NAPLATA ZA PRODUŽENO STUDIRANJE
JESU LI NEINFORMIRANI ILI DEZINFORMIRANI? Studenti pulskog Sveučilišta ogorčeni jer će za prijenos diplomskog morati platiti nekoliko tisuća kuna. Sa Sveučilišta kažu: "Nije to ništa novo!"
Umjesto opcije ispisa sa studija onih koji predugo studiraju i molbi za produženje statusa, koje se odobravaju kad god je to opravdano, na prošlogodišnjim upisima je uvedeno plaćanje pune participacije za godinu produljenja studija iznad njegova redovnog trajanja, jer se za takve studente ne dobiva se subvencija Ministarstva, rekla je prorektorica Lorena Mošnja Škare
Nezadovoljni informacijom da će apsolventsku godinu morati plaćati pet tisuća kuna, javila nam se grupa studenata sa Sveučilišta Jurja Dobrile. Studentica s kojom smo razgovarali kaže da je položila sve ispite, a sad joj ostaje samo pisanje i obrana diplomskog rada. Ogorčena je što će, kako je rekla, sada trebati platiti čak pet tisuća kuna.
- Ako se samo prenosi diplomski rad, onda bi to inače bilo besplatno, a ono što najviše iritira u ovoj priči, jest što je sveučilište tu odluku donijelo usred korona krize 31. ožujka, no nas nitko o tome nije obavijestio niti je studentima bila vidljiva na stranicama fakulteta. Sigurno nas ima stotinjak u ovakvoj situaciji koji prenosimo samo diplomski rad i nemamo nikakve zaostatke, ispričala je studentica.
Iako je prvo navela da će plaćati apsolventsku godinu pet tisuća kuna, u naknadnom razgovoru je rekla da će to ipak koštati oko 2.800 kuna. Na upit zbog čega su studenti tek sad reagirali, ako je odluka donesena još u ožujku, odgovorila je da za to ranije nisu ni znali, jer konkretne obavijesti nije bilo.
Preispitati odluku
-Navedeni dokument je objavljen na stranici fakulteta 4. kolovoza ove godine bez ikakvog upečatljivog naslova, već je samo priložen kao nešto sasvim sporedno i ne toliko važno za nas studente. Očekujemo od rektora da se donijeta odluka preispita, te krene odnositi na sljedeću generaciju, pošto dosadašnji studenti o ovoj odluci nisu bili pravovremeno obaviješteni. Smatramo da nije u redu da se usred tekuće akademske godine donese ovakva odluka, iako je zakonski fakultet ima pravo donijeti. Pogotovo zbog ovogodišnje specifične situacije s pandemijom COVID-19 čije je financijske posljedice mnogo studenata osjetilo na svojoj koži. Nažalost, ovo nije prvi put da se ovakva praksa primjenjuje na pulskom Sveučilištu. U razgovoru s prijašnjim generacijama, saznajemo kako su se slične stvari i ranije događale. Trenutno studenti na raspolaganju nemaju pravobranitelja, pošto je prethodni podnio ostavku, ističe studentica.
Navodi da su u potrazi za odgovorima kontaktirali Sveučilište i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, no odgovornost se, tvrdi, prebacuje s jedne na drugu stranu, a studenti konkretan odgovor i dalje nisu dobili. "Upućuje nas na Senat i rektora, budući da oni navodno jedini imaju ovlast donositi i odobriti zakone", kaže studentica. Napominje da im je cilj motivirati rektora i Senat na razmatranje i promjenu odluke koja je donesena u ožujku ove godine u neizvjesno vrijeme pandemije COVID-19, o kojoj nisu pravovremeno bili obaviješteni.
Dezinformacije
No, prema službenim izjavama koje stižu sa Sveučilišta, moglo bi se reći studenti nisu dobro informirani ili su dezinformirani. Tako prorektorica za upravljanje resursima prof.dr.sc. Lorena Mošnja Škare kaže da se svake godine na istom mjestu i u isto vrijeme stavlja obavijest o participaciji te da to nije ništa novo.
Naime, odluku o participacijama studenata u troškovima studija, koju donosi Senat Sveučilišta, Studentski zbor nije prihvatio u dijelu koji se odnosi na naknade za godine produljenja studija iznad propisanih rokova trajanja studija. Studenti ih popularno nazivaju "apsolventskim godinama", ali prorektorica za upravljanje resursima prof.dr.sc. Lorena Mošnja-Škare ističe da su produljenja studija češće posljedica ponavljanja godine i polaganja nepoloženih ispita iz prethodnih godina studija, a ne samo pisanja završnog ili diplomskog rada.
- To se pitanje apsolventskih godina ponavlja već nekoliko godina uzastopno kada smo u cilju povećanja završnosti studenata koji studiraju još godinama nakon predviđenog vremena trajanja studija, pokušali time potaknuti studente da pravovremeno dovršavaju studijske obaveze jer se jako često "samo koji mjesec" pretvori u jednu, pa drugu godinu produljenja, pa i udvostručenje trajanja studija. Svi se ti podaci dostavljaju Ministarstvu znanosti i obrazovanja i sve to utječe i na financiranje iz proračuna. Dugo zadržavanje neaktivnih studenata u sustavu utječe i na odnose broja studenata i nastavnika kao akreditacijske kriterije, kaže prof. Mošnja-Škare.
Umjesto opcije ispisa sa studija onih koji predugo studiraju i molbi za produženje statusa, koje se odobravaju, kaže prorektorica, kad god je to opravdano, na prošlogodišnjim upisima je uvedeno plaćanje pune participacije za godinu produljenja studija iznad njegova redovnog trajanja, jer se za takve studente ne dobiva subvencija Ministarstva. Prorektorica ističe da studenti koji više godina produljuju studiranje jer im je ostao samo završni ili diplomski rad plaćaju minimalnu participaciju, a onima koji su lani prvi put produljili studij plaćanje je odgođeno za ovu, 2020./21. akademsku godinu, a zbog korone naknada im je prepolovljena.
- Kako Studentski zbor nije prihvatio tu opciju, rektor je ponudio opciju da se besplatno studira još do najviše 18 mjeseci nakon propisanog trajanja studija. Druga opcija je bila uz naknadu školarine, no ni to nije prihvaćeno prošlotjednim zaključkom sa sjednice Studentskog zbora koji je predložio svoj model sa zahtjevom da se uputi na predstojeću sjednicu Senata na raspravu. Za taj model je napravljena analiza i utvrđeno je da bi školarine za studente koji ponovno produljuju studij ispale znatno nepovoljnije u odnosu na one predviđene Odlukom Senata, što sigurno nije bila intencija Studentskog zbora, već su očito pretpostavljali da je studentima ostao samo završni rad i pokoji nepoložen ispit. Nisu računali da velik broj studenata, uz završni rad, ima i znatan broj nepoloženih kolegija koje prenose iz godine u godinu i kada se to uzme u obračun, školarina bi bila puno veća od navedenih visina participacije, kaže Mošnja-Škare.
Predočeno je to i Studentskom zboru, a rektor je predložio da se i ovoga puta ta odredba ponovno odgodi i primijeni model koji je već prošle godine prihvaćen i po kojem su studenti već uplaćivali svoje obaveze.
- Naravno da opravdani razlozi nemogućnosti završetka u primjerenom roku uvijek postoje i s njima se odgovarajuće postupa i sigurno takvi studenti neće biti oštećeni ni na koji način, no na žalost, previše je generalizacija, netočnih informacija, ishitrenih zaključaka i šumova, a baš nije uvijek sve moguće podvući pod "korona-plašt". Imajući u vidu sve što je korona donijela svima nama, poduzete su mjere za pomoć studentima kojima je to najpotrebnije, specifične za razdoblje epidemiološke situacije. Model školarina je jedno, mjere su drugo i naravno da Sveučilište i neovisno o koroni vodi brigu o ranjivim skupinama. Studentima je omogućeno i obročno plaćanje po kriterijima prihoda kućanstva u razdoblju epidemije, a ove godine, iako se i Sveučilište financijski bori sa svim izazovima korone, u financijskom su planu povećana sredstva za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa kako bi se obuhvatio veći broj korisnika, ističe Mošnja-Škare.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
