Fond za zaštitu okoliša
84 prijave o lokacijama nepropisno odloženog otpada
(Arhiva Glasa Istre)
Fond za zaštitu okoliša zaprimio je 84 prijave o lokacijama nepropisno odloženog otpada do 10. ožujka, do kada su mu jedinice lokalne samouprave trebale dostaviti podatke na temelju kojih će utvrditi kriterije te objaviti listu prioriteta zbrinjavanja tog otpada.
"Do roka za dostavu prijava na Poziv za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na području jedinica lokalne samouprave, koji je bio 10. ožujka, zaprimljene su 84 prijave", rekao je Hini zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša.
"S obzirom na veliki broj prijava, još je u tijeku pregled dokumentacije", kazao je Budiša Hini, zbog čega nije mogao navesti lokacije prijavljenog nepropisno odloženog otpada.
Kazao je da će Fond, na temelju prikupljenih podataka, utvrditi kriterije i objaviti listu prioriteta za zbrinjavanjem tog otpada, te troškove zbrinjavanja.
Poziv za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na području jedinica lokalne samouprave Fond je u suradnji s Ministarstvom objavio 21. veljače.
Učinjeno je to nakon što je Uskok 14. veljače, temeljem policijske prijave, pokrenuo istragu protiv Josipa i Monike Šincek iz varaždinske tvrtke Tipos Resurs i još osmero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije te iz hrvatskih tvrtki, koji su zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca.
Pored 10 hrvatskih državljana osumnjičene su i četiri tvrtke zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, teškog kaznenog djela protiv okoliša, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine i pranja novca, sve u sastavu zločinačkog udruženja.
Vučković: Izmjenama zakona do strožih uvjeta za dozvole i jaču kontrolu
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković nedavno je u Gospiću izjavila da će se sanaciji nelegalnog otpada u tom gradu pristupiti čim se za to steknu uvjeti, kao i na drugim sličnim lokacijama, da su za to osigurana sredstva, a stručnjaci Fonda vršit će kategorizaciju otpada.
Kazala je da su u tijeku izmjene Zakona o gospodarenju otpadom usmjerene na strože uvjete dobivanja dozvola i odredbe koje bi dovele do prevencije sličnih slučajeva, a odnose se na nadzor i jaču međuresornu suradnju.
Izmjenama je planirano dodati i odredbe o jačanju kontrole prekograničnog prometa, kao i mogućnost da Ministarstvo može vršiti stručni nadzor nad izdanim dozvolama.
Iz Ministarstva i Fonda su istaknuli kako je gospodarenje otpadom djelatnost koja zahtijeva ispunjavanje složenih propisanih uvjeta reguliranih nacionalnim i EU propisima.
Svaka osoba koja gospodari otpadom mora imati odgovarajuću dozvolu kojom se određuju uvjeti lokacije i građevine u kojoj se gospodari otpadom, vrste i količine otpada te način njegove obrade. Time je stvorena pretpostavka za postupanje s otpadom koje osigurava siguran i zdrav okoliš.
Neodgovornim ponašanjem osoba odnosno nezakonitim postupanjem s otpadom, ostavljanjem otpada na lokacijama koje ne ispunjavaju propisane uvjete, radom bez dozvole ili protivno dozvoli, ugroženo je zdravlje ljudi, okoliš i sigurnost te se njegovo uklanjanje smatra zaštitom javnog interesa.
Zelena akcija: Godinama upozoravamo na inertnost institucija
Iz udruge Zelena akcija prozvali su institucije zbog inertnosti i zatražili stroge i sustavne kontrole izdavanja dozvola i preuzimanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada, naročito plastičnog i opasnog koji je najčešća meta kriminalnih radnji diljem Hrvatske.
"Dokle god je sustav manjkav i neučinkovit, nastavit će se kriminalni poslovi s otpadom na kojima zagađivači profitiraju, uz ogromne štete po zdravlje ljudi i okoliš", upozorio je Marko Košak iz Zelene akcije.
Udruga je pozvala na hitnu sanaciju svih ilegalnih odlagališta diljem Hrvatske, strože kažnjavanje zagađivača i odštete za ljude kojima je narušena kvaliteta života.
Podsjetili su i da dugi niz godina upozoravaju da u sustavu zbrinjavanja otpada, posebice otpadne plastike, opasnog i građevnog otpada, ima niz problema koje toleriraju nadležne institucije svih razina, od lokalnih do državnih, a najviše se ističe nedjelotvornost Državnog inspektorata.
Navode i da se u praksi vidi kako se tek nakon pritiska pojedinaca, inicijativa, udruga i medija pokoji slučaj riješi i završi određenim sankcijama, ali to je rijetkost, a kazne nisu adekvatne da bi počinitelje odvratile od daljnjeg zagađivanja okoliša.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
