Projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta u Puli jedan je od pet hrvatskih projekata nominiranih za arhitektonsku nagradu Piranesi. Selektor za Hrvatsku, Maroje Mrduljaš, pulsku je intervenciju na antičkom teatru odabrao uz još pet radova: dogradnju i renovaciju osnovne škole Ksaver Šandor Gjalski u Zagrebu arhitekata Zorana Boševskog, Borisa Fiolića i Željka Golubića; palaču Moise u Cresu Alana Brauna; školsku sportska dvoranu u Zlatar Bistrici arhitekta Ivana Galića (NOP studio), te Providurovu palaču u Zadru Ive Letilović i Igora Pedišića.

Autor projekta Malog rimskog kazališta je arhitekt Emil Jurcan. Suradnici su mu Helena Sterpin i Aleksandar Ćelović, Autor konstrukcije je Marko Martinčić mlađi, a autor rasvjete Dean Skira. Naručitelj je Arheološki muzej Istre, a voditelj projekta Darko Komšo.

Rekonstrukcija Malog rimskog kazališta u domaćim je okvirima, ali i šire, jedinstven projekt, jer je jedino sačuvano antičko kazalište u zemlji obnovljeno na način da je vraćeno svojoj izvornoj namjeni, te će se u njemu aktivno održavati kulturni programi. Prilikom izvođenja ovog složenog projekta provedena su brojna daljnja arheološka istraživanja, koja je vodila Silvana Petešić, za konzervaciju i restauraciju objekta bila je zadužena Geni Gobić Bravar, a za konzervatorski nadzor Nataša Nefat.

Po svojim dimenzijama, Malo rimsko kazalište najveći je podvig u kulturnoj obnovi u Hrvatskoj, a također je i izniman konstrukcijski podvig, jer su se čelični dijelovi tribina spajali varenjem na lokaciji, kako vibracije vijaka i matica kasnije ne bi narušile izvornu akustiku objekta. Također, nosači tribina projektirani su tako da nigdje ne ugrožavaju, niti dodiruju, originalne ostatke iz rimskog doba.

Nagrada Piranesi (Piranesi Award), dodjeljuje se svake godine u sklopu međunarodne manifestacije Piranski dnevi arhitekture, a postoji od 1989. godine. U konkurenciji su arhitektonska djela iz ukupno 11 država: Slovenije, Češke, Srbije, Crne Gore, Austrije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Mađarske, Slovačke, Italije, te Hrvatske.

Nagradu za 2021. godinu otišla je u Mađarsku, arhitektima iz tvrtke Épitész Stúdió za dvoranu Sv. Gelért u Budimpešti.

Projektu Malog rimskog kazališta sama nominacija osigurava da će biti zapažen ne samo u domaćim, nego i u u međunarodnim okvirima.

Malo rimsko kazalište u Puli izgrađeno je, kako pišu povijesni izvori, vjerojatno u 1. stoljeću na istočnoj padini pulskog brežuljka podno starog Castruma. Zauzimalo je znatno veći prostor od onog danas vidljivog, jer nisu do kraja završena arheološka istraživanja.

Osim malog rimskog kazališta, Pula je imala i Veliko rimsko kazalište, na Monte Zaru.Malo rimsko kazalište bit će otvorena za publiku na proljeće, s ukupno 1.500 mjesta za gledatelje.

Povezane vijesti

• PULA ZA GUINNESSA: U Areni najveći ljudski svjetlosni znak
• Pulski Ironman 70.3 rasprodan!
• Malo rimsko kazalište otvara se u drugoj polovici kolovoza, na terasi Muzeja 8. srpnja modna revija Anje Stehlik