riječ o Slavku Kopaču valja napomenuti da je ovome umjetniku Breton organizirao samostalne izložbe 1949. u galeriji Message, 1953. godine u galeriji L’Etoile scellée, kultnoj galeriji nadrealista, a potom još dvije izložbe s djelima autora čuvenih imena nadrealističke scene poput Maxa Ernsta, Mana Raya, Magrittea i drugih.

O Kopačevom značaju i veličini govori i činjenica da mu se djela nalaze u čuvenim svjetskim muzejima, a u pripremi je i velika izložba u Centru Pompidou u Parizu.

Slavko Kopač je rođen u Vinkovcima 1913., a umro je u Parizu 1995. U Parizu je živio od 1948. te se družio i radio sa značajnim pripadnicima francuske umjetničke i kulturne scene. Bio je prvi kustos zbirke Art brut i na njezinom čelu ostao je gotovo puna tri desetljeća. Michel Tapié uvrstio ga je u knjigu "Un art autre" kao jednog od začetnika informela. Prvu veću izložbu Slavko Kopač imao je u Salonu Ullrich, gdje je izložio sedamdesetak radova, na zadovoljstvo svog učitelja Becića, koji ga i nagovara da krene prema Parizu.

Slavko Kopač

Godine 1937. diplomirao je na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Zagrebu te zahvaljujući stipendiji Francuske Vlade boravio na usavršavanju u Parizu. Nakon akademije, od 1943. do 1948. studirao je povijest umjetnosti u Firenci kada odbacuje akademizam i ulazi u krug najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća.

"Tehnikama poput ulja, gvaša, akvarela i vinila dodavao je različite neslikarske materijale kao što je čađa, komadići stakla, dijelovi automobilskih guma ili čeličnih žica. Među prvima je na svojim platnima počeo rabiti olovo, a boju je miješao s grafitom, ugljenom prašinom, gipsom ili pijeskom te na nju katkad aplicirao tekstil ili papir u boji. Koristio se i kamenom i korom drveta te odbačenim uporabnim predmetima. Izrađivao je keramiku i skulpture od kamena, drva, papira, stakla i ugljena. Ovaj svjetski majstor u korištenju neslikarskih materijala stajao je uz bok najvećim tada živućim svjetskim slikarima", ističe se uz zagrebačku izložbu "Kopač".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter