Još potkraj prosinca 2018. godine zamjenica pulskog gradonačelnika Elena Puh Belci izjavila je da je u gradskom proračunu za 2019. osigurano stotinjak tisuća kuna za idejni projekt planetarija koji bi se trebao izgraditi, zapravo dograditi uz pulsku Zvjezdarnicu.

Obećala je to na svečanosti obilježavanja 45. rođendana Astronomskog društva Istre, koje djeluje u Zvjezdarnici. No, za sam projekt potrebna su puno ozbiljnija ulaganja pa je Puh Belci tada najavila vrlo izglednu mogućnost financiranja projekta iz europskih fondova. Nije riječ o nečem novom i spektakularnom, već o vrijednoj, prastaroj i nikad realiziranoj ideji koju je još 1980-ih godina osmislio arhitekt Zdenko Kovač, a tada je izradio i projekt.

Planetarij je trebao nastati dogradnjom istočnog krila. U njemu je zamišljeno 80 sjedećih mjesta, uz prateće sadržaje, knjižnicu i radne prostorije, eventualno suvenirnicu. Zamisao je da bude otvoren cijele godine i tako potakne publiku na proučavanje astronomije.

Ovdje bi se prikazivali i edukativni filmovi o povijesti Pule, a bio bi to i centar u kojem bi se educirali mladi iz cijele Istre i Hrvatske. Također bi im se predstavila povijest Astronomskog društva Istre i Hidrografskog zavoda, većim dijelom srušenog za savezničkog bombardiranja 1944. godine. Paralelno s izgradnjom planetarija, obnovila bi se i zvjezdarnica, a zamisao je da se park na Monte Zaru preimenuje u - Astronomski park.

Luciano Gržinić, predsjednik Astronomskog društva Istre, tada je kazao da bi projekt valjalo nadopuniti, što je, dodao je, voljan učiniti sam autor. Projekt s početka 80-ih, koji se procjenjuje na više od dva milijuna eura, nije se uspio realizirati zbog rata, kazao je tada Gržinić, iako je rat nastupio desetak godina kasnije. Tridesetak godina nakon rata pojavila se korona, koja je, kaže nam predsjednik Društva, zaustavila sve investicije pa tako i ovu vezanu uz planetarij, kao i aktivnosti te posjete Zvjezdarnici. Izuzetak su članovi Društva, aktivnih ih je 40-ak, koji ovdje dolaze dvaput tjedno u manjim grupama jer se moraju poštovati epidemiološke mjere.

- Proračun se zbog koronakrize puni usporeno. Približavaju se i lokalni izbori, tako da je pitanje kada će se nastaviti s projektom planetarija. Sve je usporeno zbog cjelokupne situacije, veli Gržinić.

Kako uopće funkcionira Zvjezdarnica u doba korone?

- S obzirom da je objekt malen, u njemu ne može biti puno ljudi. Kada je neki događaj, prenese se informacija u javnost i gleda se da se to obavi prema pravilima. Općenito, jednom do dvaput tjedno, utorkom i petkom, ovdje se nalaze članovi, ali u puno manjem broju s obzirom da prostor nije adekvatan da bi u njemu bilo puno ljudi koji bi održavali socijalnu distancu, objašnjava Gržinić. Zbog korone sve su manifestacije odgođene, veli on.

Društvo povremeno daje tiskati časopis Urania, u posebnim prilikama, kao što je bio 45. rođendan.

- U digitalno doba nema potreba da se tako nešto redovito štampa. Imamo web stranice koje se ažuriraju, ondje se iznose događaji i informacije, kao i Facebook stranice koje su aktivne i svakodnevno se nešto na njima dodaje ili mijenja i slično, tako da i na taj način članovi i zainteresirani građani dolaze do informacija, objašnjava.

U Zvjezdarnici se nalazi deset teleskopa: najvažnija su dva velika, mobilni Celeston 8 i Celeston 11, kojima je moguće promatrati nebeska tijela, Mjesec, planete, maglice, komete ili pak pojave poput pomrčine Sunca i Mjeseca. Atraktivno je i promatranje meteorskog roja Perzeida koji se svake godine pojavljuje oko 12. kolovoza i traje nekoliko dana. Masivna kupola, promjera četiri metra, koja i danas savršeno funkcionira, izgrađena je 1871. na Uljanikovom otoku.

Što se zanimljivo narednih dana i mjeseci može vidjeti na nebu? Uvijek se, kaže, vide neki od planeta, ali je problem što se sada mogu vidjeti u ranim jutarnjim satima, ne i navečer.

- Otprilike svaka dva tjedna Mjesec se nalazi u zgodnoj poziciji za promatranje teleskopom u večernjim ili kasnim večernjim satima. Mogu se promatrati krateri i detalji na njemu, ističe Gržinić.

U Zvjezdarnici su živjele dvije obitelji meteorologa, Brlek i Milovanović. Prvi je odselio umirovljeni meteorolog Brlek, a nakon njega, 1982., i Milovanovići, nakon čega je Zvjezdarnicu dobilo na upravljanje Astronomsko društvo Istra.

Milovanovići su živjeli u dijelu zdanja okrenutom prema vrtiću, a Brlek na suprotnom kraju. Zanimljivo je da je član obitelji Milovanović legendarni Sale Veruda, zaštitni znak KUD Idijota, koji je na Monte Zaru u ovom zanimljivom povijesnom zdanju proveo dio djetinjstva - majka mu je bila meteorologinja - nakon čega su se preselili na Verudu.

Mornarička zvjezdarnica u Puli utemeljena je 1869. godine kao jedan od odjela Carskog i Kraljevskog Hidrografskog zavoda Ratne mornarice (K. und K. Hidrographisches Amt), nakon što je grad 1853. godine postao glavna austrijska ratna luka. Zavod je imao četiri odjela: zvjezdarnicu, spremište nautičko-fizikalnih instrumenata, spremište pomorskih karata i mornaričku biblioteku. U Mornaričkoj zvjezdarnici funkcionirala je služba točnog vremena, kronometarska, meteorološka i geomagnetska služba.

Nakon izgradnje Zavoda podignut je jedan od najljepših parkova u Puli, s raznolikom florom dopremanom iz cijelog svijeta. Godine 1877. ispred Zavoda je postavljen spomenik viceadmiralu Wilhelmu von Tegetthoffu, koji je 1866. godine, zapovijedajući austrijskom ratnom flotom, porazio Talijane kod Visa.

Zahvaljujući modernoj opremi, novim metodama rada i promatranja te izuzetnom zalaganju austrijskog astronoma Johanna Palise, od 1871. do 1880. pulska se Zvjezdarnica upisala u trajnu listu eminentnih astronomskih svjetskih promatračnica jer je ovdje otkriveno i evidentirano čak 28 novih planetoida. Jedan od njih dobio je ime Istra, po čemu je nazvano i astronomsko društvo koje ovdje danas djeluje.

Nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije Zavod preuzima Italija: astronomski instrumenti i biblioteka preseljeni su u Trst i druge talijanske gradove, a pulski Hidrografski zavod preimenovan je u talijanski Kraljevski hidrografski institut, sa statusom podružnice središnje talijanske hidrografske ustanove. U njoj su se provodila meteorološka i geomagnetska opažanja, dok su astronomska potpuno zamrla.

Nakon kapitulacije Italije, Pulu je početkom listopada 1943. zaposjela njemačka vojska. Zgrada je gotovo u potpunosti razorena za savezničkog bombardiranja 1944. godine: preostao je samo dio sjeveroistočnog krila. Ondje je nakon obnove 1947./48. smještena meteorološka postaja Jugoslavenske ratne mornarice. Godine 1949. postaju preuzima novoutemeljena Uprava Hidrometeorološke službe pri Vladi NR Hrvatske, današnji Državni hidrometeorološki zavod RH. U Puli je 1973. utemeljeno Astronomsko društvo Istra koje je 1982. godine obnovilo astronomske opservacije u Zvjezdarnici, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra.

Povezane vijesti

• PULA IMA NAJSTARIJU ZVJEZDARNICU U HRVATSKOJ: Uz brojne uzvanike obilježeno 150 godina rada
• OTKRIVENI LISTOPADSKI ZETA PERZEIDI: Zasluga pulskog astronoma Damira Šegona i Denisa Vide, sada sveučilišnog profesora u Kanadi
• S PULSKOG MONTE ZARA PROUČAVA SE NEBO VEĆ 150 GODINA / DAMIR ŠEGON: Zasad satelite diže samo Musk, ali stiže Bezos, stižu Kinezi, svaki sa svojom porcijom. Bit će sudara i smeća u orbiti