Zoran Milanović na nedjeljnim je izborima za predsjednika Republike Hrvatske osvojio 49,09 posto, odnosno 797.938 glasova hrvatskih birača i tako će se u drugom krugu, zbog niti jedan posto glasova, morati sučeliti s drugim kandidatom na ovim izborima, HDZ-ovim Draganom Primorcem koji je osvojio 19,35 posto ili ukupno 314.663 glasova hrvatskih birača.

U Hrvatskoj je na birališta izašlo 1,6 milijuna birača ili 46 posto onih koji imaju pravo glasa, no zanimljivo je napomenuti da su i ovaj put glasovi dijaspore najveće povjerenje dali Primorcu, dok je Milanović bio njihov drugi izbor.

Valja reći da je na zadnjim predsjedničkim izborima Milanović osvojio 562.783 glasa i time nadmašio Kolindu Grabar-Kitarović za svega tri postotna glasa jer je ona tada osvojila 507.628 glasova.

Rezultati glasovanja u Istri

Kekin druga u Istri

Istra je i na ovim izborima ostala dosljedna sebi te i ovaj put podržala Milanovića. Naime, na nedjeljnim izborima u Istri dobio je nešto više od 54 tisuće glasova ili 67 posto od ukupno 80.650 birača koji su izašli na birališta u istarskim gradovima i općinama. Na drugom mjestu nije, kako bi mislili, Dragan Primorac, već Ivana Kekin kojoj su Istrani dali nešto malo manje od 10 tisuća glasova, dok je Primorac na trećem mjestu s 6.599 glasova ili 8 posto glasova ukupnog broja birača. I opet, gledajući na izbore 2019. godine Milanović je tada dobio 45.145 ili 52 posto glasova pa možemo reći da u Istri doista ima svoje stalno glasačko tijelo.

U Istri pravo glasa ima 178.840 osoba pa je i ovaj put izlaznost bila nešto veća od 45 posto.

Gledajući rezultate u deset istarskih gradova, nadmoćnu većinu osvojio je Zoran Milanović premašivši u svima 60 posto glasova. Najviše je osvojio u Labinu, čak 72 posto, i Vodnjanu - gotovo 70 posto, a najmanje u Novigradu 61 posto. Na drugom mjestu je u svim tim gradovima Ivana Kekin s prosječno osvojenih 13 posto glasova, dok je na trećem mjestu Dragan Primorac čiji postoci glasova variraju od svega 5 u Labinu do 11,5 u Novigradu.

U najvećem istarskom gradu, Puli, Zoran Milanović osvojio je ovaj put 66,6 posto glasova u odnosu na 51,5 posto koliko je dobio na prethodnim izborima 2019. godine. Kekin je u Puli dobila 13,5 posto glasova, a Primorac 7,8 posto.

Gledajući pak neke istarske općine zanimljivo je izdvojiti Svetu Nedelju gdje je Milanović, od 1.300 osoba koje su izašle na glasanje, dobio čak tisuću glasova. Ili pak Sveti Petar u Šumi, bastion HDZ-a s najdugovječnijim i omiljenim HDZ-ovim načelnikom Mariom Bratulićem, gdje je također najveći broj glasova dobio Zoran Milanović, osvojivši čak 45 posto glasova, dok je Primorac dobio 22,6 posto. Ovakve rezultate u svojoj općini Bratulić nije želio komentirati uputivši nas na predsjednika županijskog HDZ-a Antona Klimana.

Kratka pamet IDS-a

U tom kontekstu zanimljiva je i Općina Funtana, iako neznatna po broju birača (svega 336 onih koji su izašli od ukupno 828 koji su imali biračko pravo) pa ipak, prema rezultatima, tu je Primorac osvojio zamjetna 22 posto glasova, a Milanović 53 posto.

- Rezultat prvog kruga predsjedničkih izbora pokazuje da svako rasipanje glasova od centra nadesno pogoduje ljevici u Hrvatskoj. Zbog niza teških poraza koje je u proteklih 10 godina Hrvatska demokratska zajednica nanijela ljevici, ljevica se okrenula taktici jednog glavnog kandidata i sekundarne kandidatkinje koja je zahvaćala pretežito rubne, aktivističke lijeve birače. Što se tiče naše Istre, ona je i inače naklonjena lijevim kandidatima i tradicionalno je zahtjevan teren za nas, rekao nam je predsjednik HDZ-a Istarske županije Anton Kliman.

Anton Kliman (Arhiva Glasa Istre)

Dodao je da, bez obzira na sve, čudi kratka pamet vodstva IDS-a koje je očito zaboravilo kako je Zoran Milanović kao premijer njihove zajedničke Vlade u potpunosti zaustavio sve, ali baš sve, razvojne projekte u Istri.

- Uostalom, kako sam Milanović kaže, ni istarski pršut nije mu dobar. Za razliku od te Milanovićeve Vlade, u mandatu HDZ-ovih Vlada realizirano je niz generacijskih projekata za Istru, bolnica, puni profil ipsilona, druga cijev tunela Učka, škole, vrtići, luke, mogli bi tako nabrajati do sutra. Usprkos tome, vodstvo IDS-a na čelu s predsjednikom Pausom toliko uporno zaziva podršku SDP-ovom kandidatu da se moramo zapitati o čemu se tu radi, o običnom politikanstvu ili mu nije stalo do razvoja Istre !?, kaže Kliman.

Govoreći o drugom krugu predsjedničkih izbora, istarski HDZ će, kaže, nastojati okupiti sve glasove od centra nadesno, kao što su to bili učinili za parlamentarne izbore.

- Sve desne opcije u Istri trebaju izvući pouku iz ovog rezultata i biti svjesne da nam dobar izborni rezultat može donijeti samo zajedništvo. Zato pozivamo sve bliske opcije u Istri da sjednemo za isti stol i razgovaramo o suradnji, kako u drugom krugu predsjedničkih izbora, tako i na nadolazećim lokalnim izborima. Ako nam je stalo do Istre, trebali bi to učiniti, rezimirao je Kliman.

Festival demokracije

Pobjeda Milanovića u Barbanu s čak 76,7 posto glasova, dakle, i ne čudi previše kad je i sam načelnik Dalibor Paus, inače čelnik IDS-a, javno podržao Milanovićevu kandidaturu tijekom njegova boravka i druženja s građanima Pule. Više od 70 posto glasova birača osvojio je Milanović i u drugim istarskim općinama i to Svetvinčentu, Raši, Motovunu, Marčani, Grožnjanu, Barbanu i Kanfanaru.

Vili Bassanese (Snimio Milivoj Mijošek)

Ovakvim izbornim rezultatom bio je itekako zadovoljan Vili Bassanese, predsjednik istarskog SDP-a.

- U ime SDP-a Istarske županije želio bih najprije čestitati Zoranu Milanoviću na izbornom rezultatu. Svakako treba istaknuti da je najbolji rezultat u Hrvatskoj ostvaren upravo u Istarskoj županiji, za što su zaslužni građani Istre, kojima također upućujem zahvalu. Svaki izbori su festival demokracije i slobodna volja građana koja određuje pobjednika, a ostalim kandidatima šalje određene poruke. Poruka građana Istre u recentnim predsjedničkim izborima je jasna i nedvosmislena, no za demokraciju i izbornu slobodu potrebno je izaći i na drugi krug glasovanja. Pozivam stoga sve građane da se odazovu u što većem broju te jasno izraze svoju volju u su kreiranju politike, zaključio je Vili Bassanese.

Glasovi dijaspore

Neki su si mediji dali truda i pregledali preferencije birača u dijaspori. Očekivano, najviše glasova, više od 48,7 posto, dobio je Dragan Primorac, dok je Milanović dobio manje od 17 posto.

Gledajući po državama, Večernji list tako donosi da je Ivana Kekin bila prvi izbor u Belgiji, Češkoj, Danskoj Grčkoj, Nizozemskoj, Zoran Milanović u Irskoj, Kini, Norveškoj i na Kosovu, a Primorac u Njemačkoj, Srbiji, Švicarskoj, Francuskoj, Italiji...

U Bosni i Hercegovini gotovo 57 posto glasova dobio je Primorac, a Zoran Milanović tek 15,5 posto.

Prvi izbor Hrvata u Australiji bio je Tomislav Jonjić koji je osvojio 40,15 posto glasova, a iza njega našao se Dragan Primorac. Milanović je bio tek četvrti, iza Branke Lozo.

Pripreme za drugi krug

Drugi krug glasovanja za izbore za Predsjednika Republike Hrvatske održat će se u nedjelju 12. siječnja 2025. godine. Birači mogu najkasnije do srijede 1. siječnja 2025. podnijeti zahtjev za privremeni upis izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju, aktivnu registraciju, promjenu mjesta prethodne i aktivne registracije te odustanak od već ranije podnesenog zahtjeva.

Birači mogu zahtjeve podnositi do srijede 1. siječnja 2025. godine do 24 sata putem usluge e-Birači unutar sustava e-Građani ili putem e-maila nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu prema popisu. Također, zahtjev mogu podnijeti neposredno nadležnom upravnom tijelu prema radnom vremenu objavljenom na mrežnim stranicama županija i Grada Zagreba.

Pozivamo birače da provjere svoje podatke upisane u registar birača na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Povezane vijesti

• Ima li Milanović u šeširu još jedan lukavi plan? "Počeo je prikupljati snage za nove izbore"
• Homo volans Milanović
• Analiza: Zoran Milanović ponovo se vraća iz gubitničke pozicije