U PLUSU 13 MILIJUNA
Većina trgovačkih društava u vlasništvu Grada Pule lani poslovala pozitivno. Zahvaljujući nagodbi s Arena Hospitality Groupom, HERCULANEA OSTVARILA IZVANREDNU DOBIT OD 10,5 MILIJUNA KUNA
(Milivoj MIJOŠEK)
Međutim, kad bismo maknuli taj izvanredni prihod, imali bismo nešto manje od pola milijuna kuna dobiti, rekao je direktor Herculanee Igor Stari * Negativan rezultat ostvarili su Fratarski, Kaštijun, Luka Pula i Pula Sport
Gledano u globalu, komunalna društva u vlasništvu Grada Pule, a takvih je trinaest, u prošloj su godini pozitivno poslovala: ostvarila su 405,2 milijuna kuna prihoda i 392,2 milijuna kuna rashoda te dobit prije oporezivanja od 13 milijuna kuna. U njima je lani bilo zaposleno 826 ljudi. No, nisu sva i poslovala s dobiti. Vijećnik SDP-a Danijel Ferić na protekloj je sjednici Gradskog vijeća, na kojoj su izvješća usvojena, kazao da je dobit od 13 milijuna kuna ostvarena ponajviše zbog toga što je Herculanea dobila sudski spor, što joj je značajno poboljšalo rezultat, a time i ukupan prosjek. Na to je na samoj sjednici ukazao i direktor Igor Stari.
- Imali smo 10,5 milijuna kuna neto dobiti. Međutim, kad bismo maknuli taj izvanredni prihod, imali bismo nešto manje od pola milijuna kuna dobiti, rekao je Stari. Nije, međutim, precizirao o čemu se konkretno radi: je li riječ o tužbi koju je tvrtka vodila s Arena Hospitality Groupom (AHG), a jučer nam nije bio dostupan da to i potvrdi. Naime, prema izvješću sa Zagrebačke burze otprije tri godine, AHG je bio tuženik u sporovima koji su protiv te tvrtke pokrenuli Herculanea (jedan spor) i pulski Vodovod (četiri spora), a svi se odnose na plaćanje naknada i doprinosa za održavanje i razvoj sustava vodoopskrbe i kanalizacije koji se Grupi zaračunavaju na temelju potrošnje vode. Potraživanja su se odnosila na naknade i doprinose koji su nastali između 1999. godine i 2012. godine. Ukupna glavnica potraživanja u svih pet sporova iznosila je 11,5 milijuna kuna. Društvo je, stoji u izvješću s burze, uložilo približno 17 milijuna kuna u izgradnju sustava vodovodne i kanalizacijske infrastrukture na područjima za koja se naplaćuje naknada, odnosno doprinos. Na temelju Zakona o vodama, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, sustavi vodoopskrbe i kanalizacije preneseni su u vlasništvo javnih komunalnih društava. Slijedom toga, Grupa je podnijela prigovor radi prijeboja u odnosu na vrijednost ulaganja u infrastrukturu. Prema našim informacijama, Grupa se nagodila s Herculaneom i time pristala podmiriti Herculanei glavnicu plus fiksne zatezne kamate od 7,4 posto za razdoblje od dospijeća do sklapanja nagodbe, uz uvjet da sklopi nagodbu s Vodovodom koji vodi parnicu radi naplate posebnog doprinosa za kanalizaciju. Bivši Arenaturist se nagodbom obvezao prenijeti svoju vodoopskrbnu i kanalizacijsku infrastrukturu u vlasništvo Vodovoda i Pragrandea.
Ferić nadalje upozorava da su komunalna društva lani imala i 38,9 milijuna kuna prenesenih gubitaka i 39,9 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja. Usto, imaju i 401 milijun kuna obveza, od čega 284,6 milijuna dugoročnih i 116,4 milijuna kratkoročnih.
Na troškove reprezentacije utrošeno je 728 tisuća kuna, u čemu prednjače uprave Kaštijuna, Pulaprometa i Herculanee, odnosno Pragrandea, rekao je Ferić.
Oporbenog vijećnika Radenka Ognjenovića zaintrigiralo je izlaganje direktora tvrtke Fratarski Vjekoslava Jozanovića koji je naveo da je skoro deset posto prihoda te tvrtke (536.446 kuna) potrošeno na intelektualne usluge. Iako je Jozanović iznio objašnjenje da se "95 posto te stavke odnosi na sezonske radnike", ostalo je nejasno zašto se pod tom stavkom knjiže sezonci osim ako, dakako, nisu pružali intelektualne usluge.
U izvještaju o poslovanju društva za 2019. godinu Fratarski je ostvario 5,7 milijuna ukupnih prihoda te nešto više od 6 milijuna kuna rashoda, iskazavši gubitak od 287,6 tisuća kuna. Jozanović je objasnio da je trošak Uprave, koji je dotad bio u sastavu Uljanik grupe, lani prebačen u Fratarski d.o.o.
U gubitku od 260.000 kuna je i Kaštijun koji je lani ostvario 59 milijuna kuna ukupnih prihoda te 59,3 milijuna kuna rashoda. U velikim problemima je i Luka Pula čije su nekretnine nepravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Pazinu proglašene pomorskim dobrom, iz čega proizlazi da se društvo nezakonito upisalo na te nekretnine. To bi, kazao je Ferić na sjednici Gradskog vijeća, značilo umanjenje prava vlasništva imovine vrednije od 20 milijuna kuna. Društvo ima četiri milijuna kuna prenesenih gubitaka i dodatnih 955 tisuća kuna novih gubitaka u 2019. godini, primijetio je vijećnik. Direktor Luke Dalibor Suljević kaže da je riječ o nezakonitoj presudi, iako je Državno odvjetništvo stava da je tvrtka nezakonito upisala nekretnine na pomorskom dobru. Stoga je društvo predložilo ukidanje presude i vraćanje postupak na najnižu instancu. Luka Pula smatra da ima pravo na izvlaštenje prije proglašenja pomorskog dobra, rekao je Suljević, navodeći primjer Uljanika kojemu je to uspjelo. Luka je lani ostvarila 5,2 milijuna kuna ukupnih prihoda i 6,1 milijun ukupnih rashoda, iz čega proizlazi bruto gubitak od 955,6 tisuća kuna.
Iako je direktor Pula Sporta Ivan Glušac na Vijeću baratao pojmom operativne dobiti od 187 tisuća kuna, iz računa dobiti i gubitka vidljivo je da je tvrtka ostvarila 18,6 milijuna kuna ukupnih prihoda i 19,5 milijuna ukupnih rashoda, iz čega proizlazi gubitak od 872,7 tisuća kuna.
Plinara je lani poslovala s bruto dobiti od 158 tisuća kuna, a u dobitku su i Pragrande (297.529 kuna,) Castrum (165.000), Pula Parking (131.658), Pulapromet (363.266), Vodovod (624.913) i Tržnica (64.333 kune). Podnijeto je izvješće i o radu Nogometnog kluba Istra 1961 koji je u manjinskom vlasništvu grada: taj je klub lani uspio ostvariti neto gubitak od čak 22,4 milijuna kuna.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
