PULEŽANI NIKA BRKLJAČA BOTTEGARO I ZORAN VRBANAC:
I psi se liječe akupunkturom i hidroterapijom, morski lavovi idu na rendgen a tapiri na ultrazvuk, nilskom konju se popravljaju zubi
Naša ambulanta je opremljena modernim uređajima, imamo dva bazena za hidroterapiju s pokretnom trakom u vodi te razna druga pomagala za vježbe, navodi Zoran Vrbanac, predstojnik Zavoda za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu
Studenti veterine s konjskim pacijentima
U Puli su koncem ovog tjedna boravili veterinarski stručnjaci iz čitave Europe, SAD-a i Kanade, a okupio ih je trodnevni Simpozij Europskog koledža veterinarske sportske medicine i rehabilitacije (ECVSMR), treći po redu i prvi održan u Hrvatskoj. Među vrhunskim europskim stručnjacima koji se bave fizikalnom terapijom i sportskom medicinom životinja dvoje je Puležana, Nika Brkljača Bottegaro i Zoran Vrbanac, izvanredni profesori na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zahvaljujući kojima je ova međunarodna konferencija i stigla u Pulu. Simpozij je svečano otvoren na Kaštelu, a predavanja i radionice održani su u Domu hrvatskih branitelja, gdje smo i razgovarali s dvoje pulskih Diplomatea, jedinih u Hrvatskoj s tom europskom titulom za specijaliste sportske medicine i rehabilitacije kojih je u čitavoj Europi samo 57.
Specijalisti i za divlje životinje
Zoran Vrbanac ne odvaja se od svog Borata, njemačkog ptičara kojeg je udomio prije 15 godina, a kojem je kuma upravo njegova kolegica Nika Brkljača Bottegaro. Oko konja koje je liječila bili su štenci i jednog je povela sa sobom u grad. Brkljača Bottegaro je specijalistica za konje, a Vrbanac za kućne ljubimce. Oboje ističu da je upravo Boratova dugovječnost dokaz uspješnosti rehabilitacijskih metoda koje provode na Veterinarskom fakultetu. Dosta je mobilan za, kako to kažu doktori, gerijatrijskog psa upravo zato što prolazi razne tretmane, od hidroterapije, terapije tensom, akupunkture, elektroakupunkture do različitih vježbi koje se provode u Ambulanti za fizikalnu terapiju za male životinje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, jedinom u zemlji.
- Riječ je o vrlo sličnim metodama fizikalne terapije i rehabilitacije kojima se liječe i ljudi, samo što tu nema crvenih uputnica i "besplatnog" zdravstvenog osiguranja. Sve se usluge na klinikama na našem fakultetu naplaćuju. Napravi se potrebna dijagnostika, od ortopedskog pregleda do rendgena i CT-a, i prema tome odredi terapija, kaže prof. Vrbanac, predstojnik Zavoda za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju pri Veterinarskom fakultetu.
Na različitim specijalističkim klinikama pri Fakultetu, gdje na Klinici za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju radi i prof. Brkljača Bottegaro, liječe životinje iz cijele Hrvatske, od kućnih ljubimaca i domaćih - farmskih životinja, kako ih nazivaju veterinari, do divljih životinja i pravih zvijeri iz zooloških vrtova. Već godinama i u nas je vidljiv trend povećanja broja kućnih ljubimaca, a među njima, kažu naši sugovornici, uz standardne pse i mačke, ima i raznih glodavaca, u zadnje vrijeme sve više gmazova i ptica za koje postoji i posebna ambulanta, za ptice i egzotične životinje. Među njihovim pacijentima ima i tvorova, vjeverica, ježeva, zmija, kornjača, naravno hrčaka, zamoraca, kunića. Nedavno im je na rendgenu bila i jedna vijetnamska svinja.
- Metode fizikalne terapije obvezan je predmet na integriranom studiju veterine u Zagrebu, tu smo već odavno u svjetskim trendovima. Naša ambulanta je opremljena modernim uređajima, imamo dva bazena za hidroterapiju s pokretnom trakom u vodi te razna druga pomagala za vježbe. Akupunktura, kao terapija boli, obično se provodi kod postoperativnih pacijenata, recimo nakon protruzije međukralježničnoga diska, ili uslijed artritisa, staračkih promjena na zglobovima, navodi Vrbanac.
Sportski i rekreacijski konji
Neke životinje, naravno, ne mogu k njima u ambulantu pa veterinari izlaze na teren. Na Fakultetu je osam europskih specijalista iz različitih područja, a među njima i specijalisti za divlje životinje. Zaposlenici Veterinarskog fakulteta odlaze u zagrebački ZOO, da bi, recimo, snimili rendgen morskom lavu ili napravili ultrazvuk tapiru. Kirurške operacije se, naravno, rade samo na Fakultetu, gdje su im stizali bolesni i povrijeđeni lemuri, majmuni…
Prof. Brkljača Bottegaro je kirurginja i kaže da je kastrirala zebru, što je najsličnije konju, njezinoj užoj specijalizaciji, ali je bilo i zahvata na zubima kod nilskog konja, neki dan im je doveden povrijeđeni tetrijeb. Kada su u pitanju hitna stanja, traume, većinom radi udarca automobila ili pada s visine, ali i ugriza među životinjama, kao i kod raznih oboljenja, operativne zahvate obavlja na svim životinjama, ali 90 posto svog radnog vremena posvećena je liječenju konja. Ljubav prema konjima ju je i usmjerila k veterini.
- Konji su nešto divno i fantastično. Nažalost, nikad si nisam mogla priuštiti konja, ali čitav moj životni put je povezan s njima. Konjičkim sportom možeš se baviti doslovno čitavog života, jedan od najstarijih sudionika Olimpijade, mislim u Londonu, imao je 71 godinu. U kojem je to drugom sportu moguće?, ističe. U Hrvatskoj se, kaže, povećava broj sportskih i rekreacijskih konja, ali i konja kao kućnih ljubimaca. Važna je i njihova uloga u turističkoj ponudi.
Prof. Vrbancu, odmalena okrenutom životinjama, studij veterine je također bio jedini izbor. Specijalizaciji iz fizikalne terapije, pak, kumovao je njegov prvi pas koji je u svojoj 15. godini ostao nepokretan. Nije mogao koristiti stražnje ekstremitete i tu je počelo zanimanje za rehabilitacijske metode, nabavio mu je i invalidska kolica iz SAD-a, što je tada bila atrakcija na našim ulicama.
O profesoru Vrbancu novinari su pisali kada je spasio štence iz azila, koji su svi redom imali razvojnu anomaliju, takozvani sindrom plivajućih štenaca. Zbog toga se i u dobi od nekoliko tjedana ne mogu osoviti na noge, leže potrbuške i pokušavaju napraviti neke pokrete ekstremitetima što podsjeća na plivanje.
- Mnogo je čimbenika koji mogu pridonijeti razvoju tog sindroma, kao što je neadekvatna podloga ili neki problemi u prehrani, s obzirom da su štenci nađeni u vreći ispod jednog mosta, kako to obično biva u tužnim pričama s kojima se mi svaki dan susrećemo. Čitavo leglo smo uspjeli osoviti na noge, napravljene su im udlage i plan i program kućnog oporavka, jer kod nas nisu mogli ostati s obzirom da nisu bili cijepljeni. Svi su udomljeni i sada veseli trčkaraju Zagrebom, kaže Vrbanac.
Covid s čovjeka na psa
Ostaju li veterinari u kontaktu sa svojim pacijentima?
- Fizikalna terapija je dugotrajniji proces pa se tu stvori veza između nas veterinara i naših pacijenata, ali i njihovih vlasnika. Vrlo često dobivamo slike, videa, razglednice, ljudi nam se javljaju, posebno kad postignemo neko veliko poboljšanje kod njihovih ljubimaca, kaže.
Prof. Brkljača Bottegaro potvrđuje da se i u životinjskom svijetu povećava učestalost malignih bolesti, ali ističe - dijagnosticiranih tumora, jer je teško reći koliko je to realno povećanje a koliko rezultat novih dijagnostičkih tehnologija.
- Činjenica je da se povećava broj pacijenata, nakon covida imali smo pravi bum pacijenata, ali se povećava i svijest o dobrobiti životinja, o skrbi za njihovo zdravlje, uz nove tehnologije i pristupačnost znanja. Sve to zajedno raste, ovisno ili ne jedno o drugome, ali rezultat je da imamo sve više pacijenata, usudila bih se reći da smo sve bolji u liječenju i da na kraju krajeva, naše životinje sve bolje i bolje žive, kaže profesorica.
Što se tiče covida, na Fakultetu su proveli veliko istraživanje koliko utječe na kućne ljubimce, ali nisu bili uključeni i konji. "Istovremeno s pandemijom covida, u konjskom svijetu se dogodila konjska pandemija, pandemija herpes virusa. To je jedan drugi virus koji je jako opasan za konje i prilično je zagorčao život posebice sportskih konja. Covid kod životinja ne uzrokuje jednake simptome kao kod ljudi, ali tijekom te pandemije kućni su ljubimci sigurno postali važniji ljudima nego što su bili, jer su više vremena provodili zajedno, što je dobro i za ljubimce i za ljude, ističe Brkljača Bottegaro.
Profesor Vrbanac, koji je sudjelovao u istraživanju rađenom na psima iz covid potvrđenih kućanstava, kaže da se pokazalo da vlasnici mogu prenijeti covid na svoje ljubimce. U obratnom smjeru, međutim, nije bilo prijenosa.
Simpozij s 200 sudionika
Simpozij Europskog koledža veterinarske sportske medicine i rehabilitacije (ECVSMR) okupio je oko 200 vrhunskih svjetskih stručnjaka, specijalista veterine iz čitave Europe, SAD-a i Kanade. Radili su u dvije sekcije, posvećene malim životinjama i konjima, uz trideset predavača. Održane su i tri radionice, a sudjelovali su i studenti sa zagrebačke veterine. Simpozij organizira ECVSMR, a suorganizator je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Zoran Vrbanac je predsjednik Organizacijskog odbora, a prof. Nika Brkljača Bottegaro potpredsjednica. Pokrovitelji simpozija su Grad Pula i pulska Turistička zajednica te HTZ.
Zagrebačka veterina među 20 najboljih fakulteta u Europi
Velik je interes, kažu naši sugovornici, za upis na jedini veterinarski fakultet u Hrvatskoj, a zadnjih šest godina imaju i šestogodišnji integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine na engleskom jeziku pa je puno i stranih studenata, iz Europe i svijeta. Upisna kvota na dodiplomskom studiju je 135 studenata, a bude i triput više prijava.
- Procjena je da ova kvota zadovoljava potrebe Republike Hrvatske, a kao i u drugim branšama, i kod nas se dogodio odljev mladih stručnjaka. U tome im sigurno pomaže činjenica da je diploma Veterinarskog fakulteta u Zagrebu priznata u svim zemljama EU-a i mogu tražiti zaposlenje bilo gdje u Europi, kaže Vrbanac.
Traženi su to stručnjaci u svijetu, a posebno specijalisti. Fizikalne terapije i rehabilitacije, recimo, ni nema na mnogim fakultetima u Europi pa je to dio prepoznatljivosti zagrebačkog Fakulteta, specifičnog i po obrazovanju specijalista za, primjerice, liječenje egzotičnih životinja, velikih zvijeri, riba i pčela. Jedan od 20 najboljih veterinarskih fakulteta u Europi upravo se i brendira u tom pravcu. Naši sugovornici ističu i brojku od čak 17 specijalističkih studija, dvogodišnjih poslijediplomskih programa koji se izvode na engleskom jeziku, među njima je i fizikalna terapija i rehabilitacija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
