Pula je, kao glavna ratna luka, bila važno vojno-strateško središte Habsburške Monarhije. Radi njezine obrane izgrađen je sustav objekata podijeljen u 16 obrambenih okruga, koji se protezao na površini od 700 četvornih kilometara od Barbarige na zapadnoj do istočne obale Istre uključujući i otok Lošinj. Građen je planski od 1813. do 1918. godine. Pulu su tako okružile utvrde, bitnice, tuneli i skloništa, a za njihove potrebe izgrađen je i velik broj skladišta, laboratorija, vodosprema, kamenoloma, molova i podzemnih protuzračnih skloništa pa je u njima u ratnoj spremi boravilo čak 25 tisuća vojnika i časnika. Grad i šire gradsko područje dobili su ime Pomorska tvrđava Pula. O superiornoj vojnoj tehnologiji, obrambenoj strategiji i iznimnim građevinskim mogućnostima toga razdoblja svjedoči 28 utvrda i više od dvije stotine različitih obrambenih objekata.

Ovako kustosice Katarina Marić i Katarina Pocedić uvode posjetioce Povijesnog i pomorskog muzeja Istre na izložbu "Fort Center Pula" koja će biti postavljena nekoliko godina kako je predviđeno projektom financiranim iz ITU mehanizma. Izložba s predivnim zračnim fotografijama Ide Skoko, i na web stranicama Pula Fort Centera te dokumentirana i pisana ostavština Attilija Krizmanića cjelovito prikazuju grandioznost pulskog fortifikacijskog sustava.

Konzervatori, a razgovarali smo s Ivanom Matejčićem te Renatom Pamić koja radi na zaštiti austrougarskog graditeljskog naslijeđa u Sloveniji, ističu da je Pulu kao grad oblikovala Austrija, ali je ta baština nepravedno u sjeni voluminozne Arene i drugih antičkih spomenika. Prema mišljenju stručnjaka međunarodnih organizacija poput UNESCO-a i europskih institucija s kojima surađuje Nataša Urošević, docentica na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta u Puli, malo je gradova u Europi i na Mediteranu koji imaju tako jedinstvenu kombinaciju sačuvane kulturne baštine iz raznih razdoblja, koncentriranu na tako malom prostoru. Austrougarska vladavina je najvećem istarskom gradu podarila neviđen prosperitet za kojim Pula i dan-danas kaska. U samo stotinu godina Pula je s 924 narasla na nevjerojatnih 60 tisuća stanovnika. Međutim, austrougarsko naslijeđe nije adekvatno valorizirano, već je tužno zapušteno, pa bi se odgovorni za vođenje grada i njegove turističke prezentacije trebali više angažirati da bi se turisti, ali prije svega stanovnici Pule bolje osjećali u vlastitom gradu i da s ponosom svakodnevno žive njegovu povijest.

Za to postoje dostupna i, nažalost, neiskorištena sredstva EU fondova koja su znali iskoristiti gradovi poput Zadra, Splita, Šibenika, Dubrovnika i drugih. Svijetli primjeri su pulski muzeji, Arheološki čiji je osnivač Ministarstvo kulture i medija te Povijesni i pomorski muzej na Kaštelu u ingerenciji Istarske županije, što im daje veće mogućnosti financiranja projekata.

Atraktivna utvrda Brioni Minor (Ida SKOKO)

- Moderna Pula razvila se oko povijesnog Arsenala i jedne od najstarijih starogradskih jezgri na Mediteranu, na sedam gradskih brežuljaka, s venecijskim Kaštelom na središnjem brežuljku i fortifikacijskim prstenom koji je štitio nekadašnju glavnu austrougarsku pomorsku luku. Pomorska tvrđava Pula bila je dio šireg sustava srednjoeuropskih austrougarskih utvrda, koji su činili utvrđeni sustavi Verone i Trentina u Italiji, Linza i Beča u Austriji, Olomouca u Češkoj, Krakowa i Przemysla u Poljskoj te Komaroma/Komarna na mađarsko-slovačkoj granici uz jedinstven fortifikacijski sustav Bokokotorskog zaljeva. Budući da se radi o izuzetno vrijednom zajedničkom srednjoeuropskom naslijeđu, logično je i očigledno da ga je najjednostavnije valorizirati kroz dostupne EU projekte i s tim su suglasni svi naši partneri. Posjedujemo kvalitetnu dokumentacijsku osnovu i feasibility studiju valorizacije pulskih fortifikacija koju je izradilo pulsko Sveučilište u sklopu projekta Adrifort. Preduvjet je ipak kreirati efikasan upravljački model, i za aplikaciju na EU natječaje i za valorizaciju ove vrijedne baštine, kaže Nataša Urošević.

Ističe da Gradu Puli treba efikasan tim od barem deset stručnjaka za EU projekte, koji će raditi samo na projektnim prijavama za EU ulaganja u urbanu, prometnu i kulturnu infrastrukturu. Pri kreiranju institucija za upravljanje kulturnom baštinom mogu se koristiti primjeri dobre prakse kao što su šibenska Tvrđava kulture ili Fondacija Forte Marghera u Veneciji, navodi Urošević, te podsjeća da su povodom Europske godine kulturne baštine, zajedno s 20 europskih stručnjaka, pripremili publikacije i predstavili najbolje modele održive valorizacije fortifikacija i bivših vojnih zona kroz transnacionalne mreže, kao što su kulturne rute Vijeća Europe ili transnacionalne nominacije za UNESCO-ovu listu Svjetske baštine.

- Suradnja s 200 europskih gradova uključenih u međunarodne mreže Forte Cultura i EFFORTS otvara nove mogućnosti za suradnju lučkih gradova s fortifikacijama, kao i razvoj kulturnih ruta koje će povezati zajedničku europsku fortifikacijsku baštinu na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i europskom nivou, zaključuje Urošević, predsjednica Znanstvenog odbora EFFORTS-a i Forte Culture.

Iz Grada Pule poručuju da su svjesni ogromnog potencijala fortifikacijskog sustava Pule, međutim, prema odgovoru koji smo dobili od arhitektice Barbare Belić Raunić, voditeljice gradskog Odsjeka za prostorno planiranje i graditeljsko nasljeđe, valorizaciju ove graditeljske baštine priječe brojna ograničenja. Nadležnost je Grada Pule, kaže Belić Raunić, da svim utvrdama, neovisno o vlasničkom statusu, u prostorno-planskoj dokumentaciji odredi buduću namjenu, ali konkretna ulaganja, pa tako i povlačenje EU novca, ovise o vlasništvu, što još nije razriješeno između Grada Pule i Republike Hrvatske. Za utvrde u vlasništvu Grada, kaže, koje su u manjini pokrenute su sve raspoložive aktivnosti, dok je cjelovito rješenje moguće tek po razrješenju imovinsko-pravnog statusa.

Upravo zbog tog ograničenja, Grad Pula je s gradskom Turističkom zajednicom te Povijesnim i pomorskim muzejom Istre kroz projekt "Pulski fortifikacijski sustav kao novi kulturno-turistički proizvod", uz sanaciju i uređenje utvrde Kaštel započeto 2019. godine, realizirao spomenutu multimedijsku prezentaciju fortifikacijskog sustava i ratne luke Pula.

- Jedan od kapitalnih projekata, napominje Belić Raunić, je i otvaranje Interpretacijskog centra povijesti Pule, za koji su u 2023. godini planirana sredstva za izradu projektne dokumentacije. Riječ je o suvremenom obliku interpretacije baštine u odnosu na konvencionalne muzeje. Pula zaslužuje jedan takav centar, a uz to nema ni gradski muzej. Nalazit će se u jednoj od pulskih utvrda koja će se tako rekonstruirati i oplemeniti novim sadržajem.

I turistički vodiči s kojima smo razgovarali ističu da je austrougarsko naslijeđe zbog zapuštenosti nepravedno u sjeni antičkih spomenika, posebno Arene, koja je motiv dolaska turista u Pulu, naročito u punoj sezoni. S time se ne slaže Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.

- Arena je svakako lokomotiva Pule kad je riječ o izletničkom turizmu, međutim, mislim da je jednakovrijedna austrougarska ostavština. Prema grubim procjenama, Pulu godišnje posjeti oko milijun turista i izletnika, a više od polovice ih je s njemačkog govornog područja, iz Austrije i Njemačke. Garantiram da bi oni rado razgledali ne samo tvrđave, već i Mornaričko groblje i druge znamenitosti iz tog doba. Trebali bismo imati višednevne izletničke ture koje bi funkcionirale i ljeti i zimi, kada bi turisti mogli i odsjesti u Puli jer za temeljitije razgledavanje sve ove baštine, uključujući naš i Povijesni i pomorski muzej na Kaštelu, treba barem dva dana. To se može postići zajedničkim snagama kulturnih institucija, Sveučilišta, Grada Pule i posebno TZ-a koji će sve to promovirati. Ako ne sve, mogu se posjećivati utvrde Verudela s Akvarijem, Bourguignon koji mi koristimo pa smo uredili oštećene krovne i međukatne konstrukcije, te Monte Christo koja je ljeti u funkciji, kaže ravnatelj Arheološkog muzeja.

Arena im, naravno, donosi najveći prihod. Turistički rekordne 2019. od ulaznica, koncerata i drugih manifestacija u amfiteatru zaradili su devet milijuna kuna, što se nadaju ponoviti i ove godine. Tako sami osiguraju tri četvrtine novca potrebnog za svoju djelatnost, a Ministarstvo kulture pokriva preostalu četvrtinu, kaže Komšo.

Arheološki muzej Istre povukao je najviše novca za svoje kapitalne projekte. Za temeljitu rekonstrukciju zgrade iz EU fondova, Ministarstva kulture, nešto iz Grada Pule i povoljnim kreditom prikupili su 125 milijuna kuna. Daljnjih 24 milijuna ulaže se u obnovu Malog rimskog kazališta, od čega su po trećinu osigurali Ministarstvo kulture, EU fondovi i Muzej iz svojih prihoda.

U povlačenju novca iz EU i drugih fondova uspješan je i Povijesni i pomorski muzej Istre. Ravnatelj muzeja Gracijano Kešac ističe da su 2020. i 2021. godine sanirani dijelovi Kaštela u sklopu projekta ITU mehanizma, u što je uloženo 23 milijuna kuna pretežno iz EU fondova i proračuna Grada Pule, uz sudjelovanje Muzeja i pulskog TZ-a, kao partnera na projektu. Uloženo je još 10 milijuna kuna, što je u najvećoj mjeri osigurala Istarska županija iz vlastitih prihoda i međunarodnih fondova, a pojedine projekte sufinancirali su Ministarstvo, Grad Pula, TZ Pule i Zaklada Adris.

- Zanimljivo je vidjeti kako je rastao broj posjetitelja Muzeja, od 55 tisuća 2009. godine, 82 tisuće 2021., kada je Muzej zbog radova bio otvoren samo pola godine, do ove godine, kada je do kraja rujna bilo nešto više od 166 tisuća posjetitelja. Dakle, vidljivo je kako je konzervatorsko-restauratorske radove pratio kontinuiran rast broja posjetitelja, kaže Kešac.

Ističe da su EU sredstva počeli koristiti i prije. Sanacijom i zaštitom nekadašnje vodospreme dobiven je suvremen izložbeno-galerijski prostor - Posjetiteljski centar "Herman Potočnik Noordung". To je realizirano u sklopu EU projekta Hera, a nositelj je bila Istarska županija. Presudan je, međutim, bio projekt Zerostrasse kojim su uređeni podzemni hodnici ispod Kaštela i postavljeno dizalo do muzeja na brdu.

Povezane vijesti

• Stare fotografije Ližnjana i Ližnjanaca
• Avantura upoznavanja i otkrivanja baštine
• SURADNJA PULSKOG I VENECIJANSKOG SVEUČILIŠTA: Centar Forte Marghera mogao bi poslužiti kao razvojni model za Pulu