Sateliti će biti jako zanimljivi za koju godinu, spremni smo ih početi pratiti kamerama Hrvatske i Globalne meteorske mreže. Bit će ih strašno puno i pitanje je vremena, a bojim se da ćemo i mi to doživjeti, da će usred sudaranja satelita u orbiti biti toliko smeća da ljudskim posadama neće biti tako jednostavno ići u svemir, kaže Damir Šegon, predsjednik Astronomskog društva Istra iz Pule
Oko Hidrografskog ureda uređen je i park, i danas jedan od najljepših u gradu (Snimio Damir Šegon)
Pulska Zvjezdarnica slavi 150 godina postojanja. U roku od dvije godine austrougarske vlasti kompletno su razidale Fort Zaro, vojnu utvrdu koja je s vrha Monte Zara čuvala Pulski zaljev, i na njezinom mjestu sazidali monumentalnu zgradu mornaričke zvjezdarnice koja je počela s radom 1871. godine. Odjel Carskog i kraljevskog hidrografskog zavoda u Puli je utemeljen još 1869., a s novom zgradom osamostalio se od bečke centrale u smislu pružanja servisa potrebnih ratnoj mornarici.
Cilj je bio davati podršku austrougarskoj ratnoj mornarici budući da u to vrijeme nije bilo navigacijskih instrumenata kao danas, kaže nam Damir Šegon, predsjednik pulskog Astronomskog društva Istra, s kojim razgovaramo u Zvjezdarnici, zapravo u malenom ostatku tog golemog zdanja koje je pomelo savezničko bombardiranje 1944.
- Pulska zvjezdarnica građena je u vrijeme kada nije postojao ručni sat, ništa što precizno mjeri vrijeme. Nije postojao instrument koji određuje položaj, pogotovo na moru, nije bilo jednostavno odrediti ni smjer kretanja, strane svijeta, pa su ratni brodovi navigaciju određivali uz pomoć kompasa i sekstanta, onog neobičnog uređaja kojim tipovi s perikama na brodovima nešto nišane. Ustvari što rade: mjere visinu Sunca nad horizontom i kada izmjere najvišu visinu, moraju znati u koliko sati su to izmjerili i onda znaju koja je zemljopisna širina.
Morali su, dakle, imati precizne satove, tada su to bili brodski kronometri, jako zahtjevna mašinerija. Znači, za navigaciju na moru je trebalo imati točno vrijeme i sekstant te kompas, da bi se znalo kamo se ide. Međutim, kompas funkcionira ukoliko u tlu nema jako puno željezne rude koja onda skreće magnetsku iglu, priča nam Šegon i na magnetskoj karti Jadrana pokazuje Biševo: "Tu kompas pokazuje da ideš na sjever, a ustvari ideš na istok, čak jugoistok; misliš: idem nazad doma, a završiš u Splitu".
Iz brošure "150 godina zvjezdarnice u Puli", koju je Šegon pripremio u ime Zajednice tehničke kulture grada Pule i Astronomskog društva Istra, čitamo da je Hidrografski ured kada je osnovan imao četiri osnovne zadaće. Prva je bila služba točnog vremena, što su utvrđivali mjerenjem položaja zvijezda, odnosno prolaska zvijezda kroz meridijan.
Damir Šegon kraj teleskopa u glavnoj kupoli (Snimio Danilo Memedović)
Druga je bila kronometarska služba koja je vodila računa o brodskim kronometrima, imali su baždarnicu kamo bi s brodova po povratku u pulsku luku donosili kronometre na provjeru. Treća je bila geomagnetska služba koja je napravila geomagnetsku kartu koja se gotovo ni po čemu ne razlikuje od današnjih, toliko su dobar posao obavili. Četvrta je meteorološka služba, a kasnije je dodana hidrografska, odnosno mareografska služba, kada su počela mjerenja razine mora u luci i predviđanja kretanja morskih mijena.
Meteorološka mjerenja na ovoj lokaciji provode se i danas - 150 je godina kontinuiranog mjerenja meteoroloških parametara u Puli! Od instrumenata sada to obavljaju kišomjer, gradomjer, vjetrokaz i meteorološka kućica, vlasništvo Državnog hidrometeorološkog zavoda, koje meteorolog motritelj Damir Dimić dvaput dnevno očitava i šalje podatke u centralu. Ti podaci idu i s pulskog aerodroma, ali i s Monte Zara.