PAZINSKI MEMORIJAL POSVEĆEN 75. OBLJETNICI PAZINSKIH ODLUKA - stanje na terenu imalo je u pregovorima ključnu ulogu

U sklopu programa kojim se obilježavaju događaji iz rujna 1943., kada su u Pazinu donesene odluke o sjedinjenju Istre s Hrvatskom, u Spomen domu Sjedinjenja i slobode održan je, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre 44. znanstveni skup Pazinski memorijal. Nakon pozdravnih riječi Galiana Labinjana iz Čakavskog sabora, skup je otvorila Mirjana Galanat zamjenica pazinskog gradonačelnika istaknuvši veliki doprinos Pazinskog memorijala istraživanju i poznavanju istarske povijesti. U ovoj, obljetničkoj prigodi prvi je dio izlaganja bio posvećen 75. obljetnici Pazinskih odluka, a drugi dio počecima industrijalizacije Istre.

Jačanje partizanskog pokreta

Memorijal je izlaganjem "Vojne i političke prilike u Hrvatskoj i Europi u vrijeme donošenja Pazinskih doluka" otvorio prof. dr. Ivo Goldstein. Govoreći o širem kontekstu događanja naglasio je kako je na zbivanja na ovim prostorima utjecalo jačanje partizanskog pokreta koji je sredinom 1943. uživao veliku potporu stanovništva. Citirajući izvješće jednog njemačkog zapovjednika nakon bitke na Neretvi rekao je kako "Pavelićev pokret ima podršku samo oko dva posto stanovništva". U tom su razdoblju partizani stvorili velika slobodna područja u Hrvatskoj i na prostoru Jugoslavije na kojima su uspostavili svoju vlast, pa su Hrvati i Slovenci koji su živjeli izvan matičnih etničkih područja težili priključenju svom nacionalnom korpusu. Goldstein je naglasio kako je ključnu ulogu u kasnijim političkim pregovorima oko sjedinjenja odigralo stanje na terenu, odnosno zaposjedanje područja od strane Jugoslavenske armije.

Govoreći o državno pravnom značaju Pazinskih odluka prof. dr. Željko Bartulović podsjetio je kako je taj događaj, odnosno datum koji se slavi, samo jedan u nizu povijesnih zbivanja koja su rezultirala sjedinjenjem Istre s maticom zemljom. Stoga same Pazinske odluke imaju deklarativan značaj, ali su uz dokumente ZAVNOH-a i AVNOJ-a i naravno izlazak Jugoslavenske armije na Soču omogućile postavljanje uvjeta u kasnijim pregovorima oko razgraničenja Jugoslavije i Italije. Zanimljivo je bilo predavanje prof. dr. Darka Dukovskog koji je govorio odnosima između hrvatskih i talijanskih komunista u svjetlu Pazinskih odlika. Naime, budući da je u to vrijeme Istra bila talijanski državni teritorij članovi KPI nisu podržavali hrvatske komuniste, koji za njih zastupali nacionalističke ciljeve, zato su neodlučni zastupali ideju čekanja, pa su kontekstu Pazinskih odluka talijanski komunisti ostali pasivni. Međutim, kako je rekao Dukovski, tada je došlo do razdora koji će kulminirati 1948. kada će mnogi talijanski komunisti završiti na Golom otoku.

Pazinske odluke "ispravak" 1920.

Kakva je bila uloga istarskog hrvatskog svećenstva u tim događanjima 1943. nastojao je rasvijetliti dr.sc. Stipan Trogrlić. Nacionalna ideja, koja je talijanske komuniste odbijala od NOP-a bila je ono što je hrvatsko svećenstvo u Istri zbližilo se partizanima. No, bilo je to daleko od nekakve masovne potpore NOP-u kojem su na čelu bili komunisti, što je između svećenstva i partizana ipak stvaralo popriličnu distancu. Trogrlić je to slikovito pojasnio podatkom kako je u 108 istarskih župa djelovalo 138 svjetovnih svećenika i 29 redovnika, a smo ih je 10-tak izrazito podržavalo NOP, dodajući kako u literaturi, pa ni sjećanjima nema podataka kakav je bio odnos svećenstva prema Pazinskim odlukama. Predsjednik pazinskih antifašista Milan Antolovića smatra kako su Pazinske odluke ispravka onoga što je propušteno učiniti 1920. kada je Istra prijevarom prepuštena Italiji. Stoga su odluke logičan završetak nastojanja za koja su se zalagali istarski narodnjaci i hrvatsko svećenstvo.

Drugi dio memorijala bio je posvećen gospodarskim temama, a započeo je predstavljanjem knjige dr. sc. Alide Perkov "Utjecaj državnih institucija na preobrazbu istarskog gospodarstva, počeci od 1850. do 1918." To je razdoblje kada je Austrijsko carstvo, a potom Austro-Ugarska svojim zakonima i dugim propisima utjecala na razvoj industrije u Istri, o čijim je počecima u nastavku govorio dr. sc. Josip Orbanić naglasivši kako je sve započelo prije točno 200 godina, 1818., kada je u Savudriji izgrađen svjetionik, kada je iz Trsta isplovio parobrod "Carolina" i kada je pokrenuta izrada katastra za Istru. Ta prva industrijska revolucija u Istri pomogla je Rovinju da se razvije u industrijsko središte, a njegovo je mjesto nakon gradnje Arsenala preuzela Pula. Alida Perkov potom je govorila o istarskim inovatorima naglasivši pri tomu veliki značaj pulske Politehnike, koja nastavlja inovatorsku tradiciju u Istri započetu prijavom raznih patenata već početkom 19. stoljeća. O značaju električne energije, njene proizvodnje i distribucije za istarsko gospodarstvo od druge polovice 19. stoljeća do naših dana, uz predviđanja budućnosti bila je tema izlaganja prof. dr. Slavka Krajcara. Izlaganje Marijana Milevoja, koji je bio spriječen sudjelovati na skupu, ali je njegov rad pročitan, odnosilo se na Cementaru Koromačno kao prvu tvornicu na Labinštini. Znanstveni skup 44. Pazinski memorijal zaključen je izlaganjem dr. sc. Josipa Orbanića o industrijskoj baštini u Istri i nužnosti njena očuvanja. (Mirjan RIMANIĆ)