STAGNIRA LI HOTELSKA PONUDA?
RIJEKA JE DOBILA HOTEL HILTON. A PULA I ISTRA? Struka i političari se slažu: Potrebno je još više ulagati u HOTELE S NAJVIŠIM KATEGORIJAMA
Najveći pulski projekt trenutno je hotel Brioni na Verudeli
Netom otvoreni hotel Hilton s pet zvjezdica Rijeku i Kvarner učinit će dodatno vidljivima na europskoj i svjetskoj turističkoj mapi. Pogotovo grad Rijeku, koja je dugo bila svojevrsna hrvatska turistička "crna rupa". Ali Rijeka se budi, što potvrđuju i neki drugi projekti, primjerice u Porto Barošu, u centru grada, gdje će niknuti nova marina za megajahte.
A što je s Istrom i posebno Pulom? Dok se ostatak Istre s hotelom Park u Rovinju i brojnim drugim objektima u Poreču i ostalim gradovima stalno modernizira, stvara se dojam da najveći grad u Istri turistički stagnira, pogotovo ako se usporedi s najvećim susjedom Rijekom.
Aktualna je rekonstrukcija hotela Brioni na Verudeli, a ostalo su uglavnom stari hoteli iz nekih prošlih vremena koji vape za obnovom, a novih već desetljećima nema ni u planu. Kronična manjkavost hotela visoke kategorije namijenjenih visokoplatežnim gostima i sve silovitije bujanje apartmana na svaki zeleni milimetar površine i slobodni metar visine poznati je problem, ne samo Pule i okolice, već cijele Hrvatske, i dokaz nedostatka ozbiljne strategije u turizmu. Pitamo se, trebaju li nam uopće novi i luksuzni hoteli i koja je poželjna strategija razvoja smještajnih kapaciteta u Puli, odnosno turizma uopće? Bacaju li projekti u Rijeci sjenu na Istru, posebice Pulu?
Upravo povodom otvaranja riječkog Hiltona, gdje već odsjedaju prvi gosti, a zaposleno je oko 180 radnika, provjerili smo što o hotelskoj ponudi u Puli i Istri, ali i o budućnosti hotelijerstva u Hrvatskoj, misle političari i struka. Tako smo za komentar o tome upitali župana Borisa Miletića, gradonačelnika Pule Filipa Zoričića, direktora TZ Istre Denisa Ivoševića i direktora Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Bernarda Zenzerovića. Svatko ima svoje opservacije, ali njihov stav je da Pula i Istra - ne spavaju. Dapače…
Dominira privatni smještaj
Ivošević pojašnjava nacionalni kontekst i napominje da Hrvatska ima definitivno najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta na Mediteranu, a to izravno utječe i na izrazito visoku sezonalnost. Posljedično imamo najkraću sezonu u konkurenciji s ostalnim ozbiljnim turističkim destinacijama na Mediteranu.
U Hrvatskoj, navodi on, dominira privatni smještaj sa 75 posto kapaciteta, slijede kampovi s 15 posto, a hotela ima svega 10 posto. Pretvorimo li postotke u realne brojke, Hrvatska ima ukupno 1,7 milijuna postelja, od kojih čak 1,36 milijuna u privatnom smještaju, otprilike 257 tisuća u kampovima i samo 176 tisuća u hotelima.
- Ako idemo korak dalje u analizi broja postelja u ukupno 1.187 hotela, uvidjet ćemo da ih imamo najmanje u najvišoj kategoriji, onoj od pet zvjezdica, i to svega 55 takvih hotela sa samo 14.000 postelja, što čini svega 8 posto od ukupnog broja postelja u hotelima. Ovaj pregled dovoljno govori o dramatičnom manjku broja postelja u hotelskom smještaju, a unutar toga nedopustivo mali, rekao bih na razini statističke pogreške, broj postelja u najvišoj kategoriji, objašnjava Ivošević.
Ipak, napominje da Istra u usporedbi s ostalim županijama ima daleko najveći broj postelja u hotelskom smještaju od četiri i pet zvjezdica, i to 26 tisuća, od čega 3 tisuće s pet zvjezdica. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 16 tisuća, od čega 2.300 u najvišoj kategoriji, a Dubrovačko-neretvanska sa 12.700 postelja ima najveći udio najviše kategorije, i to 6 tisuća. Primorsko goranska, pak, ima 11 tisuća postelja u hotelima, od čega 1.700 s pet zvjezdica.
- Sada kad znamo brojke, vrlo je važno napomenuti da hoteli visoke kategorije sami po sebi ne kreiraju ukupan dojam o destinaciji. Ono što je presudno u percepciji svake pojedine destinacije je prije svega ljudski faktor, koji se iščitava kroz organiziranost i posloženost destinacije, suradnju privatnog i javnog sektora, visoku razinu usluga i servisa, brigu za održiv razvoj lokaliteta i jako puno drugih elemenata koji kreiraju doživljaje i emocije, tvrdi Ivošević.
Nužan paket zakona
Istra je, kaže on, u tim segmentima najbolje organizirana i uređena turistička regija, a mjerilo vrijednosti su nam ponajbolje svjetske turističke destinacije. Iako smo posljednjih 20 godina učinili ogromne razvojne pomake, te dospjeli na popis najatraktivnijih europskih destinacija, naši su kapaciteti i ambicije puno veći, ističe Ivošević, i dodaje da kad bi mogli donositi specifične zakone na razini županije, to bi vrlo brzo i postigli te postali značajno konkurentniji nego što smo sada u europskim razmjerima.
- Što budemo imali više kvalitetnih objekata, imat ćemo više kvalitetnih gostiju, više kvalificirane radne snage, kvalitetniju reputaciju destinacije, pa i više prihode i još veće dobiti. Samim time će okrenutost prema izvrsnosti postati pokretačka snaga našeg uspjeha u turizmu, kaže Ivošević.
Ističe da je istarskom hotelijerstvu, pa tako i hrvatskom, potreban u prvom redu kvalitetan paket zakonskih mjera i odredbi koji će omogućiti da se značajno, brzo i učinkovito izmijeni status hotelijerstva Hrvatske. Bitno je osigurati u minimalnom zahtjevu barem one uvjete koje ima naša konkurencija, a poželjno bi bilo da ti uvjeti kod nas budu i bolji od konkurencije jer nam je turizam prevažna gospodarska grana s izrazitim pozitivnim multiplikativnim učincima.
Na pitanje gdje bi se po njemu trebali graditi hoteli visoke kategorije, Ivošević daje zanimljiv odgovor. Naime, obzirom da je prema oba Master plana razvoja turizma Istre odabrani razvojni model bio model restrukturiranja i repozicioniranja na principima održivog i odgovornog razvoja, Ivošević napominje da imamo još jako puno prostora za obnovu postojećih hotela koji se nalaze na odličnim lokacijama, ali su nažalost dotrajali, stari, na razini dvije i tri zvjezdice.
- Stoga je u duhu prihvaćenog modela razvoja jasno da treba krenuti od njih. Istri su potrebne i nove investicije na greenfield projektima koji će donijeti novu generaciju hotela i turističkih resorta i ono po čemu je Istra već prepoznatljiva, a to su mali obiteljski butik hoteli koji su odlično povezani a ponajboljim restoranima, konobama, vinarijama, uljarama i novim atrakcijama. Dobar primjer je područje Bujštine, unutar kojeg se izdvaja novo područje pod nazivom "dolina rijeke Mirne", koje je najdinamičnije po novim investicijama, novoj kvaliteti i novim atrakcijama, budući da se tamo nalaze ponajbolji restorani, konobe, vinarije, uljare i mali obiteljski hoteli, zaključuje Ivošević.
Doing Business ljestvica
S njime se slaže i Zenzerović, koji ukazuje da je jedan od ključnih problema našeg turizma upravo struktura smještaja odnosno dominacija takozvanog privatnog smještaja i udio hotela od samo 10 posto, naravno ako se uzme u obzir i nekomercijalni smještaj.
- Po udjelu hotela u ukupnim kapacitetima smo najgori u EU, a samo za usporedbu, udio hotelskog i sličnog smještaja u Italiji iznosi 44, Španjolskoj 54, a Grčkoj 62 posto. Upravo je to jedan o ključnih razloga zašto je Grčka, koja ima samo 10 posto smještajnih kapaciteta više od Hrvatske, u 2019. godini prema podacima Eurostata ostvarila 70 posto više prihoda od putovanja i turizma u odnosu na Hrvatsku. Mi smo ostvarili 10,5 milijardi eura prihoda od putovanja i turizma, a Grčka 18 milijardi eura, upozorava Zenzerović.
Objašnjava da procjene dodane vrijednosti prema vrstama turističkog smještaja pokazuju značaj hotela, koji unatoč udjelu od samo 10 posto u kapacitetima sudjeluju s 40 posto u bruto dodanoj vrijednosti. Upravo zato, zaključuje da su nam investicije u hotele, odnosno u smještaj visoke kvalitete, preduvjet za daljnji razvoj turizma, posebno imajući na vidu održivost našeg turizma.
Zenzerović također spominje greenfield investicije i ukazuje na činjenicu da, uz nekoliko izuzetaka, u Hrvatskoj gotovo i da nismo imali "ozbiljnijih" takvih investicija te da su očigledno na regulatornoj razini potrebne značajne promjene da se poveća atraktivnost i isplativosti investicija, odnosno uvođenje jačih poticaja takvim investicijama.
- Prema Doing Business izvještaju za 2020. godinu Hrvatska je 150. od 190 zemalja po pitanju brzine ishodovanja građevinske dozvole, 114. po lakoći pokretanja poslovanja i 104. u kategoriji dobivanja kredita. Kada znamo da se više od 20 godina čeka donošenje provedivog zakona o takozvanom turističkom zemljištu -sve smo rekli, poručuje Zenzerović i zaključuje da očigledno imamo puno prostora za pomak, te da su potrebne značajne regulatorne promjene i uvođenje novih poticaja kako bi u budućnosti imali više greenfield investicija u hotelijerstvu.
Obiteljski butik hoteli
Župan Miletić potvrđuje da Istra u usporedbi s ostalim hrvatskim županijama ima daleko najveći broj postelja u hotelskom smještaju s četiri i pet zvjezdica. Dodaje da smo kao turistički
najrazvijenija regija nesumnjivo lider i po pitanju strukture smještajnih kapaciteta više kategorije, tako da projekti u okolici Rijeke, napominje, ne dovode u sjenu istarsko tržište.
Konkretno, Miletić navodi da u Istri imamo 78 hotela s četiri i pet zvjezdica ukupnog kapaciteta 25.836 ležaja, što predstavlja 49,8 posto svih hotelskih kapaciteta u Istri, koji broje 180 objekata s 51.925 ležaja. Među hotelima visoke kategorije prevladavaju hoteli velikih hotelskih kompanija Valamar, Plava Laguna, Maistra, Arena Hospitality Group, Kempinski i drugih, uz sve brojnije obiteljske butik hotele, kao što su San Rocco, San Canzian Village, Stancija Meneghetti, Roxanich Heritage Hotel, La Grisa, San Servolo i slični.
- U Istri se kontinuirano ulaže u podizanje kvalitete hotelskog smještaja, a od većih projekata posljednjih godina možemo izdvojiti ulaganje Maistre u Grand hotel Park u Rovinju, Valamara u Girandella Resort u Rapcu, Plave Lagune u hotel Park u Poreču te nedavno ulaganje Arena Hospitality Groupe u Hotel Brioni na pulskoj Verudeli. Spomenimo i brojna ulaganja proteklih godina u podizanje kvalitete privatnog smještaja. Za usporedbu, možemo istaknuti da je 2016. godine u Istri bilo registrirano tek 8.314 ležaja s četiri i pet zvjezdica u domaćinstvima i na OPG-ima, dok ih danas imamo 18.561, što znači da se privatni smještaj visoke kategorije u Istri zadnjih 5 godina povećao za preko 220 posto, kaže Miletić.
Posebno ga, tvrdi, raduje činjenica da se tu uglavnom radi o kućama za odmor u središnjoj Istri koje su jako tražene jer nude siguran i bezbrižan odmor u prirodnom okruženju, s brojnim mogućnostima bavljenja outdoor aktivnostima, te otkrivanja bogate kulturno-povijesne i eno-gastronomske ponude koju Istra nudi.
- Dakle, kad uzmemo u obzir da u hrvatskom turizmu najveći udio ima privatni smještaj, a potom kampovi i tek onda hoteli, svjesni smo da postoji prostora za nove iskorake i u tom smjeru.
Također, valja naglasiti da se Istarska županija odavno opredijelila za razvoj visokokvalitetnog turizma i privlačenje gostiju više platežne moći, što je definirano i u Master planu turizma Istarske županije 2015.-2025., ali i za dugoročno održiv i ekološko prihvatljiv turizam. U tom pogledu, želeći se odmaknuti od sezonalnosti, te privući goste u pred i posezoni, razvijali smo i eno-gastronomiju, poticali selektivne oblike turizma, poput nautičkog,
zdravstvenog ili sportskog turizma, ulagali kako u ruralne dijelove, tako i u našu obalu i to će biti smjer daljnjeg obogaćivanja turističke ponude novim sadržajima, zaključuje Miletić, no priznaje da nam trebaju i dodatni hoteli visokih kategorija te poručuje da će Županija biti otvorena i podržati takve investicije.
Važno očuvanje okoliša
Na pitanje kako stoji Pula kada se radi o hotelima i općenito ponudi za visokoplatežne goste, gradonačelnik Zoričić kaže da smo na dobrom putu, ali da treba još puno ulagati da budemo destinacija za takve goste.
- Također, mislim da možemo puno ponuditi i u gastronomskom smislu, jer kulturno smo bogati, a gastronomija i smještaj to moraju pratiti. Hotel Brioni grupacije Arena Hospitality bit će hotel s pet zvjezdica, ide obnova hotela Rivijera, koliko mi je poznato, ostali hoteli grupacije Arena Hospitality su vrhunski i to je dobar put, kaže Zoričić.
Baca li Rijeka svojim projektima sjenu na pulsko turističko tržište, Zoričić tvrdi da ne baca, budući da svako tržište, makar i mikro, ima svoje goste, svoje posebnosti i svoje različitosti.
- Mislim da ovaj dio koji grupacija Arena Hospitality razvija, ali i ostale grupacije koje imaju planove u Puli, ide u dobrom smjeru. Naravno, za svaki novi projekt gledat ćemo na koji način sudjeluje u razvoju zajednice i očuvanju okoliša, to je prioritet. Hoteli moraju pratiti GUP, posebno novi koji ćemo izraditi. No, mišljenja sam da u samom centru grada nedostaju mali butik hoteli i moderni hosteli, komentirao je Zoričić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
