PULSKI SLUČAJ DESETLJEĆA

Rossanda i ostali osumnjičenici iz afere Uljanik tražili su da se suđenje prebaci iz Rijeke u Pulu, ali Vrhovni sud je to odbio s vrlo zanimljivim objašnjenjem. USKORO VAŽNA SJEDNICA KOJA ĆE ODREDITI BUDUĆNOST POSTUPKA

| Autor: Milan PAVLOVIĆ

Na Županijskom sudu u Rijeci 7. rujna bit će održana sjednica optužnog vijeća na kojoj će se odlučivati o osnovanosti optužnice kao i o prijedlozima za izdvajanje nezakonitih dokaza u "aferi Uljanik". Radi se o optužnici koja je u ožujku ove godine podignuta na tom sudu protiv 12 bivših menadžera Uljanika, 3. maja i Uljanik Plovidbe koji su, nakon razbuktavanja krize koja je na koncu rezultirala stečajem brodogradilišta, pompozno uhićeni pred očima javnosti zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te subvencijske prijevare.

13-optužena u tom slučaju je tvrtka Uljanik Plovidba iz Pule, koja je lani promijenila ime u Alpha Adriatic, a poslovala je s Uljanikom.

Godinu dana nakon tog uhićenja podignuta je optužnica na koju su i optuženi i njihovi odvjetnici iznijeli niz primjedbi, te bi optužno vijeće koje čine suci Domagoj Vučkov, Saša Cvijetić i Srebrenka Šantić trebali odlučivati o opravdanosti tih primjedbi, kao i o tome hoće li optužnica biti potvrđena. Ako optužnica bude potvrđena, bit će i suđenje. Ako ne, sve pada u vodu.

Podsjetimo, optužnicom se bivšem predsjedniku Uprave Uljanik Brodogradilišta Marinku Brgiću, bivšim članovima NO Uljanik Brodogradilišta Veljku Grpcu i Gianniju Rossandi, bivšem predsjedniku Uprave Uljanika d.d. i predsjedniku NO Uljanik Brodogradilišta Antonu Brajkoviću, bivšem članu Uprave Uljanik Brodogradilišta Silvanu Kranjcu i bivšem direktoru Uljanik Financija Elvisu Pahljini stavlja na teret da su od siječnja 2010. do sredine studenoga 2016. godine u Puli, na zahtjev i u dogovoru s bivšim direktorom Uljanik Plovidbe Dragutinom Pavletićem i bivšim direktorom tvrtki US i USS 16 Darkom Šorcem, ugovorili gradnju ukupno četiri broda za prijevoz rasutih tereta (tzv. bulk carriera), po cijeni znatno nižoj od obračunatih planiranih troškova proizvodnje. Pritom su, stoji u optužnici, bili svjesni da će to rezultirati teško nadoknadivim gubitkom za poslovanje društva, te znali da kupci nemaju u cijelosti osigurana sredstva za financiranje izgradnje naručenih brodova, čime je Uljanik Brodogradilište oštećeno za gotovo 736 milijuna kuna.

Radi se, podsjetimo, o Uljanikovim gradnjama 488, 489, 490 i 491. odnosno brodovima Veruda, Stoja, Punta i Valovine.

Dragutina Pavletića tereti se da je kao predsjednik Uprave Uljanik Plovidbe od Zdravka Pliška, koji je u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Uprave 3. maja, zatražio kratkoročnu pozajmicu Plovidbi koju je, kaže optužnica, Pliško bez potrebne odluke i odobrenja nadzornog odbora riječkog brodogradilišta odobrio. Njih dvojica sklopili su u rujnu 2013. godine ugovor o kratkoročnom zajmu od 36 milijuna kuna na rok od šest mjeseci, a taj je rok produžen do 16. ožujka 2015. godine, nakon čega je vraćen tek manji dio navedenog iznosa, dok je 3. maj, prema optužnici, oštećen za 29 milijuna i 160 tisuća kuna. Naglašava se i da je 3. maj u to je vrijeme bio korisnik državnih potpora, te se morao strogo pridržavati pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje.

Optužnicom se Pavletiću stavlja na teret i da je od prosinca 2013. godine do ožujka 2014. godine, s nakanom da za Uljanik Plovidbu nedopušteno iskoristi sredstva državne potpore namijenjena 3. maju, zadržao 17,8 milijuna kuna koje je, u skladu sa sporazumom zaključenim s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, bio u obvezi proslijediti riječkom brodogradilištu kao korisniku potpore.

Silvan Kranjc se tereti da je 2015. godine zatražio od Brgića, Grpca, Pahljine i tadašnjeg direktora 3. maja Domagoja Klarića da zaključe ugovor o kupnji dionica dviju inozemnih kompanija, bez prethodne procjene njihovih vrijednosti, a tim su ugovorom i izjavom o prijeboju zatvorili potraživanja koja je društvo u restrukturiranju imalo kao podizvođač na izgradnji triju brodova za naručitelja. S obzirom da kupljene dionice ne nose nikakav prinos, kao i da su brodovi dviju stranih kompanija ujedno i jedina njihova imovina te su hipotekarno opterećeni, u optužnici se tvrdi da se prodajom 40 posto dionica po više obračunatoj vrijednost Uljanik Brodogradilište okoristilo za više od 95 milijuna kuna.

Optužnica tereti i bivšeg predsjednika Uprave 3. maja Maksimilijana Percana da je u listopadu 2017. godine s Rossandom kao predsjednikom, te Brgićem i Grpcem kao članovima uprave Uljanika d.d. zaključio ugovor o kupoprodaji postrojenja tzv. panel linije za kojom 3. maj nije imao nikakve potrebe, jer nije imalo izgledan niti jedan ugovor o gradnji brodova koji zahtijevaju uporabu takve tehnologije te je nikada nije niti koristilo. Plaćanjem linije i izvedenih radova na njenom postavljanju 3. maj je, stoji u optužnici, oštećen za 22 milijuna kuna.

Podsjetimo da su optuženi predložili da se suđenje prebaci na Županijski sud u Puli gdje je i počinjeno djelo. No taj je prijedlog Vrhovni sud odbio, a kako neslužbeno doznajemo, u kratkom i vrlo neobičnom obrazloženju stoji da bi se eventualnim prihvaćanjem prijedloga "okrivljenicima neosnovano pogodovalo". Kako i na koji način bi se to pogodovanje dogodilo, Vrhovni sud u svojoj odbijenici, doznajemo, nije pojasnio.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter