ZAVRŠEN DRUGI KRUG: LEGALIZACIJA BESPRAVNO SAGRAĐENIH OBJEKATA

U ISTRI RIJEŠENO POLA ZAHTJEVA  POREČ obradio gotovo 90, a UMAG 80 POSTO PREDMETA


Istekao je krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizacijom bespravno izgrađenih objekata. Sa zadnjim danom lipnja Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja završilo je dodatni krug prijava bespravno sagrađenih kuća, vikendica i drugih objekata, što znači da je možda prošao i krajnji rok za njihovu prijavu, jer nije sigurno hoće li zakonodavac novim zakonskim izmjenama dati još vremena za legalizaciju, jer je proces trebao biti završen još prije nekoliko godina.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je nove podatke o broju legaliziranih objekata koji su dobiveni preko Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Riječ je o Vladinoj agenciji zaduženoj za ispomoć sporijim gradovima odnosno županijama u procesu legalizacije.

Agencija preuzela 28 tisuća zahtjeva

Nakon 15. srpnja 2017., na području cijele zemlje je u zadnjem krugu legalizacije zaprimljeno 18.435 zahtjeva, od čega ih je riješeno oko trećine, odnosno 6.287. Sveukupno je u Hrvatskoj podneseno 826.946 zahtjeva za legalizacijom, a riješeno ih je 652.710, odnosno 73 posto.

Istarska županija na predzadnjem je mjestu među županijama po uspješnosti izdanih rješenja za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. U prvom krugu legalizacije, do 30. lipnja 2013. godine, stiglo je 24.404 zahtjeva, a riješeno ih je 6.824 ili 27,96 posto. Od 15. srpnja 2017., u posljednjem krugu legalizacije, stiglo je još 4.016 zahtjeva, od kojih su riješena samo 42, odnosno 1,05 posto. Od ukupnog broja svih zahtjeva, županija je riješila 24,16 posto zahtjeva, no uspješnost popravljaju rezultati Agencije koja je izuzela oko 28 tisuća zahtjeva za legalizaciju koji su podneseni u Istarskoj županiji te ih sama rješavala, što znači da je od svih zahtjeva riješena skoro polovica, točnije 49,12 posto.

Među istarskim gradovima najuspješniji je Poreč, koji je u prvom krugu legalizacije od 4.176 podnesenih zahtjeva, bez izuzimanja, riješio njih 3.807, odnosno 91,16 posto, dok je s izuzimanjem riješio 98,12 posto zahtjeva. U drugom krugu riješio je 52 od 532 zahtjeva, odnosno 9,79 posto, što pokazuje da je od svih legalizacijskih zahtjeva u Poreču obavljena procedura za njih 87,49 posto. U Umagu su u prvom krugu legalizacije za koji su zahtjevi zaprimljeni do lipnja 2013. uspjeli obraditi i riješiti 2.729 prijava, odnosno 94,33 posto, dok su iz posljednjeg kruga prijava obradili 89 od 764 zahtjeva ili 11,65 posto. Ukupno je u Umagu riješeno 77,06 posto prijava.

U Labinu je zaprimljeno 2.008 prijava, te riješeno njih 1.493 u prvom krugu (82,3 posto), odnosno 239 prijava (uz 12 rješenja) u drugom krugu. Labin je razriješio 73,5 posto svih prijava za legalizaciju. Grad Pazin je u prvom krugu zaprimio 1.063 zahtjeva i riješio ih 856 (80,5 posto), dok je u drugom krugu riješio 12 od 126 prijava. Ukupan postotak rješenja u Pazinu iznosi 73 posto. Rovinj je od 2.983 zahtjeva za legalizaciju u prvom krugu riješio njih 2.707, odnosno 90,75 posto. U drugom krugu zaprimljeno je još 962 zahtjeva od kojih je riješeno 64. Ukupno je u Rovinju provedena procedura za 72,05 posto zahtjeva za legalizacijom.

Tri grada ispod 70 posto

U Vodnjanu su u prvom krugu podnesena 3.611 zahtjeva, a riješeno ih je 2.529 ili 70 posto. U drugom krugu pridodano je još 130 zahtjeva, od kojih su riješena četiri, pa je uspješnost u Vodnjanu 67,76 posto. U Puli, najvećem istarskom gradu, u prvom je krugu podneseno 5.686 legalizacijskih zahtjeva, a riješeno ih je 4.022 ili 74,69 posto. U drugom krugu podnijeta su 1.182 zahtjeva, te ih je riješeno 17. Ukupno je u Puli u oba kruga riješeno 61,9 posto zahtjeva za legalizacijom. U Novigradu je u prvom krugu podneseno 1.072 zahtjeva, a riješeno ih je 738 odnosno 68,84 posto. U drugom krugu podneseno je još 173 zahtjeva, od čega su 24 riješena. Ukupno je riješeno 61,2 posto zahtjeva.

Javnosti je poznato da su zakonske izmjene iz 2017. godine omogućile dodatni   krug legalizacije uz jednake uvjete ozakonjenja bespravno sagrađenih objekata. Dakle, moguće je bilo ozakoniti građevine podignute do 21. lipnja 2011. godine, pod uvjetom da su bile vidljive na geodetskim kartama. Novije objekte nije se moglo legalizirati ni u drugom krugu. (PIŠE Dubravko GRAKALIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter