Taj robot bio je čudo u Raši. Radio je u takozvanom cilindričnom koordinatnom sustavu sa pet upravljanih osi s povratnom vezom, prisjeća se tih vremena ing. Dragoljub Đurović. Ističe kako su se u to vrijeme u Jugoslaviji intenzivno, ali akademski robotikom bavili samo dva instituta

U restoranu Due Frateli u Ripendi okupilo se nekoliko bivših djelatnika Tvornice alatnih strojeva Prvomajske iz Raše povezanih u tadašnjem razvoju proizvoda. Došli su kako bi obilježili 40. godišnjicu od izrade prvog industrijskog robota u bivšoj državi. Bilo je to vrijeme ponosa i slave raške tvornice na čijem je čelu bio mladi diplomirani ekonomist Duilio Belić iz Raše, danas uspješni maslinar i proizvođač vrhunskog maslinova ulja koji živi u Rapcu.

U Prvomajskoj Raša tada je radilo 1.100 radnika, ali je početkom ratnih 90-tih završila u stečaju i zatim se postepeno potpuno ugasila. Veliki pogoni i proizvodne hale kao i upravna zgrada ostali su prazni. Zub vremena ih je devastirao, a svi pokušaji oživljavanja Prvomajske su propali. Tek su dvije zgrade za svoju proizvodnju iznajmili labinski kamenoklesar i keramičar. Radnici, inženjeri i vodstvo tvornice razmilili su se po onoj kud koji mili moji tražeći spas u drugim poslovima, privatnom poduzetništvu, u inozemstvu, a neki i u mirovini.

Američka iskustva

Voditelj tog pionirskog projekta izrade prvog industrijskog robota u Jugoslaviji iz dana procvata i pune proizvodnosti raške tvornice kada su se alatni strojevi iz Raše prodavali diljem Europe i svijeta bio je ing. Dragoljub Đurović iz Rapca sa svojim timom. Podsjetio nas je kako je došlo do toga da upravo inženjeri i tehničari raške Prvomajske konstruiraju prvi industrijski robot u bivšoj državi.

- U rujnu 1978. godine prvi puta sam posjetio sajam alatnih strojeva u Chicagu i u to vrijeme u Americi je bio intenzivan razvoj na području robotike. Primjena tih industrijskih robota u Europi je bila u samom začetku, a u SAD-u je radilo dvadesetak tisuća industrijskih robota koji su radili isključivo u automobilskoj industriji na operacijama točkastog zavarivanja dok ih je u cijeloj Europi radilo oko tri tisuće. Na tom sajmu INTS uvodio se trend primjene industrijskih robota u proizvodnom strojarstvu koji su obavljali funkciju posluživanja alatnih strojeva. Po povratku s tog sajma u Prvomajskoj Raša odlučili smo da idemo u projektiranje i izradu industrijskog robota po veličini i funkciji za alatne strojeve iz proizvodnog programa. To smo realizirali krajem 1979.godine. Taj robot je radio u takozvanom cilindričnom koordinatnom sustavu sa pet upravljanih osi s povratnom vezom, prisjeća se tih vremena ing. Đurović te ističe kako su se u to vrijeme u Jugoslaviji intenzivno ali akademski robotikom bavili samo dva instituta, Jožef Štefan u Ljubljani i Mihailo Pupin u Beogradu dok su u Europi etablirani proizvođači bili švedska korporacija ASEA, Simens, Fiat, Renault i još neki . Bilo je to čudo iz Raše na kojem je trebalo još dalje raditi.

Upravlja alatima

- Današnja moderna proizvodnja je nezamisliva bez nekog stupnja primjene automatizacije na fleksibilnim osnovama gdje robot zauzima važnu komponentu kao dio tog sustava. Ovaj robot IR 20 je bio glavna komponenta fleksibilne proizvodne ćelije koja je realizirana početkom 1980. godine u prototipnoj radioni Prvomajske u Raši. Ćelija se sastojala od stroja za piljenje, stroja za obradu krajeva i CNC tokarskog stroja, a manipuliranje je izvodio robot IR 20. To je bilo ohrabrenje svih koji su radili na razvoju novih proizvoda što je vidljivo da se odmah nakon realizacije tog projekta išlo u razvoj novih kompjutorski upravljanih strojeva. Kaže Đurović koji je u Prvomajskoj Raša radio od svog prvog radnog dana nakon završetka studija do njezinog stečaja 1991.godine. Posljednjih pet godina proveo je u Prvomajskoj Zagreb, a zatim je otvorio svoju privatnu tvrtku koja se bavi alatnim strojevima i njihovom modernizacijom. Nerado govori o razlozima propasti raške Prvomajske jer kako kaže nije bio dio upravljačkih struktura već samo dio razvoja proizvoda.

Propast Prvomajske

- Prvomajska se morala, mogla i trebala reorganizirati i restrukturirati jer je u njoj tada radilo 1.100 ljudi iz cijele Labinštine. Međutim pitanje propasti Prvomajske je isto kao i za neke druge propale velike tvrtke u industriji kao što su riječki Torpedo, Rikard Benčić i drugi. Do zadnjeg sam dana radio svoj inženjerski posao u razvoju, kaže Đurović te ističe i one koji su radili na projektiranju i izradi prvog industrijskog robota i koji su bili dio tima a to su inženjeri Đani Brajković, Lučano Tenčić i Stanko Paliska, Marin Matošević te pokojni Bruno Juvan i Cezare Štemberga.

Povezane vijesti

• Raša: Spomen-ploča u čast 185 stradalih rudara
• Raša: Susret harmonikaša i pjevača Labinštine
• Obnovit će se škola u Raši, prošititi groblje u Sv. Lovreču