Žarko Paić, najbolji hrvatski filozof, kulturni teoretičar, vrstan književnik, kako ga je definirao Aljoša Pužar, gostovao je u četvrtak na Doručku s autorom.

Na upit kakav mu je rad na petoknjižju, Paić je odgovorio da je prije tri mjeseca završio to petoknjižje, i da se tu bavio tehnosferom, da se promisli u cjelini o biti doba iz koje dolazimo, govoreći o umjetnosti, životu, estetici i estetizaciji života, kao i o velikoj prividnoj važnosti estetike u sfere svakodnevnog života.

Ne vozi auto

Otkrio je također da ne vozi auto, te da su nove generacije vezane uz vizualizaciju, uz apsolutnu vladavinu slike, gdje je svijet znak reinterpretacije prošlosti te sama ljudska egzistencija ima ono nešto što nas čini ljudima. Tehnosferu je definirao kibernetičkim sustavom informacija, dok je za tehniku rekao da je to čekić, a tehnologija primjerice lokomotiva.

- Jezik nije jezik nego je slikovno pismo, imamo odgovore na sve, a kada je 1954. Heidegger održao predavanje o prvom biokemičaru koji stvara novo biće, oni koji su to slušali bili su zaprepašteni, ako se to biće ne stvori iz ničega, to ukazuje na nešto vrlo znakovito što se dešava. Suvremena tehnosfera ima mogućnost aplikacije, mi nismo subjekti, a tehnoznanost je zastrašujuća. U humanističkim znanostima, o kojima bi se dalo raspravljati, bez tjeskobe ne bi bilo umjetnosti dvadesetog stoljeća, pomislimo na Munchov "Krik" ili na Camusovog "Stranca". Pomislimo samo na djelo Alberto Moravia "Ravnodušni ljudi", odnosno na ravnodušnost prema događajima, kazao je.

Nadahnuto i, kako je publika ocijenila i komentirala nakon Doručka, mudro, govorio je i o tome da je digitalna slika hiperrealistička, o tome da je jezik sloboda, o politici identiteta te o problemu identiteta, te da mnogi nepravedno zaboravljaju Sartrea.

- Pojedinac omogućava zajednici mogućnost slobode i otpora, naveo je govoreći i o krinkama ljepote, estetike, te da moda nije više emancipatorna praksa.

Govorio je i o tome kako je četiri dana bio bez interneta zbog nekih tehničkih poteškoća što ga je posve izbacilo iz takta.

- Dovršavao sam knjigu, i mislio sam da trebam biti umrežen, dostupan, to me totalno izbacilo iz takta iako nisam nikada mislio da bi me nešto moglo izbaciti iz takta. Onda sam pogledao kroz prozor, vani je bio snijeg, lijepo vrijeme, čovjek postaje histerik, psihoanaliza ne može objasniti tehnosferu.

Sloboda je fantazija

Osvrnuo se i na činjenicu da je Europa svojevrsna muzealizacija za kulturni turizam, bilo je riječi i o represivnoj toleranciji, o ravnodušnosti, oblicima nasilja i nakaradnim poimanjima mode i estetike, te o Europi, ideji filozofije i orijentacije, kao i o državama blagostanja.

Govorio je i o tehnoznanstvenicima. "Sloboda je fantazija. Ako je Nietzsche govorio da trebamo tisuću puta reći da ovom životu, mislim da treba tisuću puta reći ne ovom životu i reći da drugom životu. Poezija je početak svega što jest, a citirat ću u doslovnom prijevodu jedan vrlo značajan Rilkeov stih uz njegovih "Devinskih elegija": moraš promijeniti svoj život. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti

• Na Doručku s autorom o slobodi, migracijama, Europi i novinarstvu TEHNOLOGIJA NE SMIJE UNIŠTITI ZNANJE NI UČENJE
• Predstavljen novi roman Borivoja Radakovića - Jedina populacija kojoj tek treba emancipacija je muška heteroseksualna populacija
• RUSKI PISAC JEVGENIJ VODOLAZKIN Ono što je bila igra uma Karla Marxa, Rusi su to shvatili potpuno ozbiljno