FESTIVAL ZAVIČAJNOSTI
U pulskoj OŠ Kaštanjer okupili se učenice i učenici iz 46 istarskih osnovnih škola te predstavili vrijedne radove
(Foto: Istarska županija, Jelena Milović)
Ovogodišnji Festival zavičajnosti za osnovne škole, osmi po redu, održan je u pulskoj Osnovnoj školi Kaštanjer te je okupio brojne učenice i učenike iz cijele Istre koji su predstavili vrijedne radove i projekte realizirane u sklopu zavičajne nastave, kroz brojne kreativne aktivnosti zajedno sa svojim učiteljima-mentorima. Prezentacije su se odvijale na izložbenim štandovima, a uz izložbu već gotovih projekata, prožetih zavičajnošću kao lajt motivom, paralelno su se odvijale i radionice u učionici na otvorenom pod vodstvom učiteljice likovne kulture i učenika iz keramičke i likovne grupe OŠ Kaštanjer.
Vrijedan projekt
Sve je započelo kulturno-umjetničkim programom uz pozdravne riječi ravnateljice škole Nade Crnković, koja je izrazila zadovoljstvo što je upravo njihovoj ustanovi pripalo ovogodišnje domaćinstvo.
- Osnovna škola Kaštanjer dobila je ime po kesteniku koji se nekad nalazio u ovom dijelu grada Pule, a kestenik, na talijanskom castegnere, oblikovao je današnji kvart Kaštanjer. Naša škola uključila se u projekt zavičajne nastave od prve godine realizacije ideje. Svake godine se broj škola uključenih u projekt povećavao te danas svjedočimo prezentaciji radova 46 istarskih osnovnih škola. Učenici i njihovi mentori potvrdili su važnost učenja, proučavanja i istraživanja i očuvanja zavičajnih vrednota, pogotovo kroz njegovanje običaja i kulture svog istarskoga kraja, rekla je na otvorenju ravnateljica.
U ime županijskog Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost prisutnima se obratio pročelnik Vladimir Torbica koji je pozvao sve škole da prate mrežnu stranicu Istarske županije jer se očekuje još jedan korak u implementaciji zavičajne nastave. Naime, Istarska županija objavila je u utorak, 28. svibnja, Javni poziv za nabavu didaktičko-metodičkih materijala za vrtiće i osnovne škole Istarske županije isključivo zavičajne tematike i sadržaja kojim bi se očuvao i njegovao istarski zavičajni identitet.
Zamjenica resorne pročelnice Elvira Krizmanić Marjanović, ispred Grada Pule kao osnivača, izrazila je zadovoljstvo domaćinstvom festivala jedne pulske škole i nazvala zavičajnu nastavu vrijednim projektom koji uči djecu od najmanje dobi, pa do srednje škole, da cijene ono što pruža njihov zavičaj.
Učenje o zavičaju
U uvodnom dijelu prisutnima se obratio istarski župan Boris Miletić, koji je zahvalio svim sudionicima Festivala, kako djeci tako i njihovim mentorima na entuzijazmu s kojim pristupaju projektu zavičajne nastave.
- Neke se stvari ne mogu napraviti na silu. Županija je pokrenula ovaj projekt i kad vidimo da je on dobrovoljno prihvaćen od vrtićke djece, osnovnoškolaca i srednjoškolaca te njihovih mentora, znamo da činimo pravu stvar. Danas, u globaliziranom svijetu, ne bih volio da izgubimo dio svog identiteta, a to je naš zavičaj. Iduće godine ću napuniti 50 godina, ali svejedno se veselim svakom danu kada naučim nešto novo o našoj prelijepoj Istri na koju možemo svi skupa biti itekako ponosni, prije svega po našim vrijednostima življenja, našim civilizacijskim dosezima, ali jednako tako i po našoj prošlosti, tradiciji i kulturi. Draga djeco, nastavite učiti o svome zavičaju kako biste sutra stečena znanja mogli prenositi dalje, poručio je župan koji je i otvorio Festival.
Teme na štandovima bile su raznolike; od kažuna, istarskih instrumenata, suhozida, pa sve do brodogradilišta Uljanik. Borka Sladonja, učiteljica hrvatskog jezika i povijesti, Nataša Makovac, učiteljica razredne nastave i Sonja Perković, učiteljica hrvatskog jezika i povijesti sve iz Osnovne škole Centar, rekle su nam da svake godine rade na neku od tema vezanih za zavičajnu nastavu i za naš grad.
- Htjeli smo osvijestiti ljude koliko nam je brodogradilište Uljanik bilo važno svih tih desetljeća pa i stoljeća te smo to htjele prenijeti i djeci; naučiti ih kakvu je ulogu imao Uljanik za cijeli naš grad, ali i šire. U petom mjesecu smo s učenicima odradili na ovu temu interaktivnu izložbu u našoj školi i onda odlučili da dijelove te interaktivne izložbe preselimo ovdje, jer zapravo je to naš zavičaj, opisale su učiteljice. Ovime su željele oživjeti povijest Uljanika i utjecati na kolektivnu memoriju, a otkrivaju i da su djeca posjetila brodogradilište.
- Učenici razredne nastave izrađivali su predmete i artikle za prodajnu izložbu koju smo imali u petom mjesecu, a makete brodova izrađivali su i jedni i drugi; učenici razredne i predmetne nastave. Skupili smo fotografije Uljanikovaca, a gospodin Stanko Guštin nam je dao puno fotografija. Bilo je jako teško odabrati one koje ćemo predstaviti. Imali smo i jako puno fotografija koje nam je ustupio DJ Zlajo iz Rock kluba Uljanik, nakon što se klub zatvorio tako da je cijela dvorana bila ispunjena fotografijama i nekakvim izlošcima naših učenika i vrtićaraca, opisale su nam učiteljice dio izložbenih predmeta njihove škole. Osim navedenog, bila je tu i jedna gitara, usko vezana za brodogradilište Uljanik, jer je naš poznati, pokojni pjevač Branko Črnac Tusta, također radio u Uljaniku. Provedbu zavičajne nastave učiteljice ocjenjuju odličnom idejom, s obzirom da se u kurikulumima manje spominje zavičajnost.
Učiteljica Anamarija Renka, iz škole domaćina ovogodišnjeg Festivala, na štandu je zajedno s učenicama Alegrom Lozić, Marinom Bošković, Aurorom Celija i Petrom Pikot predstavljala radove koje su učenici sami izradili. Bilo je tu labela, narukvica, radova od gline i ukrasa. Najteže im je bilo, otkrile su nam učenice, izraditi posudice koje su trebale biti pravilne i koje nisu smjele puknuti, jer je sve potrebno peći. S djecom je radila učiteljica Nevena Starčević iz likovne kulture, a sve se odvijalo u sklopu učeničke zadruge. Naime, učenici i prodaju svoje proizvode kako bi onda nekim drugim učenicima bila subvencionirana školska putovanja, ekskurzije ili slično.
- Mislim da je jako bitno poznavati svoj zavičaj, jer se kultura razvija već stoljećima na mjestu gdje mi živimo i važno je da se to nastavi generacijama, kako se ono prošlo ne bi zaboravilo i kako bi znali kako dalje u budućnosti. Sudjelujem u zavičajnoj nastavi već dvije godine, a ovo mi je sad treća. Planiram sudjelovati ponovno i mogu reći da je jednostavno lijepo. Pogotovo kad se svi okupe i kad prezentiramo ono što smo napravili, rekle su nam učenice OŠ Kaštanjer.
Među štandovima se istaknuo i onaj iz osnovne škole iz Oprtlja. Predstavili su zanimljivu igru koju su osmislili i realizirali s učiteljicom Dinom Kotiga. Sve nam je objasnila učenica petog razreda ove škole Paula Prodan.
Podzemne katedrale
- Napravili smo društvenu igru, nakon što smo išli posvuda na izlete po Istri. Igra je napravljena od stiropora i slična je fliperu. Lopticu postavite na točno određeno mjesto i ona mora završiti u ponoru Butori, jedinom mjestu gdje je čista voda. Svi ostali ponori imaju prljavu vodu, rekla nam je ova djevojčica i otkrila kako im je za izradu igre trebalo tri tjedna. Na štandu su imali i repliku velike igre u manjem formatu.
- U našoj igri upoznat ćemo nekoliko krških fenomena uz našeg područja, oblikovanih tijekom milijun godina neprestanim sporim radom vode, koja kao arhitekt modelira te podzemne katedrale. Većina jama u našoj igri je još uvijek devastirana otpadom raznih vrsta, neke su se očistile raznim akcijama, a samo je jedna jama čista. Jedino kroz nju uspjet ćemo doći do izvora pitke vode, spuštajući se u nepoznati svijet, opisano je uz ovu inventivnu igru.
Kako bi sačuvali tradiciju i prepoznatljivost Istre, OŠ Divšići predstavila se projektom »Stari zidi i krovi«. Aktivnosti su se provodile tijekom cijele godine, a cilj projekta bio je senzibilizirati učenike na temeljne vrijednosti zavičaja: tradicijsku arhitekturu i prostornu autentičnost, vrijednost ljudskog rada i dosege manualnog rada. Usvajanje manualnih vještina izrade autentičnih istarskih proizvoda i same gradnje. Realizacija je ostvarena kroz radionice u školi i izvan škole, posjetom lokacijama u krugu škole i drugim mjestima u Istarskoj županiji, opisao nam je učitelj Goran Gabriel Braković.
- Stari ljudi su znali što rade, a Divšići su puni kažuna i suhozida; svako je polje njime ograđeno. Poprilično je sve sačuvano, a to nam je drago. Djeca su sve obišla, ali smo i složili zajednički jedan dio zida koji je propao te ga na taj način obnovili, pojasnio nam je.
Učenici OŠ Vladimira Nazora iz Krnice, Nikola Lučić Jozak, Roko Vlačić i Tea Percan rekli su nam da su jako zadovoljni izborom zavičajne teme, a vezana je za Mate Balotu. Temu su odabrali učitelji, a ova škola već dugo vremena obilježava godišnjicu njegove smrti. Radovi su nastali na radionicama, koje su se odvijale početkom rujna prošle godine, a osim likovne, odvijale su se literarne i plesne radionice, za učenike od petog do osmog razreda. Otkrili su nam i da vole sudjelovati na festivalu, a kroz zavičajnu nastavu najviše vole kad posjećuje druge krajeve. Inače, ova djeca nastupaju u folkloru KUD-a Mate Balota; sviraju i plešu, a Roko nam se pohvalio da svira roženice, mišnice i mih. Neke od tih instrumenata moglo se vidjeti i na štandu.
- Jako je bitno poznavati svoju tradiciju i nasljeđe, jer ako mi ne štujemo to, kroz kratko vrijeme sve će se to izgubiti. Tko će osim nas?, komentirala su ova pametna dječica.
Projekt zavičajne nastave
Istarska županija provodi projekt Institucionalizacije zavičajnosti/zavičajne nastave od 2014. godine kada je započeo u predškolskim ustanovama. Nastavljan je sljedeće godine u osnovnim školama, a u školskoj godini 2016./2017. uveden je i u srednje škole. Riječ je o jednom od županijskih projekata koji je najbrže prihvaćen i prigrljen od djece i mladih te njihovih učitelja i nastavnika, kao i javnosti. Projektom zavičajne nastave želi se razviti osjećaj pripadnosti djece i mladih zajednici kroz promatranje, učenje i otkrivanje Istre u svim njezinim posebnostima. Upravo iz tog razloga, posebna pozornost je posvećena lokalnim govorima tj. dijalektima te lokalnoj i zavičajnoj povijesti, običajima i tradiciji, kojima zbog globalizacije prijeti odumiranje.
Integracija
Svaki je profesor i učitelj mogao integrirati zavičajnu nastavu u svoj predmet, a nedavno je izašao i priručnik zavičajnosti, koji je bio dodatna pomoć mentorima prilikom kreiranja i izbora sadržaja.
- Jako je važno bilo dobro ugostiti 46 osnovnih škola, gdje smo morali suziti broj na jednog mentora i tri učenika, ali i veći broj učenika i mentora treba pribrojiti svemu što smo vidjeli, budući da su svi oni sudjelovali tijekom cijele školske godine u svojim projektima. Realizirani su zahvaljujući i Istarskoj županiji koja ih je sufinancirala. Projekti podrazumijevaju i terensku nastavu te predavače, kao i posjete povijesnim i kulturnim ustanovama u kojima se učenici educiraju, ali i kroz razgovore zorno vide ono o čemu uče, rekla je ovom prilikom ravnateljica Crnković.
- Zelenilo u krugu naše škole i na ovako sunčanom danu, stvorilo je danas poseban ugođaj. Prije dva dana stigla nam je informacija da smo dobili brončani status eko međunarodne škole, što je značajna stvar za našu školu te je upravo to zelenilo i naša lokacija; plavo nebo, sunce, hladovina i bogat prikaz svih aktivnosti zavičajne nastave, prava slika našeg Festivala, opisala je. Zahvalila je svojim ljudima; učiteljima i učenicima te tehničkim djelatnicima koji su, bez obzira na sva svoja zaduženja, odgovorno prihvatili i ove dodatne aktivnosti.
- Ovo je naša kuća i ovo domaćinstvo se moralo osjetiti prema našim gostima te mislim da smo u tome uspjeli, zaključila je ravnateljica.
(Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
