Valjalo bi urediti Pragrande u šetnicu i botanički vrt, ali prvo treba riješiti zagađene slivne vode odnosno kanalizaciju * Kvartovska škola mogla bi se graditi na preostaloj zelenoj površini uz zaobilaznicu, a postoji ideja da se talijanska zgrada električne centrale iz 1925. prenamijeni i ovdje napravi mala škola

 Gregovica je kvart koji u posljednje vrijeme prolazi kroz intenzivne promjene; gradi se na sve strane. No, njegov razvoj ne prati posve želje stanovnika. Žitelji nam priznaju kako su, u nekoliko proteklih godina, dobili raspršeni trgovački centar (City mall) koji sa svih strana okružuju parkirališta, no osim nešto radnih mjesta, stanovnicima ovog kvarta oni su donijeli samo buku i prašinu od intenzivnih radova te promijenili izgled naselja. Još nedavno, ovaj je kvart glasio za jedan od najzelenijih, poznat po breskvicima i vrtovima koji su se uz zaobilaznicu obrađivali. Danas ih više nema.

Da trgovački centri ne donose dugoročni razvoj smatra i Marko Račan, stanovnik Gregovice koji je javnosti poznat po svojim ekološkim akcijama i čišćenju šumice u srcu naselja.

- Kada se sjetim... Bile su to najslađe i najveće breskve na svijetu. Upravo na ovom dijelu gdje sada beton proždire zelene površine, nekada su bili breskvici i urbani vrtovi. Isto tako nekada su ovdje naši preci vadili kamen (od njega slagali suhozide, kažune...) i nanosili zemlju kako bi se bavili poljoprivredom i prehranjivali svoje obitelji. Danas na tu istu zemlju kamioni natrag dovoze kamen kako bi izgradili još jedan shopping centar u kojemu će nam vjerojatno prodavati hranu iz EU upitne kvalitete ili plastificiranu kinesku obuću i odjeću, ogorčen je Račan navodeći da stanovnicima ovog naselja jako puno toga nedostaje i upravo je stoga borbu za kvalitetniji život u kvartu odlučio nastaviti kao vijećnik u mjesnom odboru.

- Želja imamo jako puno. Kao prvo valjalo bi urediti Pragrande, no da bi ga se krenulo uređivati i preurediti u šetnicu, botanički vrt prvo treba riješiti zagađenu vodu odnosno slivne vode i kanalizaciju koje se u njega slijevaju. Štogod, samo da Pragrande ne ostane septička jama kao posljednjih 20-30 godina koja nam svako ljeto donosi problem s pantiganama, žoharima, navodi Račan. 

Ovaj su dio, napominje, u sklopu europskog projekta počeli uređivati pulski gimnazijalci, članovi Lumena i eko škole. Oni su osmislili i izrealizirali projekt uređenja pješačke staze na području Pragrandea. Riječ je o velikoj zelenoj površini koja se nalazi gotovo u centru grada, no koja je većini Puljana potpuno nepoznata.

Kroz mjesni odbor pokrenuli su i postupak da šumica na Gregovici postane park šuma i sve što to nosi - rampe, info panele... Svakako uz pošumljavanje i održavanje, ograđivanje vojnih bunkera i tunela na kraju šume. No, upravo dan prije našeg razgovora iz Natura Histrice došla im je odbijenica. Šuma ne može postati park šuma jer je premala (ima 3,3 hektara), no i oni se slažu da se treba urediti pa će se tome i dalje težiti.

Uz razgovor o tome kako se, da bi šuma ostala čista, valja organizirati godišnje barem jednu radnu akciju, predavanja na temu povijesti ili možda kakav akustični koncert kako bi se ovdje ljudi družili, a pored vježbališta za odrasle izgraditi dječje vježbalište kao jednu od zamjerki žitelji Gregovice ističe obližnje brdo i ruglo od depoa koje je nastalo od iskopa temelja za novu bolnicu. Privremeno, ali se zbog situacije s koronovirusom i dalje ondje nalazi. Osim što kvari pogled, smeće koje se tu skuplja, navodi Račan, za svake jače bure leti po šumi.

Povezane vijesti

• Počela sadnja četrdesetak novih stabala u Poreču
• "ZASADI DRVO NE BUDI PANJ" Ekološki aktivist Marko Račan i zamjenik gradonačelnika pomogli u sadnji stabala u šumici na Gregovici
• Nije da se samo planira rušiti stabla, u Puli pored novog parkirališta posađen drvored