poduzetnike se ništa ne pita
Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta: "Ne znam koja je vizija razvitka Pule. Nigdje u strategiji nisam pročitala u kom smjeru ide gospodarstvo"
Jedino za što znamo u novije vrijeme, otkako je gradonačelnik Filip Zoričić, jest priča o Lungomareu (hotelu, op. a.). Kao poduzetnica koja daje doprinos Puli još nikad nisam bila na nekom skupu na kojem se priča o gospodarstvu. Nismo razgovarali o viziji grada, recimo, što se planira s Uljanikom, a to su pitanja koja sve zanimaju, kaže Gordana Deranja
Gordana Deranja (snimio Milivoj MIJOŠEK) / Posluju pozitivno i imaju dobru zaposlenost - Tehnomont (snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Na nivou Istarske županije 30-tak je žena je aktivno u Udruzi poslovnih žena Krug, a dijelom su uključene i umirovljenice, bivše aktivne članice i osnivačice ove Udruge. Od djelatnosti kojima se bave ove poslovne žene, najzastupljeniji je turizam, industrija te razni obrti koje su žene same pokretale kroz samozapošljavanje, navodi Gordana Deranja, članica Izvršnog odbora Kruga i predsjednica Uprave Tehnomonta.
Razgovor smo vodili u povodu tradicionalnog susreta poslovnih žena u Županijskoj gospodarskoj komori. Većina poduzetnica koje su osnovale istarski Krug i dalje su tu, a svake godine veseli, kaže nam Deranja, što primaju sve više mlađih članica.
Poduzetnice su se u 2022. godini susretale s brojnim problemima, koji nisu zaobišli ni ostale poduzetnike, počevši od manjka radne snage, birokratskih problema, visokih parafiskalnih nameta, tu je cijeli paket problema, veli nam ona.
Nema kvalitetnog kadra
- Nažalost, cijela Europska unija stari, mi smo najstariji kontinent, a kad gledamo niski natalitet, koji imamo na nacionalnom nivou, ono što vlast uporno ne prepoznaje je problem aktivne radne snage koja odlazi raditi u inozemstvo. Ne samo kao nekada, kad su odlazili da se vrate, nego sada iseljavaju s cijelim obiteljima. Nema vizije, razvojne strategije, mladi su prepušteni sami sebi, već od trenutka kad upisuju srednjoškolsko obrazovanje, a idu tamo gdje je najzvučnije - u turizam i ICT, detektira Deranja deficit radne i stručne snage, a to su i činjenice koje nas dugo vremena brinu. Nakon potonuća Uljanika i metalske industrije, prekinuti su upisi u razrede brodograditelja i brodomontera, toga više nema, veli nam.
- U cijeloj Hrvatskoj je jako teško doći do kvalitetnog kadra, a radnici koji rade u firmama su izuzetno kvalitetni. Međutim, s godinama radnici su sve stariji te bi uz te vrhunske majstore trebalo učiti i pomladak koji bi sutra bio okosnica firmama, kaže Deranja.
Država je, smatra ona, strašno pogriješila prilikom uvoza radne snage.
- Sindikalisti su godinama ponavljali: nećemo uvoziti radnu snagu jer će nam to rušiti cijenu rada, a danas nemate koga niti uvesti. Imali smo bazen radne snage iz Bosne i Hercegovine sa sličnim govornim područjem i ti bi se ljudi prije asimilirali. Da me netko ne shvati pogrešno, nemam ja ništa protiv Filipinaca, to su divni i krasni ljudi, ali se oni puno teže prilagođavaju.
Mi smo imali negativan stav prema tome i propustili taj bazen koji nam prirodno gravitira i danas imamo situaciju da oni ne žele doći u Hrvatsku, kad puno veće plaće mogu zaraditi u Njemačkoj. Sad uvozimo što uvozimo, ali tu je problem s jezikom i komunikacijom. Kod nekih zanimanja to ne predstavlja veći problem, ali za neka nema puno sreće od uvoza te radne snage: neka zanimanja zahtijevaju majstore sa znanjem, a priučeni radnici nisu samostalni u radu i moraju od nekoga učiti. Mislim da je politika tu napravila dosta štete, ne planirajući pet ili deset godina unaprijed, nego se svi samo bore za svoje pozicije, a "poslije mene može biti potop". Nema kontinuiteta kad se mijenja politika, već se pljuje po prethodniku i ostavštini, a to nas neće daleko dovesti, kaže Deranja.
Poduzetnička zona u Galižani
Prema njenom mišljenju, potrebni su nam ljudi s vizijom, koji nemaju problema s taštinom, nego stvarno žele dati doprinos razvoju Hrvatske, koja je imala ogroman potencijal.
- Danas imamo situaciju da nam veliki dio BDP-a čini turizam, a vidjeli smo što mu može napraviti jedna pandemija. Imam primjer u svojoj firmi, Tehnomontu: mi bismo bili propali da smo imali samo jednu djelatnost. Jer, kad si okrenut samo jednoj branši, nemaš pomoć niotkud. Država je trebala promišljati više djelatnosti, što može i u kom smjeru jedna mala Hrvatsku, kako da se razvija. To je pravo domoljublje. Ja želim svojoj domovini da bude uspješna, da narod živi normalno i da nije toliki postotak ljudi koji živi na rubu siromaštva i da nemamo situaciju da djeca nemaju za topli obrok, rezignirano komentira Deranja.
Neki poduzetnici požalili su se da Puli nedostaje poduzetnička zona koja bi se mogla smjestiti uz zaobilaznicu. Pitamo Deranju kakav je njen stav o tome.
- Galižana je vrlo blizu, tamo je uređena poduzetnička zona. To je jeftinije nego da se otvorila u Puli, gdje je zemljište strašno skupo. Prema tome, ne vidim potrebu za novom poduzetničkom zonom u Puli s obzirom na blizinu Galižana. Također ne znam koja je vizija Grada Pule kad je o razvoju poduzetništva riječ, u kom smjeru se namjerava ići. Bilo je govora da će se unutar Uljanika oformiti razni instituti, da će biti dio za kompjutoraše…O tome više nema nikakve priče.
Govorilo se da će se razne djelatnosti razvijati unutar Uljanika jer je ondje ogroman prostor u kojem bi se dalo puno toga napraviti, samo treba imati viziju. Puno bi se i obrta unutra moglo smjestiti i raznih zanimanja, ali u kom smjeru želimo ići i koja je vizija razvoja grada Pule, to treba pitati stručnjake. Da se otvara industrija usred grada, mislim da je to previše s obzirom na skupoću zemljišta, kaže Deranja. Napominje da u Puli postoji i turizam i šoping centri, a zonu unutar Uljanika vidi kao poslovnu, s obzirom da je ondje već smještena industrija, od Tehnomontove brodogradnje, preko cementare do Uljanika. Pritom smatra da se tu ne bi trebala razvijati prljava industrija.
Obrti u krugu Uljanika
- S obzirom da Grad planira komunalne naknade, valjda ima neku viziju razvoja grada. Ako će se na Lungomareu graditi hotel, a na Punta Verudeli je turizam, kako osmisliti grad da bi zaživio centar? Osim apartmanizacije i iznajmljivanja stančića od 40 kvadrata u starom gradu, sad imamo mrtvu jezgru grada. Trebalo bi promisliti strategiju zapošljavanja mladih, o stanovima za mlade. Imamo fakultet, ali što dalje kad se završi studiranje, kamo će mladi? Netko bi to trebao osmisliti, a jedina zona po meni je ta u krugu Uljanika jer je to ogroman kompleks. Međutim, ako se Uljanik brodogradnja 1856 proda Česima, onda je priča gotova, smatra Deranja.
Na pitanje znači li to da u Gradu nemaju viziju gospodarskog razvitka, odgovara:"Ne znam, nisu se do sada ništa izjašnjavali. Nigdje u strategiji nisam pročitala u kom smjeru ide gospodarstvo". Kaže da kao predstavnica gospodarstvenika nije zatražila sastanak s nadležnima u gradu, ali napominje da su se nekad svi gospodarstvenici susretali s vodećim ljudima Grada barem jedanput mjesečno ili svaka tri mjeseca.
- Toga odavno više nema, kažem, jednostavno ne znam u kom smjeru ide grad. Jedino za što znamo u novije vrijeme, otkako je gradonačelnik Filip Zoričić, jest priča o Lungomareu (hotelu, op. a.). Ne znamo što planira s Muzilom. IT sektor koji se spominje na Vallelungi bio je planiran unutar Uljanika, veli Deranja.
- Kao poduzetnica koja daje doprinos Gradu, još nikad nisam bila na nekom skupu na kojem se priča o gospodarstvu. Ne sjećam se takve neke inicijative gdje bi se s nama razgovaralo o nekim gospodarskim temama. Nismo razgovarali o viziji grada, recimo, što se planira s Uljanikom, a to su pitanja koja nas sve zanimaju, komentira Deranja komunikaciju gospodarstvenika s Gradom.
- Nas se ništa ne pita, a ima nas dovoljno i trebalo bi nas poslušati. Bez nas, koji punimo proračun, ne bi bilo za masu potreba koje postoje u gradu, a budući da svi mi sudjelujemo u punjenju proračuna, vjerujem da bismo imali i što reći, zaključuje Gordana Deranja.
BDP treba rasti barem 4 posto
Na pitanje što očekuje od Vlade u 2023. godini, a kad je riječ o rasterećenju poduzetništva, Deranja kaže da ne očekuje ništa.
- Bila sam na poziciji kad sam komunicirala sa svim ministrima i Vladom, dok sam obnašala dužnost predsjednice Hrvatske udruge poslodavaca. Pričali smo o reformama, rasterećenjima gospodarstva, uvijek jedno te istu praznu slamu mlatimo i nema nikakvog efekta. Netko obećava, pa se izvuče i ne odradi, a netko jasno i glasno kaže da neće biti daljnjih rasterećenja.
Ova država je, nažalost, dosta profitirala u inflaciji i kroz sve ove probleme koji su se nama u gospodarstvu dogodile. Rast BDP-a je rezultat ove strašne inflacije, jer on raste na temelju potrošnje, a ne razvoja i izvoza. I ako kažu da je sljedeće godine rast BDP-a 1,5 posto, za ovu birokraciju koju mi imamo, minimum bi trebao porasti 4 posto da bi postojala sredstva za socijalu, kulturu, sve ono što jednom narodu treba.
Prema tome, možemo samo zamisliti kako će nam biti sljedeće godine, kazuje naša sugovornica. Sa svoje se pozicije, veli nam, borila za neke rezultate, ali se, veli, sad u ovoj situaciji ne nada ničemu od države. Okrenut će se svojoj firmi te gledati kako izvući najbolje iz situacije u kojoj se svi skupa nalazimo.
- Netko profitira, jer u svakom ratu i svakom cirkusu, krizi, a prošli smo to i kroz Domovinski rat, imamo profitere, a ima ih i sada. Ovaj nenormalni rast cijena hrane nema nikakvog uporišta u zdravoj logici, smatra.
U cijeloj toj izazovnoj situaciji ukoštac sa svim problemima uhvatile su se i naše poduzetnice koje se, čini se, uvijek moraju više zauzimati i truditi, u odnosu na svoje muške kolege, da bi njihov rad bio valoriziran. Naime, vrlo često aktualizira se problem nedovoljne zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama, a nerijetko u cijelom paketu postoji i nepravda prema ženama koje su potplaćene u odnosu na svoje muške kolege, zaposlene na istim radnim mjestima. Deranja veli da je statistika neumoljiva.
- Iz godine u godinu mogu jedno te istu priču pričati na ovakvim skupovima, ali nekih značajnih pomaka nema. Sve je više žena u strukturama upravljanja, ali jako malo onih koje su predsjednice uprava. Žene su, inače, vrlo vrijedne i cijenjene u timovima, premda muškarci teško tu poziciju prepuštaju ženama, ali dobro je da ih i u timu ima sve više, podcrtava Gordana Deranja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
