U prosvjedima 1. svibnja 1920. ubijena su četvorica Puljana, a ranjeno ih je 70-ak. No, manje je poznata činjenica da je podsjetnik na taj tragični dan ostao vidljiv golim okom i to na arkadi Slavoluka, kaže povjesničar Milan Radošević * Ima sigurno desetak rupica i definitivno je moguće da su ih uzrokovali meci, kaže konzervatorica-restauratorica Đeni Gobić Bravar
Prosvjed 1.5.1920. godine
Gotovo da nema Puležana koji će Prvomajsku ulicu nazvati njenim današnjim, a zapravo starim nazivom - Ulicom Sergijevaca (Via Sergia). Eventualno će za tim nazivom posegnuti pokoji stariji Puležan, stranac ili stanovnik koji u gradu živi relativno kraće vrijeme.
U Labinu, recimo, postoji Ulica 1. maja, kao što postoji i Ulica 9. septembra, u spomen na Dan ustanka u Istri i Slovenskom primorju. Da bi se Prvomajska trebala vratiti tamo gdje joj je i mjesto, u Prvomajsku, smatra pulski povjesničar dr. sc. Milan Radošević, znanstveni suradnik pulske područne jedinice Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci koji djeluje u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Krvavi prvi svibanj 1920. godine
Naime, upravo na početku ove ulice, na Portarati, na prvomajskim prosvjedima 1920. godine smrtno su stradali Puljani Luigi Lebek, Francesco Mrzljak, Odone Schmelzer i Francesco Sponza kojima je na ovom mjestu podignuta spomen-ploča.
- Prvi svibanj 1920. ostat će u pulskoj povijesti zapisan kao krvavi Prvi maj. Prema procjenama talijanskih okupacijskih vlasti (Kraljevina Italija anektirat će Istru tek na temelju Rapalskog ugovora u studenom iste godine), tog se dana oko sedam tisuća Puljana okupilo ispred zgrade tržnice da bi proslavilo Praznik rada te iskazalo svoje nezadovoljstvo radničkim pravima, ali i djelovanjem lokalnih vlasti, kaže Radošević.
Glas Istre u članku objavljenom 30. travnja 1953. piše: "Pula nikad nije bila tako svečano okićena zastavama i nikad ranije narod nije slavio praznik u ovako velikom broju."
Dio okupljenog mnoštva, nastavlja povjesničar, namjeravao je demonstrativno proći kroz Slavoluk Sergijevaca te nastaviti do Foruma, no u tome su ih zaustavili odredi karabinjera i vojnika.
U nastalom sukobu snage sigurnosti otvorit će paljbu usmjerenu prema masi prosvjednika, a posljedice će se ogledati u četiri smrtno stradala i više desetaka ozlijeđenih civila, kaže Radošević, te ukazuje na manje poznatu činjenicu da je podsjetnik na taj tragični dan ostao vidljiv golim okom i to ni manje ni više nego na Slavoluku Sergijevaca.
Demonstranti se popeli na autoblindu
- Na tu činjenicu skreće nam pozornost dokument pronađen u Središnjem državnom arhivu u Rimu - izvješće tadašnjeg zapovjednika pulske divizije karabinjera, pukovnika Giovannija Mantesea. Iz teksta se iščitava da je ulaz u Ulicu Sergijevaca priječilo i jedno blindirano vozilo. U općem metežu netko od demonstranata se popeo na autoblindu i u tom je trenutku iz strojnice kojom je bilo naoružano vozilo ispaljeno više metaka u zrak, a pritom je pogođen i sam Slavoluk. Konkretno, oštećena je, zapisao je Mantese, arkada Slavoluka, prenosi Radošević. Njegove riječi potvrđuje i Đeni Gobić Bravar, konzervatorica-restauratorica kamene plastike Arheološkog muzeja Istre.