U KORAK S EUROPOM
HEP - VODEĆI PROMOTOR ELEKTROMOBILNOSTI U HRVATSKOJ: Deseci punionica za električne automobile postavit će se u gradovima i na autocestama
HEP intenzivno radi na rješavanju međugradskog prometa. Na autocestama i cestama planira se postavljanje mreže brzih i ultrabrzih punionica, što bi se sufinanciralo kroz EU fondove
HEP je prvi u Hrvatskoj prepoznao europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta. Nakon što je 2010. godine u sklopu pilot projekta postavio prve dvije punionice za vozila na električni pogon u Labinu i Vukovaru, HEP je krajem 2012. godine pokrenuo aktivnosti na razvojnom projektu eMobilnost. Danas je HEP vodeći promotor elektromobilnosti u Hrvatskoj, što je krajem 2016. godine potvrđeno i titulom Ambasadora alternativnih goriva.
Početkom 2015. godine započeo je ciklus izgradnje niza ELEN punionica u hrvatskim gradovima na temelju sporazuma potpisanih s gradovima i svim stranama koje imaju interes i želju modernizirati javni i privatni transport te tako doprinijeti očuvanju okoliša. Prateći stavke Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, HEP je do sada postavio i pustio u pogon 50-ak javnih ELEN punionica diljem Hrvatske te od gradova kontinuirano prikuplja interes za daljnje širenje mreže javne infrastrukture.
Trenutno besplatno
Punjenje na ELEN punionicama je zbog razvojne faze projekta trenutno besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacijsku karticu, koja se za sve vlasnike električnih vozila u Hrvatskoj može dobiti slanjem zahtjeva na e-mail adresu [email protected].
U svom voznom parku HEP za sada ima 22 električna vozila, a u garaži glavne poslovne zgrade u Zagrebu izgrađen je sustav koji se sastoji od jednog centralnog punjača i šest wallbox punjača, svaki snage 3,7 kW za osam parkirnih mjesta, koji je namijenjen punjenju HEP-ovih električnih vozila.
Sam proces punjenja slikovito je prikazan na samoj punionici. AC punionice imaju dva tzv. "Mennekes" priključka, a električna vozila priključuju se vlastitim kabelom na način da se kabel priključi na vozilo, autorizira se RFID karticom na punionici, nakon čega se priključak punionice otključava i omogućava umetanje kabela. Punjenje i odspajanje kabela također se vrši ponovnom autorizacijom istom karticom.
Osim suradnje s gradovima i postavljanja javne infrastrukture dostupne građanima, HEP intenzivno radi i na rješavanju međugradskog prometa. Na autocestama i cestama interaglomeracije planira se postavljanje mreže brzih i ultrabrzih punionica, što bi se sufinanciralo kroz EU fondove.
HEP je tako u veljači 2016. godine, kao dio međunarodnog konzorcija, uspješno aplicirao za sredstva iz fonda Europske unije CEF-Transport (Connecting Europe Facility - Transport). Riječ je o projektu EAST-E kroz koji je HEP-u, između ostalog, odobreno i sufinanciranje postavljanja 27 multi-standardnih punionica za električna vozila snage 50 kW na autocestama Goričan - Zagreb - Rijeka te Bregana - Zagreb do kraja 2018. godine.
Uz HEP, međunarodni konzorcij na projektu EAST-E čine slovačke tvrtke Zapadoslovenska energetika (E.ON Slovačka) i GO4 Slovačka, kao i E.ON Češka. Ukupno će se projektom EAST-E u Hrvatskoj, Slovačkoj i Češkoj implementirati 57 multi-standardnih punionica za električna vozila. Realizacija projekta EAST-E omogućit će po prvi put uključivanje hrvatskih autocesta na europske prometne pravce na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih vozila. Hrvatska će tako postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće obavljati neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima.
NEXT-E
Uz sudjelovanje u provedbi EU projekta EAST-E, HEP-ov tim za eMobilnost nastavlja s prijavama za dobivanje sufinanciranja iz različitih EU izvora kojima se planira daljnje širenje javne infrastrukture za punjenje električnih vozila. Europska komisija tako je u srpnju 2017. za sufinanciranje odabrala projekt NEXT-E, u vrijednosti od 18,84 milijuna eura. Projekt NEXT-E će omogućiti izgradnju mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Uz HEP, konzorcij NEXT-E čine tvrtke E.ON Grupe (Zapadoslovenská energetika u Slovačkoj, E.ON Češka, E.ON Mađarska, E.ON Rumunjska), MOL Grupa (koju predstavljaju podružnice u svih šest država sudionica), Hrvatska elektroprivreda u Hrvatskoj, PETROL (u Sloveniji i Hrvatskoj) te Nissan i BMW.
U okviru projekta, konzorcij će instalirati 222 multi-standardne brze punionice (50kW) te 30 ultra brzih punionica (150 - 350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže, čime će po prvi puta u potpunosti na električni pogon biti moguće prijeći velike udaljenosti duž šest kohezijskih država. HEP-u će projekt omogućiti postavljanje ukupno 30 novih punionica - 26 brzih i 4 ultra-brze punionice najnovije tehnologije (snage od 150 kW) na autocestama Goričan - Rijeka, Zagreb - Split te Bregana - Lipovac. Sve će punionice biti multi-standardne te će se na njima moći puniti svi postojeći kao i nadolazeći modeli električnih vozila.
Treći projekt
HEP intenzivno radi i na operacionalizaciji trećeg projekta razvoja e-mobilnosti uz sufinanciranje Europske unije. Riječ je o "Projektu IT rješenja analitike velikih skupova podataka e-mobilnosti" (bigEVdata). U sklopu projekta HEP će razviti inovativno, cjelovito i informatičko rješenje za integraciju big-data modeliranja ponašanja i navika korisnika infrastrukture punionica kako bi se omogućila efikasnija uporaba i upravljanja mrežom punionica za električna vozila.
Uz razvoj informatičkog rješenja (softvera), HEP će u sklopu projekta diljem Hrvatske postaviti i nove 42 punionice za električna vozila: 12 rapidnih punionica (50 kW), 10 brzih punionica (22 kW), 10 bežičnih punionica i 10 wallbox punionica. Predviđeno trajanje projekta je od ožujka 2018. do veljače 2021. godine, a Europska unija sufinancira HEP-ov udio u projektu sa 7,6 milijuna kuna. Uz Hrvatsku elektroprivredu, kao nositelja, na projektu sudjeluju kao partneri Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te ICT tvrtka NEOS. Rezultati projekta biti će prezentirani široj zajednici putem web stranice projekta, diseminacijske radionice, prezentacije projekta i priloge te kroz znanstvene radove. Predviđena je i zaštita žiga proizvoda bigVdata. (Andrea LONČARIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
