KRVOVA PLACA

Svečano obilježena 98. obljetnica poznatog rudarskog štrajka: Labinska republika SINONIM JE POŠTENJA, PRAVDE, HRABROSTI I ANTIFAŠIZMA

| Autor: Branko BIOČIĆ

Središnji dan obilježavanja 98. obljetnice Labinske republike, poznatog rudarskog štrajka od 2. ožujka 1921. počeo je polaganjem vijenaca na spomeniku rudarima na labinskom groblju, na Krvovoj placi na Vinežu, gdje je održana prigodna komemoracija te zatim na Štrmcu, kod spomen-obilježja palim rudarima.

 Na Krvovoj placi, mjestu gdje su se 2. ožujka 1921. okupili rudari i stupili u generalni štrajk zbog teškog ekonomskog stanja i nacionalnog ugnjetavanja i nakon zauzimanja rudnika i uspostave svoje uprave krenuli s proizvodnjom do 21. ožujka kada je štrajk ugušen u krvi, vijence su položili labinski gradonačelnik Valter Glavičić i rudar Ante Augustinović te izaslanstvo prijateljske općine Idrija koju su činili novi načelnik Tomaž Vencelj i slovenski zastupnik Bojan Režun.

 Podzemlje premreženo kilometrima rudarskih tunela

 Gradonačelnik Glavičić govorio je o važnosti i vrijednostima Labinske republike kao što su suživot, tolerancija i zajedništvo u borbi za bolji život. Vedran Kos, voditelj Narodnog muzeja iz Labina, podsjetio je na događaje iz 1921. godine te istaknuo da je Labinska republika sa svojim porukama aktualna i danas kada bi se čvršće trebali postaviti u obranu antifašističkih vrijednosti. Događaj su prigodnim programom uveličali učenici područne škole Vinež, te pjesnikinja Rina Miletić i maestro Franko Ružić. Domaćin svečane akademije povodom 98. obljetnice Labinske republike koja je održana u Plomin Luci ove je godine bila Općina Kršan. U ime domaćina nazočnima se obratio kršanski donačelnik Roman Carić istaknuvši da su rudnici i rudarenje stoljećima bili okosnica razvoja ovoga kraja jer drugoga posla tada nije bilo.

- Podzemlje našeg kraja premreženo je kilometrima rudarskih tunela. Plominske termoelektrane također su rezultati rudarenja na ovim prostorima kao i nekadašnji industrijski kompleks Potpićan nastao početkom 70-ih godina prošlog stoljeća u sklopu supstitucije rudarenja. Rudarstvo je ostalo dio naše povijesti, i to povijesti koja nas čini drugačijim od drugih i slobodno mogu reći koja nas čini ponosnijim od drugih. Labinska republika već je skoro sto godina sinonim poštenja, pravde, hrabrosti i antifašizma, onih vrijednosti koje su ugrađene u sve nas, sinove i kćeri rudara. Ona ostaje naš put i jedina alternativa, poručio je Carić.

 Naša mladi moraju znati što je kova

 - Biti rudar značilo je biti heroj, jer samo su oni bili smioni i hrabri svakoga dana ulaziti u utrobu naše ugljenom bogate zemlje i svojim mukotrpnim radom hraniti obitelj. Biti rudar bio je sinonim za

nacionalnu i multietničku toleranciju i osjetljivost na socijalnu i drugu obespravljenost. Biti rudar značilo je biti solidaran po cijeni vlastitog života, kazao je labinski gradonačelnik Glavičić i nastavio. "Naša je obaveza prenijeti na one koji sada stasaju što je to za ovaj kraj značilo biti kovar. Naša mladi moraju znati što je kova, što je vagonet, i zašto je u Plomin Luci termoelektrana. Oni moraju znati da je ona slijed rudnog bogatstva kojeg smo imali", zaključio je Glavičić.

 Najavio je da će nakon uređenja Pijacala i preseljenja Gradske knjižnice Labin u Mramornu dvoranu zgrade bivših Istarskih ugljenokopa Raša, rudarski Šoht, do kraja ove godine biti saniran. Nazočne su pozdravili predstojnik Ureda državne uprave Draženko Janjušević i saborski zastupnik Tulio Demetlika.

 - Ovo je bio prvi organizirani otpor tada nadirućem fašizmu u Europi i zato smo osjetljivi kada neki žele prekrajati našu povijest dok se mi u Istru i danas zalažemo za vrijednosti Labinske republike, a to su suživot, multikulturalnost, antifašizam i tolerancija, rekla je istarska dožupanica Sandra Ćakić Kuhar. Vedran Kos održao je prezentaciju na temu Rudarstvo i rudarska baština na području općine Kršan, a u kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su učenici osnovne škole iz Čepića i pjevač Antonio Mrzlić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter