Danas u podne svečano je otvorena novoizgrađena zgrada Opće bolnice Pula, a svečani čin rezanja vrpce pripao je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću. Svečanim činom otvaranja, koji je u siječnju ove godine odgođen zbog nepovoljne epidemiološke situacije i konačno upriličen danas, zaokružen je projekt započet 23. siječnja 2013., a dovršen u prosincu prošle godine.
Domaćin svečanog otvorenja Opće bolnice Pula bila je njezina ravnateljica i premijerova stranačka kolegica Irena Hrstić, a među prisutnima je bio i ministar zdravstva Vili Beroš.
- Mislim da je ovaj dan svečanog otvorenja potreban zbog zadnjih sedam godina rada 1.300 ljudi svih generacija u Općoj bolnici Pula, rekla je ravnateljica Irena Hrstić.
- Ovo je veliki uspjeh i pobjeda sveistarske politike čija vizija seže još u 2000. godinu za što su zaslužni Lems Jerin i Ivan Jakovčić. Ovo je jedna od najkompleksnijih ustanova i voditi je nije lako, a to može samo Wonder Woman, rekao je Miletić izrazivši zahvalnost ravnateljici Hrstić.
Miletić se zahvalio i premijeru Plenkoviću na iskrenoj i otvorenoj podršci, te podsjetio da bi uz suvremenu srednju medicinsku školu i modernu opću bolnicu priča o zdravstvu u Istri bila zaokružena onim što nedostaje, a to je medicinski fakultet.
Čestitajući na velikom trudu, entuzijazmu i dovršetku projekta Opće bolnice Pula, premijer Plenković istaknuo je da je presudna stvar bila upornost.
- Ovaj projekt gledam zaokruženim da bi Pula, osim što je kulturno i turističko središte, bila i središte zdravstvene skrbi. Pitanje medicinskog fakulteta se mora riješiti.
Također, ovaj projekt otvaramo i u kontekstu reforme zdravstva, koja će doprinijeti jačanju primarne zdravstvene zaštite s ciljem rasterećenja bolnice poput vaše. Ovo je kolosalan uspjeh, zaključio je Plenković.
Podsjetimo - nakon godina čekanja i sedam godina izgradnje, Istra u Puli ima novu, modernu i vrhunski opremljenu Opću bolnicu, primjerenu 21. stoljeću, koja je danas svečano otvorena.
Projekt, vrijedan gotovo 800 milijuna kuna, osim izgradnje, podrazumijevao je i opremanje bolnice najsuvremenijom medicinskom opremom.
U siječnju 2015. počela je dugo očekivana izgradnja Opće bolnice u Puli, jedne potpuno nove zgrade i temeljita obnova stare zgrade. Dovršetak izgradnje bio je planiran početkom siječnja 2018., no taj se rok produljio budući da su neki dijelovi stare zgrade bili u lošijem stanju nego što se procjenjivalo.
Osim toga, ponovljeno produljenje roka posljedica je i pandemije covida-19.
Opća bolnica u Puli u prosincu 2021. dobila uporabnu dozvolu za cjelokupan projekt.
U sklopu nove bolnice smjestila se suvremena stacionarna bolnica s deset operacijskih dvorana i deset postelja u šok-sobama, rađaonica s tri boksa i jednom operacijskom dvoranom za hitne slučajeve, prva pomoć sa 16 postelja, patologija s tri stola za obdukciju, bolnička ljekarna i laboratorij, zatim dnevna bolnica sa 71 posteljom, dvije operacijske dvorane za tzv. dnevnu kirurgiju te poliklinike s 80 specijalističkih timova i 47 liječničkih ordinacija.
Osim toga, pod istim krovom su i nuklearna medicina te gama-dijagnostika, fizikalna medicina i centar za dijabetes i onkologiju.
"Nova pulska Opća bolnica je na ponos svih nas, a posebice na radost svih djelatnika i pacijenata, kojima i ovom prilikom zahvaljujem što su imali razumijevanja tijekom proteklih sedam godina, koliko je trajala izgradnja", istaknula je dr. Hrstić.
Dodala je kako prema popisu stanovništva iz 2021. Istarska županija ima 195.237 stanovnika pa bi se moglo reći da i toliki broj osiguranika gravitira toj zdravstvenoj ustanovi.
Naravno da se može očekivati da će pacijenti iz područja koja su uz granicu s Primorsko-goranskom županijom prije potražiti zdravstvenu uslugu u bližoj bolnici, KBC-u Rijeka, pa se okvirno može reći kako Općoj bolnici u Puli gravitira oko 160 tisuća osiguranika dok se tijekom turističke sezone broj potencijalnih korisnika udvostručuje, istaknula je ravnateljica Hrstić.
Dodala je kako nova pulska bolnica po funkciji akutna bolnica, po vrsti opća bolnica, a po kategoriji županijska bolnica.
Cjelokupna investicija iznosi 796,2 milijuna kuna s PDV-om, od čega je 746,4 milijuna kuna osigurano kreditima (komercijalna banka i HBOR), 34,4 milijuna kuna su nepovratna financijska sredstva Europske unije, 11,3 milijuna kuna decentralizirana financijska sredstva, 2,7 milijuna kuna donacijska sredstva, a 1,4 milijuna kuna izdvojila je Istarska županija.
Vraćanje kredita je u obvezi Vlade i Istarske županije u omjeru 75 prema 25 posto.