Predsjednik stranke Centar dr. Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, za naš list analizira potrebu za teritorijalnim preustrojem države, domaću političku scenu i suradnju s pulskim gradonačelnikom Filipom Zoričićem. Iako njegova stranka nije brojna u parlamentu – ima dvije zastupnice, Marijanu Puljak i Daliju Orešković – vrlo su glasni, kao i u Splitu, drugim najvećim hrvatskim gradom, kojim upravljaju od prošlih lokalnih izbora.

Inače, stranka Centar nastala je spajanjem stranaka Pametno i Stranke s imenom prezimenom, koja je pak nastala od stranke Start Dalije Orešković. Smješteni su u liberalni centar i u Hrvatskom saboru čine zastupnički klub zajedno s Ankom Mrak Taritaš iz stranke GLAS. U Istri (još) nemaju ogranke, ali se spekulira da bi im mogao pristupiti Filip Zoričić sa svojom nezavisnom listom, posebno ukaže li se potreba za prijevremenim izborima za Gradsko vijeće Pule, što je posljednjih dana sve izglednija opcija.

- Stranka Centar pokrenula je, između ostalog, inicijativu za promjenu statusa velikih gradova i njihovih prava, o čemu je bilo riječi na nedavnoj konferenciji u Puli i Splitu. Kakve promjene zagovarate?

- Prema mišljenju brojnih eksperata koji se bave teritorijalnim ustrojem, najveće žrtve rascjepkanosti i velikog broja jedinica lokalne samouprave su upravo veliki gradovi među kojima su Pula i Split. Tu realnost sam vrlo brzo spoznao nakon što sam stupio na dužnost gradonačelnika Splita jer u svakodnevnom poslu imam prilike vidjeti koliko se usporavaju procesi zato što grad Split ne upravlja s velikim dijelom svoga teritorija. Nedavno smo imali konferenciju za novinare na kojoj smo na jednostavan i slikovit način htjeli pokazati o čemu je riječ. Naime, grad Split uređuje Hrvojevu ulicu koja se nalazi uz zid Dioklecijanove palače i tamo sve ovisi o našoj spremnosti da napravimo ono zbog čega su nas građani izabrali, a to je uvođenje reda. No, nakon što prošetate nekoliko stotina metara dalje, na istočnoj obali, ovlasti grada, županije i Lučke uprave se preklapaju i mi imamo ogroman problem urediti taj dio grada u kojem su postojali brojni ilegalni kiosci koji godinama rade bez ikakvih dozvola. Svi drugi akteri se proglašavaju nenadležnima, a kada mi tražimo ovlasti da uredimo taj dio centra grada, kažu nam da ne možemo. Često se šalim i kažem da grad Split nema izlaz na more. Slična je situacija i u Puli u kojoj čak 2/5 gradskog teritorija nije pod ingerencijom grada. Tako ne možemo razvijati sve potencijale koje imamo.

- Poznato je da se zalažete za ukidanje županija, stvaranje pet regija i stotinjak urbanih sredina. Koliko je prijedlog Centra realan u državi s 556 gradova i općina 21 županijom?

- Realan je onoliko koliko je jaka volja građana i svih drugih aktera da Hrvatska krene naprijed i riješi se okova koje su nam oko ruku i nogu postavile stare političke opcije čiji je cilj zadržavanje društvenog statusa quo u kojem su oni na pozicijama političke moći. Apsolutno sam siguran da imamo pravo postavljati pitanje svrhovitosti županija. U ovoj konstelaciji političkih snaga, možemo reći da one ne služe građanima koliko služe kao poluga pomoću koje HDZ održava vlast u ovoj zemlji. U ovako rascjepkanom teritorijalnom ustroju, županije samo smetaju gradovima koji imaju kapacitet da upravljaju svim resursima na svom teritoriju. Pogoduju političkim opcijama koje vladaju velikim brojem malih općina na cijelom teritoriju Hrvatske koji zajedno sa županima održavaju iluziju o velikoj važnosti županija. To je začarani krug koji, kako sam rekao, ne ide u korist građanima.

- Kako vidite Istarsku županiju u novom teritorijalnom preustroju?

- Istru vidim kao jednu fantastičnu Hrvatsku regiju koja ima svoje kulturne i povijesne posebnosti, na što trebamo biti ponosni i tako treba ostati u budućnosti. Ovdje se uvijek osjećam sjajno. Ulogu administrativnog tijela koje se naziva županija, kao što sam rekao, treba preispitati kako bi napravili ustroj koji koristi građanima, a ne HDZ-u.

- Prema istarskim turističkim radnicima, naprimjer, Istri ne odgovara ni statistički smještaj u regiju Jadranska Hrvatska zbog korona statistike?

- Da. U korona krizi je državna vlast pokazala puno slabosti i ovo je jedna od njih.

- Pronašli ste, izgleda, zajednički jezik s gradonačelnikom Pule Filipom Zoričićem. Hoće li njegova nezavisna lista preći u Centar i tako osnovati stranku u Istarskoj županiji?

- Nismo razgovarali o stranačkim politikama jer smo obojica fokusirani na svoje gradove. Imamo slične probleme i to nas je na neki način dodatno povezalo. Obojica predstavljamo, da tako kažem, novi val u Hrvatskoj politici, dobili smo povjerenje u dva velika i važna grada i zbog budućnosti imamo veliku odgovornost da to povjerenje opravdamo. Moramo pokazati rezultat kako bi građani vidjeli da je drugačija Hrvatska moguća. Stare političke opcije jedva čekaju da nam podmetnu noge gdje god mogu i zato moramo biti maksimalno fokusirani na cilj, a to su naši gradovi i bolji život u njima.

- Prigovara Vam se da od Splita niste napravili transparentni grad. Tako smatra HSLS-ov šef i HDZ-ov koalicijski partner Dario Hrebak. O čemu se radi, o objavi financijskog poslovanja na internetu kakvo imaju i gradovi koje vodi stranka Fokus?

- Ne mogu se načuditi kolika je količina neinformiranosti gospodina Hrebaka, s obzirom da grad Split objavljuje sve isplate iz gradskog proračuna što se s dva klika miša može provjeriti na stranci moj.split.hr gdje treba kliknuti na iTransparentnost da biste vidjeli sve isplate iz gradskog proračuna. Ne želim se uopće zamarati ovakvim izjavama, a na mjestu kolege Hrebaka koji je vjerni koalicijski partner HDZ-a malo bih manje dijelio moralne prodike drugima.

- Ima li šanse za okrupnjavanje liberala, barem ovih koji nisu uz HDZ (Centar, GLAS, Fokus, IDS) na jednoj političkoj, pa i koalicijskoj platformi?

- Vjerujem da je postojanje velikog broja stranaka, pa i liberalnih, jedna faza u razvoju demokracije što je uvijek i u svim društvima bio dug proces, ali i proces koji nema alternativu ako želimo biti dio najrazvijenijih zemalja u svijetu. Vjerujem da su neke stranke samo nominalno liberalne, ali u suštini ne dijele sve vrijednosti u koje i mi vjerujemo. Uostalom, do izbora je ostalo još jako puno vremena i smatram da nema puno smisla u ovom trenutku najavljivati potencijalne koalicije za nešto što će se dogoditi za nekoliko godina. Volio bih da u vremenu do izbora svi pokažemo što znamo i možemo, pa da onda, ako za to bude postojalo potrebe, sjednemo i razgovaramo s opcijama i ljudima s kojima dijelimo svjetonazor i vrijednosti u koje vjerujemo.

- Kako gledate na reakcije Vlade u postojećoj krizi izazvanoj ratom u Ukrajini i na proturječne izjave ministra obrane i "obranaški" nastup premijera?

- Ruska agresija na Ukrajinu imat će dugoročne posljedice na cijeli svijet, u to nema nikakve sumnje, a to će se odraziti na naš svakodnevni život u godinama koje dolaze. Ne bih ulazio u detalje, jer smatram da geopolitičke odnose u svijetu od mene mogu bolje objasniti ljudi kojima je to ekspertiza, ali mogu reći da me ponašanje hrvatske vlasti rastužuje prije svega zbog toga što nije u potpunosti jasno ima li Hrvatska jednu vanjsku politiku, ali svako brdo vodi svoju. Zajednička vanjska politika je minimum koji očekujemo od Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, a na to ih, uostalom, obvezuje i Ustav. Izjave premijera i ministra obrane oko drona koji je pao u širem centru Zagreba su vjerojatno najgori primjer krizne komunikacije u povijesti Hrvatske. Za vrijeme ratne psihoze u Europi, oni izlaze s potencijalno fatalnim informacijama, da je netko na nas bacio bombu, a da pri tome očito nemaju dokaze da se to uistinu i dogodilo. Teško mi je zamisliti išta neodgovornije od toga.

- Je li Hrvatska spremna za velike globalne izazove, poput ukrajinskog rata, u vremenima kada nema ni protugradnu, a kamoli proturaketnu obranu?

- Mislim da se odgovor može naslutiti iz vašeg pitanja. No, ovdje ne treba biti licemjer i sasuti drvlje i kamenje na Vladu kada znamo da je opće uvjerenje u cijeloj Europi, ne samo u Hrvatskoj, donedavno bilo da je rat u Europi teško zamisliv i da je bolje ulagati u bolnice, škole i vrtiće nego u rakete i borbene avione. Ova kriza nas je naučila da moramo pronaći financijsku snagu da ulažemo i u jedno i u drugo.

- Možemo li se, nakon jarunskog drona, vjerovati NATO savezu?

- Povjerenje je sigurno poljuljano i razumijem naše građane koji se čude mogućnosti da dron preleti tri članice NATO-a bez reakcije, jer se i sam čudim. No, jedan incident koji je srećom završio bez najtežih posljedica možemo gledati i kao priliku da popravimo ono što možda nije funkcioniralo, a trebalo je. Cijela ideja kolektivne obrane ne može doći u pitanje zbog jednog drona. Hrvatska treba biti članica NATO-a jer je naše mjesto za stolom za kojim sjede najrazvijenije zemlje svijeta, ali i zato što živimo u okruženju koje je kroz povijest uvijek bilo nestabilno.

- Kakvo je stajalište Centra o uvođenju obavezne vojne obveze i o uvođenju odgovarajućeg predmeta u srednje škole?

- Moderna, funkcionalna, profesionalna i dobro opremljena vojska je najjači saveznik i jamstvo sigurnosti. Nisam siguran koliko bi pomoglo obrani zemlje u 21. stoljeću, kada se ratuje izrazito sofisticiranom tehnologijom, da nauči svoje stanovništvo sklopiti i rasklopiti kalašnjikov i ispaliti nekoliko metaka iz njega. No, to je samo moj dojam, volio bi čuti što o tome kažu vojni eksperti.

- Dalmacija i Split imaju slabiju procijepljenost od covida. Očekujete li da će i to, ne sam rat u Europi, utjecati na turističku sezonu?

- Puno puta sam pozvao sve naše sugrađane da se cijepe jer smatram da trebamo imati povjerenja u znanost i znanstvenike, bez obzira na brojne šumove u komunikacijskom kanalu. Svijet je preplavljen lažnim vijestima, insinuacijama, manipulacijama, a kovid kriza i cijepljenje su idealna poluga pomoću koje se može sijati strah među ljudima. Žao mi je zbog toga, jer na kraju, cijenu uvijek plate građani.   Nadam se da će turistička sezona biti dobra, a kad smo se već dotaknuli te teme, ovo nam je još jedna lekcija da ne smijemo sve karte staviti na razvoj u jednom sektoru. Puno je strateških odluka koje Hrvatska treba već danas donijeti, a ova Vlada čini mi se, ima drugih briga.

- Svjedoci smo posvemašnje nemoći opozicije u Hrvatskom saboru. Ne postoji ni šef oporbe. Smatrate li da je realno zazivanje izvanrednih izbora u trenutku kada HDZ ima premoć i u trenucima krize koja treba Vladu s punom podrškom u parlamentu?

- Kada je započela ruska agresija na Ukrajinu, Vlada je izgledala kao da je na konopcima, nokautirana brojnim aferama po kojima ćemo je i pamtiti jednom kada, napokon, ode. Baš zbog situacije koja je bila izuzetno napeta, mi smo rekli da u ovom trenutku izvanredni izbori nisu opcija, što ne znači da uskoro neće biti. Stranka Centar ima dvije saborske zastupnice koje su jedne od najaktivnijih u ovom sazivu, a ponašanje drugih oporbenih stranaka ne bih komentirao. Već sam naglasio u prethodnom pitanju, neka svatko pokaže što može i zna, građani će onda svoj sud donijeti na izborima. Ta priča o lideru oporbe je na neki način precijenjena jer implicira da svi trebamo stati pod šator jednog jakog lidera. Nije li to ono što radi HDZ svih ovih godina? Stvaraju sliku jakog vođe koja je sve samo ne istinita u realnom životu. Uostalom, pravi lider se nekako sam nametne, ljudi ga prepoznaju kao takvog, ne može se nametnuti uloga koja nekome nije imanentna. To što ne postoji jasni lider opozicije, ne znači da ona nema kvalitetne ideje, dapače. Evo, mi radimo na tome da u ovom mandatu napišemo prijedloge zakona koje sljedeći saziv Sabora može donijeti na prvoj sjednici. Teritorijalni preustroj, o kojem smo već govorili, je jedna od tih tema koju mi smatramo ključnom.

- Hoće li, po Vašem mišljenju, premijer rekonstruirati Vladu s obzirom na ministre pod istragama USKOK-a?

- O tome će svakako odlučiti on, a ja nemam namjeru savjetovati Andreja Plenkovića što treba učiniti. Kad pogledamo ministre koje je izabrao, rekonstrukcija izgleda kao gletanje trulih zidova.

- Kako gledate na ponašanje predsjednika Zorana Milanovića? Je li on jedini, bez obzira na vokabular, jedini korektiv vlasti u ovom trenutku?

- Ne, Zoran Milanović je predsjednik Republike i kao takav dio je vlasti. Žao mi je što se želi stvoriti dojam da je uloga predsjednika države da bude oporba Vladi jer to nije pozicija kakva je zamišljena Ustavom. On može imati drugačije mišljenje od Vlade i treba ga javno komunicirati, ali ne smijemo zaboraviti da predsjednik i Vlada imaju ovlasti koje se preklapaju u vanjskoj policiti i obrani i tu Hrvatska mora imati jedinstvenu politiku. Oko toga ne bi smjelo biti nikakvih razmimoilaženja jer ona štete interesima građana. Tu zrelost, nažalost, ne vidim u odnosu predsjednika i premijera.

Povezane vijesti

• FOTO / ZORIČIĆ U PRVOM POSJETU: Otišao u Split kod Ivice Puljka, predao mu i dres Istre 1961
• PULSKI GRADONAČELNIK FILIP ZORIČIĆ NAJAVIO OGRANIČENJE PROMETA U CENTRU GRADA VEĆ OD SVIBNJA Evo kako bi to trebalo funkcionirati
• Filip Zoričić korak bliže stranci Centar i Ivici Puljku. On kaže: "VRIJEME ĆE POKAZATI…"