Svi putevi draži i čari vodili su u Robnu kuću "Istra" u najprometnijem dijelu Pule

Tijekom godine, nekoliko puta u medijima pisalo se o zanemarenom i oštećenom objektu bivše Robne kuće "Istra" u Puli smještenom u najprometnijem dijelu grada, a na kojoj će 2019. započeti radovi na uređenju modernog hotela sa stotinom prikladnih soba i podzemnom garažom. Prisjetili smo se stoga vremena izgradnje, ali i društvenog života u tadašnjem najmodernijem trgovačkom centru u Istri.

Atraktivan Snackbar s terasom prema tržnici

- Zaista, kažu sugrađani, svi putevi draži i čari vodili su u Robnu kuću "Istra" Pula. Moglo se kupiti lijepih odjevnih stvari raznih konfekcijskih kuća, namještaja, električnih potrepština, kristala, porculana, keramike, raznoliki glazbeni instrumenti, školski pribor, funkcionirala je zlatarna. Ponuda je bilo iz raznih krajeva bivših republika, a ponešto i uvoza. Podno prizemlja, smjestio se market-samoposluga Veletrgovačkog poduzeća "Istra" i restoran za djelatnike. Posebno atraktivan dio plijenio je nezaobilazan živahan Snackbar s terasom prema tržnici. Bio je gušt sjesti na povišenu okruglu stolicu do šanka, popiti kavu, džus-votka ili viski uz cigarete Opatija ili Marlboro, prisjeća se slikovito postolar Dragan Milović koji je nakon rada u Njemačkoj u pulskoj Robnoj kući "Istra" otvorio obrt prije 40 godina, točnije 27. prosinca 1978. i svega se vrlo dobro prisjeća.

- Za dobiti mjesto trebalo je imati sreće, jer bila su najčešće zauzeta od šarmera i šarmerki, pa su mnogi, uz moderan dugačak šank morali stajati. Stolovi smješteni na terasi i u interijeru do velikih prozračnih stakala, bili su lijepo aranžirani, a ondje se najčešće uz biru ili istarsko vino guštalo morske delicije, a posebno popularna bila je pizza. Na izlazu prema Istarskoj banci, smjestili su se, s jedne strane aperitiv bar, a s druge frizerski salon. Ondje se frizura nije mogla odmah podesiti, već se od frizerke dobio termin, kaže umirovljeni postolar Milović.

"Istra" ostala u nezaboravno lijepom sjećanju

- Profesionalnost djelatnika bila je na visini, a njihovi dohoci su bili bolji od današnjih. Tada je bilo više reda! U Muenchenu sam bio zaposlen u istoj branši robnih kuća. Naglašavam, naša u Puli, nije po ničemu zaostajala za njemačkim renomiranim kućama, poput Hertiea i Kaufhofa. Prije četiri godine, prilikom raspada Robne kuće "Istra" Pula, trebalo se odmah krenuti u prenamjenu, jer troškovi plana iz godine u godinu su skuplji. Prije svega, trebalo bi urediti sanitarni čvor, gdje se nakon kiše, otpadne vode talože na prostoru ceste između dva objekta, smatra susretljivi Milović.

Sve u svemu, starijim generacijama taj je urbani objekt u nezaboravno lijepom sjećanju. Ondje se nije samo trošio veliki novac, rađali su se tu prijateljstva, poslovni razgovori, simpatije, a neke završavale ženidbom.

Na nekoliko fotografija koje smo pronašli u katalogu poduzeća "Urbis 72" tiskanom 1982. godine zabilježeni su vrijedni podaci o godini izgradnje i tvorcima dominantne građevine istočnog dijela grada. Ondje stoji da je projekt izrađen 1975. godine, a da je investitor bila radna organizacija "Istratrgovačko" iz Pule. Voditelj projekta i odgovorni projektant bio je diplomirani inženjer arhitekture Boris Orlić, a odgovorni projektant konstruktor dipl. inž. građ. Giancarlo Župić. Suradnici odgovorni projektanti bili su Marko Detelić, Ljubomir Vlačić, Vilma Vareško i Nataša Pavlović.

Na fasadama i podovima korišten istarski kamen

- Robna kuća locirana je između ulica Medulinske, Rakovčeve, Premanturske i Narodnog trga. Osnovni je gabarit veličine 54 X 30 metara kroz pet etaža s dva aneksa, od kojih je prvi dimenzija 31,4 X 11,5 metara kroz četiri etaže i drugi 13,4 X 12 metara kroz dvije etaže. Ukupna kvadratura objekta iznosi oko 8.000 metara kvadratnih. Suvremena tehnologija prodajnog prostora, koja zahtjeva maksimalnu iskoristivost prostora, uvjetovala je zatvorenost fasada, što je utjecalo i na arhitektonsko rješenje. Kubusima koji su obloženi istarskim kamenom, donekle je omogućena razigranost fasade i prostor dnevnog svjetla indirektno, kako bi se zaštitio unutrašnji prostor. Kubusi koji su izbačeni van jezgre objekta, simboliziraju kamene blokove, a plohe između njih obojane su u tonu istarske crvenice. Maksimalno je korišten istarski kamen na fasadama i podovima suterena i prizemlja kao i na pristupnim platoima. Konstrukcija objekta je izvedena kao armirano-betonska, oslonjena na stupove dimenzija 50/50 centimetara u rasteru od 12 metara. Sve etaže objekta povezane su s dva odvojena stubišta i pokretnim stepenicama", bilježi nadalje zanimljiv katalog.