okupio stručnjake iz cijele zemlje
Održan javni razgovor u Puli: Društva arhitekata prestaju biti apolitična
(Snimio Mihael Stojanović)
Javni razgovor o ulozi i značaju arhitektonskih društava u Hrvatskoj održan je u Puli uz moderaciju predsjednice Udruženja arhitekata Hrvatske, Jasmine Bašić. Događaj je okupio stručnjake iz cijele zemlje kako bi raspravili o ključnim izazovima struke, građanskim inicijativama i smjernicama za budućnost arhitekture.
Diskusija se fokusirala na ulogu arhitektonskih društava u društvenom i političkom kontekstu, naglasivši važnost platformi za otvoreni dijalog o urbanom prostoru i zajedničkim resursima. Na događanju su sudjelovali ugledni predstavnici hrvatske arhitektonske scene, a poseban fokus stavljen je na projekte realizirane u Istri. Kroz izložbu koja je otvorena ranije, isti dan, u Zerostrasseu, u trajanju do 8. studenoga, prikazana su ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata prethodne godine.
Izazovi i promišljanja arhitekata
U atmosferi opuštenog druženja, predsjednica Udruženja arhitekata Hrvatske, Jasmina Bašić, moderirala je razgovor o budućnosti arhitekture u Hrvatskoj. Na čelu udruženja je od lipnja, a trenutno se suočava s izazovima u donošenju smjernica i odgovaranju na brojna pitanja o ulozi i zadacima struke u društvu, istaknula je.
- Ovo je prilika da sagledamo što se događa unutar naše profesije i šireg društva. Osvrnuli smo se na izazove koji nas muče danas, pružajući prostor za raspravu i promišljanje o smjeru kojim bismo trebali ići, prokomentirala je važnost zajedničkog dijaloga.
Iva Ćuzela Bilać, dopredsjednica Društva arhitekata Rijeke, koja je na četverogodišnjem mandatu, osvrnula se na rad i prioritete udruženja. Istaknula je kako Rijeka nema predsjedništvo, već odbor s oko 15 članova koji se često sastaju radi rasprave o ključnim temama. Među važnijim projektima izdvojila je sekciju mladih arhitekata, osnovanu prije više od deset godina, koja uspješno organizira radionice za pripremu srednjoškolaca za fakultet. Ova inicijativa donijela je »mladu energiju« u grad, a mnogi arhitekti koji su studirali izvan Rijeke vratili su se, obogaćujući lokalnu struku.
- Imamo više od 130 članova, ali su sastanci uglavnom posjećeni od strane iste grupe ljudi, kazala je Ćuzela Bilać, ističući kako je neophodno privući širu arhitektonsku zajednicu.
Leonid Zuban, bivši predsjednik Društva arhitekata Istre, prisjetio se svog mandata od 2011. do 2015. te usporedio društva arhitekata u Puli, Rijeci i Zagrebu. Istaknuo je kako je izazovno pronaći »kritičnu masu« u zajednici, a udruženja se često percipiraju kao zatvoreni krug. Bašić se nadovezala naglasivši kako bi društva trebala stvarati otvoren prostor za sve, bez osjećaja nelagode pri uključivanju. Uloga arhitektonskih udruženja jest Forum za progres i očuvanje kvalitete, zaključili su.
Vjekoslav Gašparović ističe da je važno sudjelovati u svim pitanjima od javnog značaja, budući da nas svakodnevno okružuju izazovi, posebno na gradskoj razini. Udružujemo se kako bismo se artikulirano zalagali i djelovali, bilo na gradskoj, županijskoj ili nacionalnoj razini, i doprinosimo zajednici koliko god možemo.
- Posao često kulminira na Godišnjoj izložbi, ali društvo arhitekata svakodnevno je aktivno kroz brojne inicijative i aktivnosti, kako među samim članovima, tako i prema javnosti, ističe Gašparović, te dodaje da najveću odgovornost osjeća pri izboru članova stručnog savjeta, budući da okupljanje te zajednice nosi posebnu težinu. »Savjet mora biti heterogen, ali dovoljno usmjeren da donese jasne zaključke koji zaista doprinose zajednici«.
- Pitanja od javnog značaja svakodnevno nas okružuju, osobito na gradskoj razini, te se udružujemo kako bismo djelovali artikulirano i odgovorno, bilo na lokalnoj, županijskoj ili nacionalnoj razini, zaključio je.
Mia Roth Čerina osvrnula se na važnost volonterskog angažmana u organizaciji izložbi i predavanja.
- Projekti, poput toga što će se prezentirati i izložiti, postaju kolektivne autorefleksije koje nam daju dublji smisao u našem radu, kazala je, naglasivši koliko je bitno zajedničko promišljanje unutar struke. Osvrnula se na izazov balansiranja progresivnih ideja i mainstream ukusa. Udruženja arhitekata, postaju ključna mjesta za raspravu o temama koje nadilaze svakodnevne tehničke i zakonske aspekte struke. Ta okupljanja pružaju forum za pitanja koja oblikuju suvremenu arhitekturu. Putem izložbi i terenskog rada otvara se prostor za ono što je trenutno važno, omogućavajući bolje razumijevanje smjerova u struci.
- Bez tih diskusija i razmjena, bili bismo prepušteni vjetrometini, osvrnuo se netko iz redova arhitekata.
Društva arhitekata prestaju biti apolitična
Tema građanskih inicijativa također je postala predmet diskusije, pri čemu su civilne inicijative i društva arhitekata stavljeni na suprotne strane kada je riječ o upravljanju prostorom, a primjer Cvjetnog trga poslužio je kao ilustracija tome.
Društva arhitekata fokusiraju se na stručna pitanja i izložbe, a građanske inicijative unose širi društveni i politički diskurs.
Iduća generacija arhitekata upravo je te građanske impulse integrirala u rad društava, što je otvorilo prostor za diskusije o prostoru, od golf-igrališta u Zagrebu do budućnosti Marjana u Splitu.
Politički val ulazi u društva arhitekata, s time da pitanja urbanog prostora sve više postaju predmet promišljanja između struke i šire zajednice, čime se arhitektonska udruženja profiliraju kao neizostavni sudionici u oblikovanju prostora koji dijelimo umjesto da ostanu neutralni kao što su bili dosad.
Forumi kao ovaj održan u Puli omogućuju destilaciju ideja i stvaranje smjernica koje će definirati ono bitno za budućnost arhitekture. Zaključeno je da su ovakve platforme ključne za struku, a njihovo odsustvo bi bilo anticivilizacijski čin koji bi osiromašio arhitektonsku zajednicu bio je zaključak skupa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
