Na internetskoj stranici OB Pula, pod rubrikom "Vaskularna i intervencijska radiologija" navedeni su pojedini terapijski postupci uz opasku "edukacija". Je li riječ o nekim novim postupcima koji se do sada nisu radili i jesu li liječnici u fazi edukacije za navedene postupke, upitali smo ravnateljicu Opće bolnice Pula Irenu Hrstić.

"Sve navedeno spada u terapijske postupke, u domeni rada radiologa specijaliziranog za intervencijske, invazivne postupke. Budući da smo kupovinom medicinskih uređaja za to stvorili preduvjete, navedeno jesmo, odnosno bit ćemo u mogućnosti raditi", pojasnila je Hrstić.

Intervencijski postupci

Potvrdila je da je uređaj pozicioniran na Odjelu radiologije, a naziv mu je angiograf. "Taj angiograf smo primarno nabavljali radi onih intervencijskih postupaka koje već radimo na perifernim krvnim žilama, a to su dijagnostička angiografija i flebografija (pregled za prikaz krvnih žila i vena, op.n.) te interventni postupci kao što su ugradnja stentova i dilatacije (proširenja, op.n.)", izjavila je Hrstić i dodala da kupljeni uređaj ima mogućnosti za terapijske postupke sličnog principa rada, samo na drugim krvnim žilama, konkretno TACE i DBE TACE za postupke na jetri.

Hrstić je pojasnila i kratice TACE i DBE TACE koje podrazumijevaju postupke službenog stručnog naziva: TACE je Transarterijska kemoembolizacija, a DBE-TACE Transarterijska kemoembolizacija sa stentovima koji "otpuštaju" lijek.

"Uobičajeno područje za koje se ti terapijski postupci podrazumijevaju jesu maligni tumori jetre (tzv. hepatocelularni karcinom). Ovaj terapijski postupak je potreban tek manjem broju oboljelih i zato je neophodna edukacija u centrima koji to već duži period rade. Za navedene terapijske postupke potrebna je edukacija uživo, znači u institucijama koje to već rade, na realnim pacijentima. Za potrebe Opće bolnice Pula imamo na specijalizaciji kolegu koji se sada, tijekom svojeg specijalističkog usavršavanja, educira za rad tih terapijskih postupaka, te je iz tog razloga navedeno da je edukacija u tijeku", kazala je ravnateljica.

Edukacije u Rijeci i Izoli

Svojevremeno je bilo govora da će nova pulska bolnica, kad bude otvorena, imati angiosalu u kojoj će se moći raditi koronarografije i sanirati pacijenti koji dobiju infarkt. Sada ih se hitno vozi u Rijeku. Na upit zbog čega se to ipak ne radi u Puli i je li razlog nedostatak kadrova, ravnateljica Hrstić potvrdila je da je upravo nedostatak kadrova točan razlog.

"Već duže vrijeme planiramo početi raditi ove dijagnostičko-terapijske postupke. I određeni djelatnici poput kardiologa, medicinskih sestara i tehničara te inženjera radiologije iz naše bolnice već su educirani za rad u KBC-u Rijeka i Općoj bolnici Izola. No, da bismo u potpunosti implementirali ovu uslugu, potrebno je da realiziramo planirano, a to je da započnemo rad na licu mjesta, u Općoj bolnici Pula, uz direktno mentoriranje već visoko iskusnih djelatnika", odgovorila je Hrstić.

Napomenula je da je OB Pula već duže vrijeme u kontaktu s riječkim KBC-om s kojim su uspjeli dogovoriti mentoriranje s tamošnjim kardiolozima i instrumentarkama. Kaže da je epidemija covida svaki put spriječila pravi početak s radom.

"Iskreno se nadamo da ćemo napokon na jesen uvesti i taj postupak – intervencijsku kardiologiju", zaključila je Hrstić.

Povezane vijesti

• Od ponedjeljka preregulacija prometa u pulskoj bolnici
• Sutra svečano otvorenje nove zgrade Opće bolnice Pula. Dolazi i premijer Plenković
• FOTO/Premijer Plenković prerezao vrpcu na ulazu novoizgrađene zgrade pulske Opće bolnice, i poručio: "Ovo je kolosalan uspjeh"