dan žena i rođendan popularnog radija
BRADA: Budućnost Radio Rojca isključivo je u promociji urbanog pulskog đira, a profesionalizacija je nužna da bi se teme što kvalitetnije obradile
Mislim da smo jedini radio koji ima emisiju o LGBTQ zajednici. A tu je bilo reakcija, ljudi su se iznenadili da na radiju mogu čuti takvu otvorenu priču, kaže glavni urednik Branimir Slijepčević Brada * U Dnevnom boravku Rojca sutra će u podne nastupiti pulski Zbor Praksa, a u 19 sati kantautor Damir Avdić predstaviti svoj zadnji album "Radikalno šik"
Sutra je 8. mart - Međunarodni dan žena. Sutra je i drugi rođendan pulskog Radio Rojca, čiji tim priprema poseban program od 8 ujutro do ponoći. U Dnevnom boravku Rojca sutra će u podne nastupiti pulski Zbor Praksa, a u 19 sati neponovljivi će kantautor Damir Avdić predstaviti svoj zadnji album "Radikalno šik". Svečarski ugođaj na radijskoj frekvenciji 89.7 FM osjetio se već jučer.
Feminizam i ženska glazba
- Upravo sam u eteru imala četvero gostiju preko telefona, iz Zadra, Rijeke, Splita i Zagreba, na temu noćnih marševa u povodu 8. marta, a koji je u Puli danas. Razgovarali smo u programu o različitim aspektima feminizma i puštali smo samo žensku glazbu, priča nam voditeljica Anita Buhin u studiju u produžetku Dnevnog boravka u Rojcu. Tu smo zatekli i glavnog urednika Branimira Slijepčevića Bradu.
- Nije slučajno emitiranje počelo baš na 8. mart. Priču oko Radio Rojca davno je zakuhao Mario Benčić, a priča se nastavila 2017. kada smo radili maraton "Radio na ledu" kroz 48 sati emitiranja. Maraton je ostavio traga, okupio je puno ljudi i odaziv je bio nevjerojatan pa se stvorila iskra da nastavimo. Kada smo sve pripremili, bilo je pitanje da li početi na Valentinovo 2018., ali smo ipak odabrali 8. mart, jer taj datum našem radiju više priliči. Evo, i nas dva muška sada tu pričamo, a koliko se uopće žene pita da nešto kažu? Trebali bi napraviti statistiku da vidimo kako stojimo po zastupljenosti spolova s obzirom na sve goste što smo ih imali u dvije godine, a mislim da smo tu negdje - na pola. Što se pak voditeljica/voditelja tiče, na Radio Rojcu prevladavaju ženski glasovi, kaže Slijepčević.
Dvije godine u životu mladih dug je period, u životu sredovječnih traje kratko. I u tom kratkom periodu, Radio Rojc je s privremenom dozvolom za emitiranje ostavio velikog traga u urbanom tkivu grada, otvorio je brojne teme i pomaknuo granice medija.
- Drago mi je da smo otvorili neke priče. Mislim da smo jedini radio koji ima emisiju o LGBTQ zajednici. To je važna stvar za državu u kojoj živimo. I tu je bilo reakcija, ljudi su se iznenadili da na radiju mogu čuti takvu otvorenu priču. Pratili smo i priču oko koncesija u Puli i uživo prenosili tribinu iz Cvajnera, a tehnički, mada je naša oprema uglavnom sakupljena od donacija, napravili smo sjajnu stvar. I prijenos je bio jako slušan. Prenosili smo i 2018. "Sa(n)jam knjige" i unatoč tehničkim ograničenjima bilo je jako slušano. Takva količina kvalitetnih razgovora u desetak dana, koju dižemo u eter ili na stream, jednostavno mora biti fenomenalna, kaže Brada.
Financiranje i profesionalizacija
Radio, ma što ljudi mislili, ima svoju budućnost. Zvuči čudno, ali "Rojc" nalazi publiku i među srednjoškolcima, na koje druge stanice odavno ne računaju. Za njih je to nešto novo, muzički izričaj im nije blizak, kaže Brada, pa i postavljaju postove na društvene mreže poput: "Radio Rojc? Muzika iz svemira!".
- Isključiva budućnost Radio Rojca je u promociji urbanog pulskog đira. Društveni centar Rojc nazivaju zadnjom urbanom stvari u gradu, mada se ne bih složio s time, a takav će biti i Radio Rojc. Ne možemo pobjeći od mjesta na kojem jesmo. Sada, nakon dvije godine volontiranja, pred izazovom smo da se u organizacijskom smislu profesionaliziramo. Htjeli bismo u budućnost povećati govorni program i otvarati teme, a ima ih gomilu. Koje? Zajednički im je nazivnik društvo - kako poboljšati društvo da bude pravednije i poštenije prema svima, marginaliziranima i drugačijima. Mnoge teme možemo otvoriti, ali je pitanje možemo li ih napraviti kvalitetno, kaže Brada.
Profesionalizam, objašnjava, ne vodi u estradizaciju, a bit će moguće samo ako se otvore modeli financiranja. Jedna od linija je preko projekata kao što je "Medij zajednice" u sklopu Europskog socijalnog fonda, na koji se Radio Rojc prijavio, ali još čeka rezultate. Druga linija financiranja je marketing, od kojeg alternativni radio ne može očekivati značajna sredstva, a treći je, što je i neka budućnost medija, financiranje donacijama građana.
- S tri modela koja bi se nadopunjavala bilo bi moguće zaposliti barem četvero, petero ljudi da se bave isključivo programom Radio Rojca. Po meni na radiju nedostaje govornih programa, koji su jako slušani u Americi, Engleskoj i Australiji. Ali takva produkcija traži novac, pripremu, znanje, iskustvo. Radio Rojc pratio je prosvjede za Uljanik, poslije je u Dnevnom boravku postavljena izložba o Uljaniku, a tonovi s Radio Rojca bili su dio izložbe. Prošle smo godine za "Radio na ledu" proizveli i radio-dokumentarnu dramu "Pola Citta Puttana", formu kakve uopće nema u eteru. Želio bih da u tom smjeru ide Radio Rojc, no takve forme traže puno vremena, ljubavi i strasti, ali i novca, kaže Brada.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
