I dok danas svjedočimo nedostatku zdravstvenog kadra u cijeloj Istarskoj županiji, tog dana, 8. prosinca 2010. godine, stiglo je nekoliko pozitivnih vijesti iz pulske Opće bolnice. Naime, osam mladih liječnika pulske Opće bolnice tada su završili specijalizaciju, a očekivalo se da će do kraja godine ispit položiti još dvoje. Liječnici Andrej Angelini (današnji ravnatelj OB Pula), Lino Griparić, Jurica Palaversić i Dino Jerončić specijalizirali su opću kirurgiju, Davorka Smoljanić psihijatriju, Petra Peruško Kozina kliničku citologiju, Katarina Klapčić internu medicinu, a Tamara Višković nuklearnu medicinu. Pisalo se tada da bi specijalizirati pedijatriju uskoro trebali Mladen Jašić, a transfuziologiju Jasmina Simović-Medica. Ravnatelj bolnice Lems Jerin predstavio je mlade kolege na ondašnjoj konferenciji za novinare te istaknuo da pojačavaju stručni potencijal bolnice. Kako je tada najavio, odabir specijalizacija usklađen je s najčešćim bolestima populacije te s planiranim razvojem bolnice kao regionalne zdravstvene ustanove.

(Arhiva Glasa Istre)

- Svaki novi specijalist dobitak je za našu ustanovu, kazao je tada pomoćnik ravnatelja za medicinska pitanja Ivica Fedel. U bolnici je onda radilo 157 specijalista, a još je 35 liječnika bilo na specijalizacijama koje traju od četiri do šest godina. Tih je dana, kako se pisalo, završen natječaj za izbor novih 12 specijalizanata, dok se za neurokirurgiju, izrazito zahtjevnu struku, nije javio niti jedan kandidat. Rukovoditelj Djelatnosti kirurgije Nadomir Gusić izrazio je tada zadovoljstvo sa stručnim pojačanjem, rekavši da je ranije u odnosu na druge bolnice pulska imala manje specijalista, a da potom je, u trenutku pisanja članka, dakle 2010. godine, imala 34 liječnika kirurške struke. Najavio je tada i skorašnje uvođenje plastične i dječje kirurgije.

(Arhiva Glasa Istre)

Druga vijest bila je da se dovršava adaptacija zgrade bivše Patologije u krugu Mornaričke bolnice u kojoj je bilo najavljeno da se početkom godine seli Transfuziologija. Preseljenjem ovog odjela, kako se pisalo, stječe se uvjet za proširenje prostora objedinjenog hitnog medicinskog bolničkog prijema, a time će, najavljivalo se, biti uređen novi dvostruko veći hitni prijem s dovoljnim brojem preglednih mjesta, kirurških ambulanti i salom za reanimaciju.

Daleko ispod prosjeka

Na naslovnici Glasa Istre tog je dana osvanula vijest da više od 20 posto hrvatskih 15-godišnjaka ne zadovoljava ni osnovnu razinu čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti, a u kompetencijama iz sva tri područja Hrvatska se plasirala daleko ispod prosjeka zemalja OECD-a te zemalja u regiji poput Češke, Slovačke ili Slovenije. Pisalo se i da su najbolji hrvatski gimnazijalci lošiji od prosječnog učenika u Kini ili Finskoj, u da Hrvatska u regiji prestiže jedino Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru, a da su iza nas i školarci iz Kolumbije, Tunisa ili Trinidada i Tobaga. Porazni rezultati hrvatskih obrazovnih dosega evidentirani su u PISA-i 2009, najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju, u kojemu je Hrvatska medu 65 država zauzela pozicije između 36. i 40. mjesta. Hrvatski su se učenici pokazali bitno lošijima u odnosu na prošlo PISA istraživanje, provedeno 2006. godine.

(Arhiva Glasa Istre)

- U čitalačkoj pismenosti pali smo s 30. na 36. mjesto, u matematici s 36. na 40. mjesto, a u prirodoslovlju s 26. na 37. mjesto. U ovom je testiranju, koje ne mjeri sposobnost reprodukcije znanja, nego znanje primjenjivao u praksi, sudjelovalo oko pola milijuna 15-godišnjaka iz 74 države svijeta, a dosad su obrađeni rezultati za 65 država. U Hrvatskoj je testiran 5.471 učenik iz 157 srednjih škola i dvije osnovne. Testiraju se 15-godišnjaci jer u većini zemalja u toj dobi učenici završavaju osnovnu školu te se vide njihove kompetencije na kraju obrazovnog razdoblja, pisalo se tada, uz naglasak da su na vodećim mjestima Šangaj i Honk Kong te Južna Koreja, dok je najuspješnija europska zemlja Finska.

Prva fotomonografija NP Brijuni

Za najiznajmljivača sjevernoistarskog područja u toj godini, u akciji Turističke zajednice izabrana je Dolores Zornada, vIasnica apartmana u Roču, prenosila je tada novinarka Gordana Čalić Šverko. Priznanje dobitnici, izabranoj medu privatnim iznajmljivačima Buzeštine i Ćićarije s važećim rješenjem o pružanju usluga smještaja u domaćinstvu, na tadašnjoj skupštini TZ-a uručili su ondašnji predsjednik TZ-a Valter Flego te direktorica Nada Prodan Mraković. Zornada, koja se kvalitetom usluge svoga apartmana, kapaciteta dvije osobe plus tri pomoćna ležaja, prije četiri godine izborila i za markicu Domus Bonus apartmens, izjavila je da je ovo turističko priznanje nagrada za dugogodišnji trud njene obitelji. Istaknula je da ju vesele stalni gosti koji se svake godine iznova vraćaju. Kako se pisalo, u ročki smještajni objekt najčešće, u sklopu agencijskih programa pješačenja i planinarenja dolaze Englezi, potom penjači iz Austrije te lovci iz Italije. Na sjeverno istarskom području zabilježen je tada trend porasta iznajmljivača. Bilo ih je tada registrirano 46 s ukupno 240 ležajeva, uz hotel Fontana sa 100 ležaja te kamp s 30 mjesta.

(Arhiva Glasa Istre)

Najavljen je tog dana i božićni buvljak u Rojcu, ali i Hand made fest u Domu hrvatskih branitelja. Ljubitelje svjetskog pop, soul, rock, jazz i funk ritmova razveselila je vijest o dočeku Nove godine uz jazz glazbenicu Simone, kćer glazbene ikone Nine Simone. Koncert je bio zakazan u rovinjskom hotelu Monte Mulini, a kako je bilo najavljeno, bio je to prvi dolazak ove pjevačice u Hrvatsku.

(Arhiva Glasa Istre)

U istom je broju promovirana i prva službena fotomonografija Nacionalnog parka Brijuni, autora Marka Vrdoljaka, zagrebačkog fotografa. Ovo djelo donosi, na 256 stranica, više od 300 fotografija Brijuna sa zemlje, iz zraka, ali i pod vodom. Njome su prvi put javnosti prikazane luksuzne rezidencijalne vile i Titovi podrumi te sva ljepota flore i faune ovog otočja.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke