Europska komisija je donijela Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. To je veliki izazov, ali i prilika za sve države članice Europske unije. U tom kontekstu, HEP grupa kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj, vidi svoje mjesto i priliku za jačanje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu.

Već u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine HEP grupa se opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja, koji je komplementaran Zelenom planu i koji se temelji na četiri glavna segmenta. Prvi segment čini revitalizacija postojećih hidroelektrana, koje i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. Drugi segment čini izgradnja novih hidroelektrana, gdje se ističe Hidroenergetski sustav Senj 2 (HES Kosinj / HE Senj 2), najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske, s ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna. Treći segment čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin, a četvrti izgradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije.

Upravo je u Istri HEP elektranom Kaštelir 1 (snage 1 MW) u proljeće 2019. godine započeo razvoj svog “solarnog” programa, u sklopu kojeg će samo do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna. Nakon Kaštelira, u rad je u rujnu ove godine puštena Sunčana elektrana Vis (snage 3,5 MW), dok je još   šest sunčanih elektrana u različitim fazama izgradnje. Od navedenih elektrana, u Istri se nalaze SE Kaštelir 2 (2 MW ) i SE Marići u Općini Žminj (1 MW), koje su pred završetkom izgradnje. Razvoj projekata sunčanih elektrana HEP temelji i na do sada 11 potpisanih sporazuma o suradnji s općinama i gradovima. Među njima se po priključnoj snazi od čak 40 MW posebno ističe Sunčana elektrana Nova Vas u Općini Kršan, koja će ujedno biti i jedna od najvećih sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Uz to, HEP u Istri razvija i više drugih projekata sunčanih elektrana, primjerice elektrane na području Svetog Lovreča i Motovuna, za koje je u tijeku izrada dokumentacije.

Važan element HEP-ova obnovljivog scenarija obuhvaća i smanjenje vlastite potrošnje energije, zbog čega HEP provodi projekt postavljanja sunčanih elektrana na krovovima vlastitih poslovnih zgrada. Uz već postavljenu sunčanu elektranu na zgradi HEP ODS-a u Poreču, u pripremi je i postavljanje sunčane elektrane za vlastite potrebe na lokaciji Termoelektrane Plomin. Ukupno, u svim spomenutim tehnologijama, HEP do 2030. godine planira dobiti 1.500 MW nove snage, od čega 700 MW u vjetroelektranama i sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija tako će do 2030. godine rezultirati povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje.

HEP provodi energetsku tranziciju hrvatskog prometa

Puštanjem u rad ELEN punionice u Labinu, HEP je 2010. godine, upravo u Istri, započeo razvojni projekt eMobilnost. Do danas, HEP je pod brendom ELEN širom Hrvatske, uz sufinanciranje iz fondova Europske unije, pustio u rad gotovo 250 punionica za električna vozila. Uz već 10 postavljenih ELEN punionica, HEP na području Istre planira u prvoj polovici sljedeće godine u rad pustiti novih 14 punionica. 

Povezane vijesti

• Dalić: Otkup udjela Ini i prodaja dionica HEP-a jačaju energetsku nezavisnost zemlje
• HEP - VODEĆI PROMOTOR ELEKTROMOBILNOSTI U HRVATSKOJ: Deseci punionica za električne automobile postavit će se u gradovima i na autocestama
• ELEKTRIČNA ENERGIJA S KROVOVA HEP-ovih ZGRADA