U gradskom proračunu za 2019. godinu osigurano je stotinjak tisuća kuna za izradu idejnog rješenja dogradnje planetarija koji bi se vrlo izgledno mogao financirati novcem europskih fondova, rekla je zamjenica pulskog gradonačelnika Elena Puh Belci

Astronomsko društvo Istra iz Pule proslavilo je preksinoć svoj 45. rođendan uz izložbu fotografija koje prikazuju njegov rad od utemeljenja 27. prosinca 1973. do danas, te povijesni prikaz Zvjezdarnice. Društvo se preselilo u Zvjezdarnicu na Monte Zaru iz Zajednice tehničke kulture (ex Narodne novine) 1978. godine. Meteorološka postaja, koja je dotad tu djelovala, seli na aerodrom, gdje je i danas.

U Zvjezdarnici, utemeljenoj još 1869. u sklopu austrougarskog Hidrografskog zavoda, nalazi se deset teleskopa, no najvažnija su dva velika, mobilni Celeston 8 i Celeston 11, kojima je moguće promatrati nebeska tijela, Mjesec, planete, maglice, komete ili pak pojave poput pomrčine Sunca i Mjeseca. Atraktivno je i promatranje meteorskog roja Perzeida koji se svake godine pojavljuje oko 12. kolovoza i traje nekoliko dana.

Kulturno dobro

Preksinoć je ponovno oživljena ideja o dogradnji planetarija, za koji je još 80-ih godina projekt izradio arhitekt Zdenko Kovač. Otvarajući izložbu, zamjenica pulskog gradonačelnika Elena Puh Belci kazala je da je u gradskom proračunu za 2019. godinu osigurano stotinjak tisuća kuna za idejno rješenje dogradnje planetarija koji bi se, dodala je, vrlo izgledno mogao financirati novcem europskih fondova. Predsjednik društva Luciano Gržinić kazao je da je stari projekt potrebno dopuniti, što je voljan učiniti sam autor Kovač. Zvjezdarnica je proglašena kulturnim dobrom, a cijeli će se projekt odvijati u suradnji s Gradom, Zajednicom tehničke kulture Pula i Astronomskim društvom Istra, rekla je Puh Belci.

- Ideja s početka 80-ih nije se uspjela realizirati zbog rata. Sad je pokušavamo ponovno pokrenuti: dogradnja bi koštala oko dva milijuna eura, pa i više, a ta sredstva planiramo namaknuti uz pomoć Grada i fondova EU-a. Planiramo dograditi istočno krilo, a planetarij bi imao 80 sjedećih mjesta i prateće sadržaje, poput knjižnice i radnih prostorija, eventualno suvenirnicu. Planetarij bi povećao turističku ponudu Pule: cijele godine mogli bi se gledati edukativni filmovi o astronomiji i povijesti grada, uz trajno zapošljavanje određenog broja ljudi, a bio bi to i centar u kojem bi se educirali mladi iz cijele Istre i Hrvatske. Također bi im se predstavila povijest grada, Astronomskog društva i Hidrografskog zavoda koji je ovdje utemeljen 1869. godine, a u sklopu kojeg je djelovala i Zvjezdarnica, koja bi se također obnovila. Revitalizirao bi se i park u kojem se nalazi, koji bi postao Astronomski park Pula, nabraja Gržinić.

Masivna kupola

U povodu 45. obljetnice društvo je izdalo časopis Urania koji je podijeljen posjetiteljima. Nekad su tiskana izdanja redovito izlazila, no s pojavom novih tehnologija to se čini samo povremeno i u posebnim prigodama, poput ove. Prisjećajući se zaslužnih članova koji su znatno pridonijeli razvoju društva, Gržinić je spomenuo Otona Ponikvara, dr. Ivu Borovečkog, potom graditelja teleskopa Đemala Rupića i inženjera Marija Dajčića.

Iako je u planu bilo i promatranje nebeskih tijela, osobito božićnog kometa, preksinoć to zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta nije bilo moguće. No, brojni su se posjetitelji popeli do originalne kupole izgrađene 1871. godine na Otoku u Uljaniku.

- Kupola je promjera četiri metra, a toliko je masivna da nemamo problema s naletima vjetra kao neke druge zvjezdarnice, kazao je tom prilikom Gržinić. Ispod nje posjetitelji su mogli vidjeti teleskop Celestron 11 iz 2007. godine, najsuvremeniji u Zvjezdarnici, ali i razgledati naprave koje su članovi sami izradili, poput teleskopa-reflektora, ekvatorijalne montaže koja omogućava praćenje prividnog gibanja nebeskog svoda, odnosno drži nebeski objekt u fokusu teleskopa. Bila je izložena i njihalica, namijenjena snimanju brzih meteora, te stereoskopska kamera za snimanje nebeskih panorama. Također su prikazani radovi članova društva koje su koristili na različitim natjecanjima, ali i radovi vrtićke djece koja su posjetila Zvjezdarnicu.

Ovdje su izradili i uređaj za meteorsku astronomiju, a dobro surađuju i s NASA-om, koja je objavila više od 60 radova članova pulskog društva. Član ovog društva, koje je pomoglo u osnivanju višnjanske zvjezdarnice, je i poznati astronom Korado Korlević koji je upravo u Puli započeo svoju bogatu i zanimljivu karijeru.

Sale Veruda tu je proveo djetinjstvo

U Zvjezdarnici su živjele dvije obitelji meteorologa, Brlek i Milovanović. Prvi je odselio umirovljeni meteorolog Brlek, a nakon njega, 1982., i Milovanovići, nakon čega je Zvjezdarnicu dobilo na upravljanje Astronomsko društvo Istra. Milovanovići su živjeli u dijelu Zvjezdarnice koji gleda prema vrtiću, dok je Brlek živio na suprotnom kraju. Zanimljivo je da je član obitelji Milovanović legendarni Sale Veruda, zaštitni znak KUD Idijota, koji je na Monte Zaru u ovom zanimljivom povijesnom zdanju proveo dio djetinjstva - majka mu je bila meteorologinja - nakon čega su se preselili na Verudu. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Povezane vijesti

• Pulska Zvjezdarnica, iz koje je otkriveno 28 novih planetoida od kojih je jedan imenovan Istra, trebala je dobiti planetarij. SAZNAJEMO GDJE JE ZAPELO
• PULA IMA NAJSTARIJU ZVJEZDARNICU U HRVATSKOJ: Uz brojne uzvanike obilježeno 150 godina rada
• OTKRIVENI LISTOPADSKI ZETA PERZEIDI: Zasluga pulskog astronoma Damira Šegona i Denisa Vide, sada sveučilišnog profesora u Kanadi