Škoro i Vrdoljak otvorili su priču o tome kako i s kime (ne)koalirati na saborskim izborima. Odjek je stigao i s Trga Žrtava fašizma, gdje groznica unutarstranačkih izbora za predsjednika i prve ljude HDZ-a ipak nije tolika da se ne bi uputili pozitivni signali prema Domovinskom pokretu Miroslava Škore, kao budućem izglednom postizbornom koalicijskom partneru, ali i s Iblerova trga gdje vođe SDP-a rezolutno odbacuju buduću suradnju s HNS-om

Izborni listić na predstojećim izborima za Hrvatski sabor – koji će se održati u roku od slijedećih šest mjeseci – mogao bi biti šarolikiji nego ikada. Novostvorene koalicije stranaka sličnih političkih usmjerenja, „točkaste” koalicije u kojima bi velike stranke na liste stavljale tek najpopularnije pojedince iz malih stranaka te raznovrsne mrežaste koalicije koje bi trebale široko zahvatiti biračko tijelo sklono određenim opcijama i liderima svakako će zaokupiti pažnju birača koji će se naći pred velikim dvojbama koga, zapravo, zaokružiti i kome u svemu tom izbornom kaosu povjerovati.

Recentno osnivanje Domovinskog pokreta Miroslava Škore, pjevača koji nije uspio postati predsjednik Republike da bi osnivanjem političke stranke ponovno pokušao postati saborski zastupnik – možda i ministar – najočitiji je povod za otvaranje priče o nadolazećim stranačkim koalicijama, ali svakako ne i jedini. Škoro je, naime, pri osnivanju stranke naglasio kako mu ta politička forma treba upravo kako bi koalirao sa srodnim dušama u politici - a na njegov poziv najžešće i najbrže su reagirali u Mostu Bože Petrova, Bloku za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Hrvatskim suverenistima Hrvoja Zekanovića i Ruže Tomašić.

Gubitnička najava

Posve suprotnu, gubitničku najavu prisilnog samostalnog izlaska na izbore čuli smo od Ivana Vrdoljaka, predsjednika Hrvatske narodne stranke s kojom niti jedna parlamentarna stranka – sudeći po javnim istupima njihovih lidera – ne želi izaći u koaliciju za naredne parlamentarne izbore iako se radi o stranci koja sada obnaša vlast i ima dva ministarska mjesta u Vladi.

Škoro i Vrdoljak otvorili su proteklih dana priču o tome kako i s kime (ne)koalirati na saborskim izborima. Odjek je stigao i s Trga Žrtava fašizma, gdje groznica unutarstranačkih izbora za predsjednika i prve ljude HDZ-a ipak nije tolika da se ne bi uputili pozitivni signali prema Domovinskom pokretu Miroslava Škore kao budućem izglednom postizbornom koalicijskom partneru, ali i s Iblerova trga gdje vođe SDP-a rezolutno odbacuju buduću suradnju s HNS-om. To nipošto nije neočekivano – SDP je uveo HNS u Hrvatski sabor na izvanrednim izborima u rujnu 2016. godine – da bi „vrdoljakovci” po izacivanju Mosta iz Plenkovićeva kabineta spremno uskočili u njihove fotelje.

Šaroliki scenarij budućih predizbornih koalicija odlično prikazuje podjele koje danas vladaju u hrvatskoj političkoj pozornici.

Najviše „gužve” koja će zbunjivati birače nesumnjivo će biti na desnom i lijevom političkom centru, dakle oko HDZ-a i SDP-a. Plenkovićev HDZ na parlamentarne izbore želi izaći samostalno – uz ponudu izglednih mandata uglednim „magnetima” poput bivših HSS-ovaca Marijane Petir ili Branka Hrgu – dok bi liste popunjavali stranački ljudi. Pobjedi li na unutarstranačkim izborima Andrej Plenković, na izbornoj listi naći će se oni koji su mu u tome pomogli – poput Josipa Đakića ili Ante Sanadera. Isti princip, s drugim imenima, primijenit će i Miro Kovač koji oko sebe okuplja konzervativniji dio HDZ-a. Ipak, Plenković naglašava kako će u HDZ-u (pa i na saborskim listama) biti mjesta za Davora Ivu Stiera, dok Kovač kaže kako će mjesta biti i za samog Plenkovića.

U SDP-u su još pred tri godine potpisali sporazum s dvije male i niskobiračke stranke – HSS-om i HSU-om – i od njega ne namjeravaju odustati iako ima najava da ga žele promijeniti u vlastitu korist. Tako bi Davor Bernardić na izbore koje ima šanse dobiti (po zadnjem Crobarometru osvajaju 30 posto glasova) mogao povesti kompromitiranog šefa „seljaka” Krešu Beljaka čiji HSS stoji na 2,5 posto glasova – što je neznatno više od nepoznate Zelene liste Nenada Matića, bivšeg zagrebačkoh HSS-ovca koji dobiva dva posto glasova. Silvano Hrelja, šef HSU, uspio je u nakani okupljanja nekoliko umirovljeničkih stranaka u okrilje svoje stranke te je kao poklon SDP-ovu predsjedničkom kandidatu donio četrdesetak tisuća potpisa. Donese li toliko SDP-ovoj koaliciji, to su ipak dva mandata u Hrvatskom saboru što će HSS teško osigurati nakon velikih podjela unutar te stranke nakon što je Beljak opravdavao udbaške likvidacije za vrijeme bivše Jugoslavije te navukao na sebe bijes branitelja izjavom o „šačici pijanaca” u šatoru na zagrebačkoj Savskoj cesti.

"Točkasta koalicija"

U svakom slučaju, HDZ i SDP-ova koalicija koja se pokušava osnažiti pozivanjem u svoje redove GLAS-ovih zastupnika Anke Mrak - Taritaš i Gorana Beusa Richemberga te predsjednika SNAGE Gorana Aleksića bit će glavni izborni takmaci. Navodno su na suradnju pozvali i Hrvatske laburiste. Na Iblerovom trgu nisu demantirali ponudu „točkaste koalicije” malim partnerima koja bi poznatim političarima iz mikro stranaka ponudila političko preživljavanje na Markovu trgu, dok bi njihove stranke potonule već do lokalnih izbora koji će se održati u svibnju 2021. godine.

U GLAS-u su otklonili „točkasti” pristup izbornim koalicijama te su najavili izlazak na izbore u svih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj. Naveliko se govori o „liberalnoj koaliciji” - gdje bi se uz GLAS moglo naći još nekoliko stranaka, poput IDS-a ili Demokrata – ali očite su prevelike razlike između stranaka i njihovih lidera kako bi se to dogodilo. Čelnici GLAS-a ne mogu ići s Reformistima Radimira Čačića – kojeg su izbacili iz HNS-a, a niti s HSLS-om jer je on dio HDZ-ove vladajuće koalicije do kraja mandata. S HNS-om su pak raščistili napuštanjem te stranke kada je ušla u vlast s HDZ-om.

U ovom trenutku stvaranje uvjerljivog bloka liberalnih stranaka – koji ima najmanje pet s parlamentarnim pedigreom i u sukobu su jedna s drugom – izgleda posve nemoguće.

Povezane vijesti

• PRVA KANDIDATURA ZA PARLAMENTARNE IZBORE Savez Roma u Hrvatskoj nominirao svog predstavnika koji lovi JOŠ JEDAN SABORSKI MANDAT
• Ovo su mogući datumi parlamentarnih izbora
• Ivan Račan: "Nije realno da predsjednik Sabora dođe iz opcije koja ima triput manje zastupnika od SDP-a"