Snimio Milivoj MIJOŠEK
Glavni razlog zašto je hitna služba pulske Opće bolnice prekrcana je taj što jako puno ljudi tamo dolazi iako zapravo nisu hitni slučajevi.
Ivan Fedel, zamjenik ravnateljice Irene Hrstić, pojašanjava da postoje trijažne kategorije od 1 do 5, pri čemu su 1 najteži slučajevi (neposredno životno ugroženi bolesnici) a 5 najblaži. Struktura posjeta hitnom bolničkom prijemu je takva da je svega 3 posto pacijenata kategorija 1 i 2, dakle onih koji su vrlo ozbiljni i hitni.
"Trijažna kategorija 3, koja zahtjeva bržu obradu i gdje se često radi o složenijim zdravstvenim problemima koji iziskuju dodatnu obradu, konzultacije pa nerijetko i prijem u bolnicu, čini 32 posto ukupnih posjeta, dok trijažne kategorije 4 i 5 čine 65 posto ukupnih pregleda. Iz tih podataka razvidno je da velika većina posjeta hitnom bolničkom prijemu nije imala pravu indikaciju za hitan pregled u bolničkom hitnom prijemu", pojasnio je Fedel, napomenuvši da se i kod trijažnih kategorija 4 i 5 ne radi o zdravim ljudima, i njima je potrebna određena medicinska skrb i pregled, ali svakako ne u hitnom bolničkom prijemu.
Što se tiče trenutne kadrovske ekipiranosti i nedostatka broja kadrova, bez obzira je li riječ o liječnicima ili medicinskim sestrama, zamjenik ravnateljice pulske Opće bolnice naveo je da OB Pula već više od pet godina neuspješno raspisuje natječaje za specijalizaciju iz hitne medicine kako bi se popunila planirana sistematizacija OHBP-a i time barem djelomično ublažio problem dugog čekanja na preglede.
"Više puta smo raspisivali natječaj za pet specijalizacija, no nažalost odaziv je skroman. Od jedne realizirane specijalizacije kandidat je tijekom školovanja odustao, druga specijalizacija je pri kraju i očito je da ne postoji interes među mladim liječnicima za tu specijalizaciju, a time i rad u OHBP-u. Od prošle godine, a pogotovo od 2022., sve je izraženiji problem nedostatka i drugih profila medicinskog, ali i nemedicinskog osoblja, prvenstveno medicinskih sestara/tehničara, prvostupnica sestrinstva, pratitelja bolesnika. Radi se o specifičnom radnom mjestu za koji je potrebno imati određene kompetencije, znanja i iskustvo i takav kadar se ne može u potpunosti riješiti samo preraspodjelom postojećeg osoblja. S obzirom na stalno širenje zdravstvenih usluga koje OB Pula pruža, sve zahtjevnije medicinske postupke i dijagnostičke metode, preraspodjela zdravstvenog kadra rezultirala bi neminovno smanjivanju pružanja usluga u drugim zdravstvenim djelatnostima. Sve unutarnje rezerve bolnice su iskorištene i bez popunjavanja upražnjenih radnih mjesta nemoguće je na adekvatan način riješiti taj problem", naveo je Fedel.
Budući da se pacijenti žale na strašno duga čekanja, upitali smo je li problem u trijaži ili čekanju specijalista koji paralelno rade na odjelu i konzilijarne preglede u OHBP-u i može li se tome ikako doskočiti.
"Na prvom mjestu je opterećenost hitnog prijema velikim brojem bolesnika koji dolaze na OHBP, što se jasno vidi iz navedenih podataka o trijažnim kategorijama. Bolesnici su sve kompleksniji, često se radi o strancima gdje postoji i jezična barijera u komunikaciji, nemaju svoje medicinske podatke o prethodnim bolestima, sve to produljuje vrijeme obrade, otežava rad zdravstvenog osoblja i stvara nezadovoljstvo kako kod bolesnika tako i kod medicinskog osoblja. OHBP znači objedinjeni hitni bolnički prijem, dakle on nije predviđen da rješava sve zdravstvene probleme ni domicilnog stanovništva ni gostiju i posjetitelja naše županije. Mnogi zdravstveni problemi trebali bi biti zbrinuti izvan OB Pula što smo više puta naglašavali", odgovorio je Fedel.